Vladan Desnica i danas je zanimljiv pisac, posudbe njegovih djela u knjižnicama broje se u tisućama, što niti ne čudi jer su neki tekstovi napisani prije više od pedeset godina čak aktualniji nego prije pedeset godina kada su napisani, rečeno je na otvorenju izložbe "Vladan Desnica i Desničini susreti", u predvorju Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Uroš Desnica iz Društva za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića - Mostovi ocijenio je kako je takav kontinuitet u zanimanju za Vladana Desnicu posljedica univerzalnosti njegovih tekstova. Posljednja znanstvena istraživanja razbila su sliku o Desnici kao ekskluzivističkoj osobi čija su djela rezervirana za najzahtjevnije čitatelje, ocijenio je, dodavši kako se pokazalo da je bio izrazito angažirani pisac, dok je prividna izoliranost od društva bio pogled umjetnika izvana, ali i rezultat toga što je mnogim njegovim tekstovima bilo onemogućeno da budu objavljeni.
Putem petnaestak panoa s fotografijama, tekstovima i dokumentima, izložba predstavlja rad Vladana Desnice, kao i manifestaciju koju već godinama nadahnjuje organizatore Desničinih susreta na znanstveno propitivanje brojnih tema koje zaslužuju obradu u novim društveno-povijesnim okolnostima.
Autori izložbe su Ivana Cvijović Javorina i Drago Roksandić, u suradnji s Urošem Desnicom. Organizirali su je Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i Odsjek za kroatistiku, Hrvatsko društvo pisaca i Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta".
Marina Protrka Štimece s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta smatra da Desničini susreti odražavaju kontinuirani interes za autora koj je "bitno obilježio hrvatsku književnost 20. stoljeća". "Iz postava se vidi kako je njegov rad bio interdisciplinarno usmjeren što je omogućilo niz tema povezanih s Desničnim opusom te vremenom i prostorom u kojima je djelovao", dodala je.
Dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić istaknuo je kako Filozofski fakultet kao institucija s dugom tradicijom osobito cijeni djelo Vladana Desnice i mora voditi računa o osobama koje su tako markantne za hrvatsku književnost. "Desnica je bio takav, apsolutno je aktualna osoba koja je, u vremenu različitih kulturnih promišljanja, primjer za ono što danas vodi svijet, zalaganja za otvoren multikulturalni svijet i fleksibilni, a ne okovani identitet", istaknuo je.
Velimir Visković iz Hrvatskog društva pisaca podsjetio je kako je rado pristao na Roksandićev poziv za obnavljanje Desničinih susreta prije deset godina, s obzirom da je Desnica "jedan od pisaca koji nas spajaju s bliskim kulturama". "Svojom sudbinom predstavljao je građansku kulturu, enciklopedijsko znanje i bilo je važno istaknuti njegovu ulogu u stvaranju nove kulturne paradigme kada se kultura počela oslobađati utjecaja socrealizma", istaknuo je.
Desničini susreti, utemeljeni su 1989., no njihovo je održavanje prekinuto zbog rata. Obnovljeni su 2005. i 2006. na stotu obljetnicu rođenja Vladana Desnice (Zadar, 17. rujna 1905.- Zagreb, 4. ožujka, 1967.) Održavaju se svake godine krajem rujanskog tjedna u kojemu je piščev rođendan, a ovogodišnji će se održati od 18. do 20. rujna u Splitu, na temu "Split i Vladan Desnica (1918.-1945.): umjetničko stvaralaštvo između kulture i politike".
Prošlogodišnji Desničini susreti bili su posvećeni temi "Vladan Desnica i Split, 1920. – 1945.", no mnoštvo pitanja četvrtstoljetne povijesti Splita u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslaviji te u uvjetima okupacije, kolaboracije i antifaštističkog otpora od 1941. do 1945. ostalo je istraživački otvoreno.
Stoga će se ove godine usredotočiti na promjene u splitskoj političkoj kulturi i kulturnom stvaralaštvu, splitsko prevoditeljstvo kao fenomen kulturnih transfera i kulturno distinktivni fenomen splitskih kročeanaca, ključ za razumijevanje splitskog mediteranizma u to doba.
Izložba će biti otvorena do 28. rujna.
