IZBOR KNJIŽEVNIH ZNALACA

Ovo su najbolje knjige objavljene u Hrvatskoj 2015. godine

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 03.01.2016 12:48
  • Objavljeno 03.01.2016 u 12:48
Neke od najboljih knjiga objavljenih 2015. u Hrvatskoj

Neke od najboljih knjiga objavljenih 2015. u Hrvatskoj

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr/Mihaela Maras

Za kraj godine smo pitali hrvatske književne znalce Katarinu Luketić, Borisa Postnikova, Zorana Malkoča, Ivicu Prtenjaču i Irenu Lukšić da izdvoje najbolje knjige koje su 2015. objavljene u Hrvatskoj. Poznati kritičari i kritičarke, urednici i pisci složili su se složili kako su se pojavila iznimna izdanja domaćih i stranih autora, pa se u najbolje knjige u Hrvatskoj 2015. tako mogu, između ostalih, uvrstiti romani Roberta Perišića i Luke Bekavca, prijevodi ranih djela Roberta Bolaña i pjesnički opus Leonarda Cohena

Za hrvatsku književnu scenu prošla je još jedna krizna godina u kojoj se pokazalo da nakladnici i dalje objavljuju odlične naslove te to da domaći autori i autorice i dalje mogu napisati odlične knjige. Što je najbolje i najzanimljivije među brojnim naslovima koji su se ove godine pojavili u domaćim knjižarama pitali smo književne kritičare Borisa Postnikova i Katarinu Luketić, urednicu kultne biblioteke ‘Na tragu klasika’ i spisateljicu Irenu Lukšić te pisca Zorana Malkoča, ovogodišnjeg dobitnika tportalove nagrade za najbolji roman i, last but not least, pjesnika i prozaista Ivicu Prtenjaču, čiji je kratki roman ‘Brdo’ bio jedan od čitateljskih favorita proteklih dvanaest mjeseci.

Iako se upitani međusobno nisu konzultirali o svojim izborima, pokazalo se da su neke knjige više puta spomenute odnosno da su naišle na odobravanje upućenih ljubitelja književnosti. Među domaćim autorima to su Luka Bekavac i Robert Perišić, dok su se kao strani favoriti izdvojili Leonard Cohen i Roberto Bolaño. No u izbore pet najboljih knjiga objavljenih 2015. u Hrvatskoj našli su se i neki ne tako poznati, ali očito vrijedni naslovi, kao što je izvrsni roman o bendu The Clash ‘Zapalite kuću’ te političko-filozofski klasik Hannah Arendt ‘Izvori totalitarizma’ koji je na hrvatskom jeziku objavio Disput. Kad već spominjemo nakladnika, vrijedi istaknuti da je ad hoc književni žiri koje smo pitali oko najboljih knjiga godina imao i eklektičan izbor u tom smislu te su izdvojena izdanja Profila, Frakture, Sandorfa, Školske knjige, Jesenski & Turk i drugih.

Izbor Ivice Prtenjače

‘Lijek za ljubav’, Leonard Cohen
: ‘Svjetski unikat, golemi, vrijedni i nadahnuti rad entuzijasta i zaljubljenika u Cohena, Damira Šodana, Tomislava Šakića i Borisa Runjića. Iznimna knjiga kojom nas je, budući da ju je upravo ovakvu sam odobrio, Leonard Cohen još jednom nezaboravno počastio.’

‘Lovci u snijegu’, Delimir Rešicki: ‘Nova knjiga našeg ponajboljeg kolekcionara melankolije, nemoći, utihnute i nepregledne ravnice po kojoj se tek magla sporo pomiče i u daljini se čuje klopot vlaka koji ovo mjesto iznova i uporno napušta. Smirena, duboka i iskrena ispovijed o ljepoti i prolaznosti.’

