nevjerojatno otkriće

Planinari u Češkoj pronašli zakopano blago teško sedam kilograma i vrijedno stotine tisuća eura, a zlatnici vode do – Srbije

30.04.2025 u 13:13

Bionic
Reading

Povjesničari razmatraju nekoliko mogućih scenarija: da su ga ondje zakopali lokalni stanovnici u bijegu pred nacističkom okupacijom 1938., da su ga skrivali Nijemci očekujući protjerivanje 1945., ili da je riječ o reakciji na monetarne reforme u komunističkoj Čehoslovačkoj 1953. godine.

Ležerna šetnja dvoje planinara obroncima brda Zvičina u istočnoj Češkoj pretvorila se u nevjerojatno otkriće – zakopano blago procijenjene vrijednosti veće od 300.000 eura. Iako je do otkrića došlo još početkom veljače, javnosti je vijest obznanjena tek nedavno, nakon što je Muzej istočne Češke u Hradcu Králové preuzeo zbirku na analizu i očuvanje.

Kako piše češki Muzej východních Čech a prenosi Radio-televizija Srbije (RTS), riječ je o 598 zlatnika, deset zlatnih narukvica, 16 burmutica, pudrijeri, lančiću, češlju i žičanoj torbici – ukupne težine oko sedam kilograma, od čega zlatnici čine čak 3,7 kilograma.

Zanimljivo je da su zlatnici bili uredno složeni u jedanaest hrpa, umotani u crnu tkaninu i pohranjeni u limenu posudu, dok su drugi predmeti bili zakopani u zasebnoj željeznoj kutiji. Otkriće se dogodilo u blizini granice s Poljskom, a istraživači još uvijek pokušavaju rekonstruirati okolnosti pod kojima je blago zakopano.

Numizmatičar Vojtěch Bradle iz Muzeja ustvrdio je da je blago u zemlji ležalo oko stotinjak godina. Prema njegovim riječima, kovanice ne potječu iz Češke, već su dijelom srpskog podrijetla, najvjerojatnije iz 1920-ih i 1930-ih godina. Analiza je dodatno pokazala da je riječ o međunarodnoj kolekciji – uz srpske zlatnike, među pronađenim novčićima nalaze se i oni iz Francuske, Turske, Belgije, Austro-Ugarske, Italije, Rumunjske i Rusije. Pojedini austrougarski primjerci nose oznake koje upućuju na to da su bili namijenjeni tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, konkretnije Srbiji ili Bosni i Hercegovini.

Kako je ovo zlato dospjelo u brda Češke, ostaje misterij. Povjesničari razmatraju nekoliko mogućih scenarija: da su ga ondje zakopali lokalni stanovnici u bijegu pred nacističkom okupacijom 1938., da su ga skrivali Nijemci očekujući protjerivanje 1945., ili da je riječ o reakciji na monetarne reforme u komunističkoj Čehoslovačkoj 1953. godine. "Teško je reći je li se radilo o češkom, njemačkom ili židovskom zlatu", izjavio je ravnatelj muzeja Petr Grulich, naglašavajući povijesnu neodređenost cijele priče.

Po češkom zakonu, pronalazači blaga mogli bi imati pravo na naknadu u visini do deset posto tržišne vrijednosti, no institucije zasad naglasak stavljaju na znanstvenu i kulturnu vrijednost otkrića.

Muzej u Hradcu Králové trenutno provodi arheološka i arhivska istraživanja, u nadi da će rekonstruirati identitet osobe koja je zakopala blago, kao i kontekst vremena u kojem je to učinjeno. Planira se i izložba koja bi javnosti prvi put omogućila da izbliza vidi ovaj fascinantni nalaz, ujedno i rijetki trag davno izgubljene priče o bogatstvu, bijegu i možda – strahu.