‘Riječi i riječi’, urednicaIrena Matijašević: ‘I za čitanje i za slušanje, izbor tekstova iz istoimene emisije Trećeg programa Hrvatskog radija koju je svojevremeno pokrenuo Danijel Dragojević.’

‘Korice od kamfora’, Renata Jambrešić Kirin: ‘Iznimna mikroesejistika i kratkopričaštvo, puno intelektualnog uvida, erudicije i imena, a opet bliska veza s osobnim, s pulsirajućim ja koje je stalno u potrazi.’

‘Islednik’, Dragan Velikić: ‘Pisac kojeg nepravedno malo čitamo i nepravedno malo poznajemo. Velikić je po svemu pisac europskog formata, ako se Europi s obzirom na razderivu žičanost još uvijek smije ovako komplimentirati.’

Zoran Malkoč, Katarina Luketić, Boris Postnikov, Ivica Prtenjača, Irena Lukšić tportal.hr/Mihaela Maras

Zoran Malkoč, Katarina Luketić, Boris Postnikov, Ivica Prtenjača, Irena Lukšić tportal.hr/Mihaela Maras

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr/Mihaela Maras


Izbor Katarine Luketić

‘Područje bez signala’,Robert Perišić: ‘Jedan od najzanimljivijih i najboljih romana napisanih u nas posljednjih godina, s vrlo dobro zamišljenom pričom koja reflektira mnoga značenja i provocira razne interpretacije. Istodobno čitljiv i kompleksan, duhovit i kritičan, ironičan i sentimentalan, s intimističkim dionicama i jasno iskazanom društvenom kritikom, otvoren prema globalnim fenomenima i senzibiliziran za strukturne lomove (post)jugoslavenskih društva.’

‘Muke pravog policajca’, Roberto Bolaño: ‘I kad ne dovrši knjigu, i kad pojedina poglavlja ostanu nedorađena, i kad se neki ulomci opiru ekonomiji teksta, Bolaño ostavlja snažan dojam. Kao rijetko koji suvremeni pisac on je posjedovao šamansku moć da jednostavnim načinom, bez pompe i senzacija, prodire s onu stranu ogledala i uhvati tajni ritam vremena, ono potisnuto, nespoznatljivo, nekonkretno što pokreće pojedince i društva. Bolañov svijet kao da stalno kipi pod pritiskom a nikada ne eksplodira. U njemu nema klimaksa i antiklimaksa, katarze i otrježnjenja; samo muka čežnje da bi jednom možda moglo biti drukčije.’

‘Vrtoglave godine, Europa 1900. - 1914.’, Philipp Blom: ‘Odlično napisana kulturna povijest koja pobija stereotipe o sretnom vremenu zabava i zaborava neposredno pred Prvi svjetski rat. Strojevi, brzina, seksualnost, ženska prava, rastući antisemitizam, tajna društva, umjetnički eksperimenti… sve to Blom uključuje u svoju otvorenu i vibrantnu panoramsku sliku epohe. Knjiga može poslužiti i kao putokaz (ili pak opomena) domaćim povjesničarima da u svoje pisanje unesu više strasti, angažmana i slobodne interpretacije.’

‘Nestanak javnog čovjeka’, Richard Sennett: ''Intimni nazor na društvo, 'tiranija prisnosti', 'mjerenja društva psihologijskim odrednicama', 'nestanak javnog čovjeka' samo su neke od mnogih ključnih odrednica u Sennettovoj sjajnoj analize sociopsihološke anatomije modernosti. Riječ je o knjizi koja je vrlo inspirativna za suvremene interpretacije bilo kojega društvenog i kulturnog fenomena i koja nam zapravo pokazuje kako misliti današnjicu.'

‘Izvori totalitarizma’, Hannah Arendt: ‘Klasično djelo političke teorije koje sada prvi put možemo čitati integralno na hrvatskom, dakle sva tri dijela u jednoj knjizi: Antisemitizam, Imperijalizam i Totalitarizam. S obzirom na obuhvatnost i utjecaj teorije H. Arendt na kasnije interpretacije totalitarizma i političke i društvene povijesti 20. stoljeća, riječ je o izdavačkom pothvatu dugog trajanja i velike kulturne važnosti.’

Izbor Borisa Postnikova

‘Nacistička književnost u Americi’ Roberto Bolaño: ‘Prekrasno iščašen roman, pseudoleksikon najvažnijih nacističkih pisaca Južne i Sjeverne Amerike: Bolaño ih je sve izmislio, skupa s njihovim opusima, ključnim djelima, životnim putanjama, biografskim indiskrecijama, utjecajima, međusobnim odnosima… 'Nacistička književnost' istodobno je urnebesno duhovita mreža mikronaracija i precizna fikcionalna rekonstrukcija društvene geneze fašizma.’

‘Perreira tvrdi’, Antonio Tabucchi: ‘Još jedan roman o fašizmu. Ovoj priči o starijem uredniku kulturne rubrike lisabonskih novina koji, krajem tridesetih godina prošlog stoljeća, polako uči zašto se pred usponom radikalne desnice ne može i ne smije ostati indiferentan mogao bi se, doduše, uputiti poneki strukturni prigovor. Osim toga, prijevod je stigao do nas s dvadesetak godina kašnjenja za izvornikom. Međutim, baš zato je – nažalost – stigao u pravom trenutku. Tko to shvaća, shvatit će i zašto je važno čitati Tabucchija.’

‘Građanin – Između povijesti i književnosti’,
Franco Moretti: ‘Kontroverzni marksistički teoretičar književnosti u ovoj kratkoj studiji polazi od jednostavnog pitanja: ako je kapitalizam danas moćniji nego ikada, kako to da skoro nitko više ne govori o njegovoj vladajućoj klasi, buržoaziji? Analiza upisivanja buržoaskih vrijednosti u samu strukturu najvažnijih djela evropskoga književnog kanona, koju iz tog pitanja izvodi, briljantan je primjer interpretacijske suptilnosti i maštovitosti.’

‘Područje bez signala’,Robert Perišić: ‘Za dosadašnje Perišićeve čitateljice i čitaoce, ovo je očekivano vješto napisan i narativno kompleksan roman, a značajan pomak donijela je do sada najdosljednija reinterpretacija naše recentne povijesti, njenih kasnosocijalističkih i (post)tranzicijskih godina, iz donedavno zaboravljene i izbrisane radničke perspektive. Sličan manevar, iako u posve drukčijem poetičkom registru, vidjeli smo i u sjajnim 'Radnicima i seljacima' Viktora Ivančića, knjizi objavljenoj pred kraj prošle godine, koja je recepcijski uglavnom zaživjela u ovoj, pa mi se čini u redu da i nju tu spomenem. Uglavnom, kao da se u najnovijim tekstovima nekolicine najzanimljivijih postjugoslavenskih autorica i autora zbiva neka vrsta 'povratka radnika': to možda jest malen korak za radničku borbu, ali je zato velik iskorak za postjugoslavensku književnost.’

‘Policijski sat’, Luka Bekavac: ‘Reći da Bekavac piše mimo svih općih mjesta ovdašnje proze već je postalo općim mjestom: ambicioznost njegovog problemskog zahvata, radikalnost pripovjednog postupka, žanrovska hibridnost i konceptualna domišljenost zaista nisu usporedivi ni s jednim suvremenim autorskim opusom iz tzv. regije. Teško je svesti ih na rečenicu-dvije a da ih se pritom ne banalizira; stoga samo preporuka čitateljicama i čitateljima da se uhvate u koštac s vjerojatno najinventivnijim autorskim pismom koje se posljednjih godina pojavilo na postjugoslavenskoj sceni.’


Izbor Zorana Malkoča

‘Zapalite kuću’, Frode Grytten: ‘I sâm sam se povremeno bavio mišlju da napišem roman o Clashu, uvjeren da mnogi pisci moje (i ne samo moje) generacije imaju metafizički dug prema Strummeru i ekipi. Grytten je vratio taj dug u ime svih nas.’

‘Na osami blizu mora’, Zoran Ferić: ‘Roman o galebarenju koje nikad ne prestaje, tužna posveta odbijanju da se odraste. Ferićevi galebovi galebare u niskom letu, tik iznad smrti koja jedva čeka da ih očerupa. Ima tu jedna antologijska slika - Gavranova slika o svijetu koji raste iz pičke.’

‘Policijski sat’, Luka Bekavac: ‘Opako dobro napisan roman, gotovo pa brutalna demonstracija moći pisanja, koja me ipak nije uspjela osvojiti do kraja.’

‘Dani zaborava’, Elena Farrante: ‘Iako uglavnom izbjegavam naslove što ih New York Times i Boston Globe uzdižu u nebesa, riječ je o iskrenom, povremeno i šokantnom štivu o gubitku i izdaji Drugog te bolnom prikupljanju komadića sebe nakon izdaje.’

‘Tvoj sin Huckleberry Finn’, Bekim Sejranović
: ‘Bekimov novi roman zapravo još čitam, no već mi je jasno da su puste i tužne savske obale napokon počele dobivati obrise svoje literarne mitologije. Dvostruki je to dobitak – i za Savu, i za književnost.’

Izbor Irene Lukšić

'Koliko god logične bile, godišnje ankete o najboljim knjigama uključuju i stanovitu nepravdu jer nehotice skreću pozornost na stvari koje su se u književnom životu dogodile mahom u posljednjem tromjesečju, konkretno oko zagrebačkog Interlibera i pulskog Sa(n)jam knjige u Istri, gdje se tradicionalno predstavljaju pobjednici literarnih natječaja, specijalni gosti i razna izdavačka čuda. Tako je i meni prvo pao na pamet ‘Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika’, golemi trud stručne redakcije Školske knjige. Riječ je o dosad najobuhvatnijem rječniku hrvatskoga jezika s nekoliko milijuna riječi i desetak tisuća natuknica, moderno koncipiranom i namijenjenom širokom krugu korisnika. Rječnici su me oduvijek fascinirali, i to ne samo kao pomoć u radu s jezikom nego i kao svojevrsni curriculum vitae riječi i izraza. Stoga ovo izdanje doživljujem i kao priču o elementima od kojih su sastavljene druge, velike priče i svjetovi.

Od izdanja iz prve polovice godine izdvojila bih monografiju ‘Tito’ Ive i Slavka Goldsteina u nakladi Profil Knjige. Mnogi su se istraživači, domaći i strani, bavili likom i djelom Josipa Broza: jedni senzacionalistički, drugi ideološki pristrano i suho, treći mitološki. U knjizi oca i sina Goldstein Tito je predstavljen kao kompleksna osobnost s dobrim i lošim djelima, kao čovjek utisnut u živu sliku stoljeća koje je nedvojbeno obilježio svojom aktivnošću. Tu je doista sve o njemu, njegovoj obitelji, ženama, djeci, poslodavcima, partijskim drugovima i političkim neistomišljenicima, ali i ljudima koji nisu imali neposredne veze s njim nego su svojim više ili manje spontanim reakcijama pridonijeli stvaranju predodžbe o maršalovoj veličini (ili ništavnosti). Tito se čita kao jedno vrijeme puno kontroverzi, tajni, tragedija i trijumfa.

Posebne pak simpatije gajim prema glazbi koja se nastavlja ‘drugim sredstvima’ pa bih na kraju spomenula i dvije knjige iz tog područja: James Douglas Morrison, ‘Vizije/Visions’ (prev. Vojo Šindolić, Adamić) i Leonard Cohen, ‘Lijek za ljubav’ (prev. Damir Šodan i Maja Tančik, Vuković i Runjić).'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi