USUSRET INTERLIBERU

Ovo je naš izbor najzanimljivijih novih knjiga domaćih autora

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 05.11.2016 12:14
  • Objavljeno 05.11.2016 u 12:14
  • +8
  • +5

Interliber - domaći autori

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr/Mihaela Maras

Od 8. do 11. studenog na Zagrebačkom velesajmu održava se 39. Međunarodni sajam knjiga i učila Interliber. I ove godine će paviljoni 5 i 6 biti ispunjeni štandovima s knjigama, a mi smo pripremili pregled najzanimljivijih novih izdanja domaćih autora i autorica koja možete naći na ovogodišnjem Interliberu

‘Svi najznačajniji domaći nakladnici predstavit će na Zagrebačkom velesajmu izuzetno bogat program novih izdanja s najrazličitijih područja, dokazujući da hrvatsko nakladništvo zna i pronalazi put do ljubitelja knjige. Na ovogodišnjem Interliberu predstavit će se poslovni svijet izdavačkog i edukativnog stvaralaštva s najvećom ponudom knjiga i učila na jednom mjestu’, kaže se u optimističnoj najavi ovogodišnjeg Interliberana službenim stranicama Zagrebačkog velesajma.

Naravno, nikad se ne može obuhvatiti sve ono što nakladnici pripremaju za Interliber, pa smo u ovom tekstu izdvojili dvadesetak novih knjiga proze i publicistike domaćih autora koje i inače vrijedi čitati.

Sandorf je objavio kratki poetski roman Damira Karakaša ‘Sjećanje šume’, knjigu o neobičnom odrastanju pod sjenom misterija koji se krije u samom tijelu. ‘Sjećanje šume’ je posve karakaševsko štivo, uvrnuto u svojoj logici. Novi roman Marinka Koščeca se pak zove ‘U potrazi za početkom kruga’, a tekst je to koji obrađuje naš život, ljude koji nas okružuju, naše doba i naše prostore. Mnogoslojna je to priča puna pronicavih uvida, koja pršti duhovitošću i ironijom te kroz prizmu protagonistove svijesti briljantno secira pojedinačno ponašanje i kolektivne bolesti.

Od novih Frakturinih izdanja domaćih autora ove jeseni posebno valja istaknuti roman Slavenke Drakulić 'Mileva Einstein: teorija tuge', nakon knjiga o Fridi Kahlo i Dori Maar treći autoričin roman o kreativnim ženama koje su živjele u sjeni svojih partnera. Osoba koja je bila predodređena za najveće znanstvene dosege, genijalna matematičarka, prva žena na politehničkom fakultetu Sveučilišta u Zürichu, uvijek druga i drugačija, Mileva Einstein, rođena Marić, iz bogate vojvođanske obitelji, u svojoj je sudbini gotovo paradigmatična kada razmišljamo o položaju žena. Njezina teorija tuge teška je poput bilo koje teorije relativnosti, ali i mnogo češća od nje.

Nesumnjivo su pažnje vrijedni novi roman Miljenka Jergovića ‘Wilimowski’ o rađanju nade u vremenima beznađa te posebno fascinantna knjiga autobiografskih zapisa ‘Moj život’ jedne od najvažnijih povijesnih figura dvadesetog stoljeća, diplomata i političara Vladimira Velebita. Svakako treba zaviriti i među korice ‘Bezdana’, nove knjige Josipa Mlakića. To je knjiga o smrti koja postaje knjigom o ljubavi, a priča o bolesti pretvara se u onu o sućuti i razumijevanju. Fraktura donosi i nove knjige Ivane Šojat, Damira Zlatara Freya i drugih.

Naklada OceanMore
je pripremila novi roman Kristiana Novaka ‘Ciganin, ali najljepši’ , jednu od najiščekivanijih knjiga sezone. To je polifono i opsežno djelo koje govori o zabranjenoj ljubavi, nasilju i potrazi za domom, a svoju raskošnu jezičnu mrežu plete, naravno, u Međimurju. Nakon ‘Črne mati zemle’, hit-romana koji je osvojio književnu nagradu roman@tportal.hr, stigao je i novi Novakov tekst koji potvrđuje da se radi o jednom od najtalentiranijih hrvatskih pisaca mlađe generacije. Još jedan mladi pisac kojeg je objavila Hena com je Davor Mandić, a on u 'Đavoljoj simfoniji' opisuje kako je to ostati na brisanom prostoru sazrijevanja, prepušten sam sebi u formativnim godinama. Mandić nam je u svojoj drugoj knjizi ispričao – a dijelom i u stripu iscrtao – priču o prisilnom sazrijevanju, o nedostajanjima koja jačaju emocionalni imunitet i o žilavosti generacije čiji je svijet gurnut u zaleđe kolektivnog.


Kazališni kritičar i putopisac Jasen Boko u izdanju Profila objavio je knjigu ‘Dioklecijan’, s podnaslovom ‘Biografija kontroverznoga rimskog cara: reformator ili progonitelj kršćana’. Iako je Dioklecijan jedan od najvećih careva Rimskog Carstva, o njemu se malo toga sa sigurnošću zna, a naša su saznanja često proizvoljne legende ili pristrane interpretacije. U pokušaju da ipak rasvijetli život te fascinantne osobe autor se u ovoj detaljnoj biografiji čvrsto oslonio na dostupne relevantne rezultate znanstvenih istraživanja te opisao Dioklecijanov uspon od običnog vojnika do rimskog cara, osnivanje i funkcioniranje tetrarhije, carevu abdikaciju i smrt u palači koju je izgradio.

Dugogodišnji urednik i kolumnist Večernjeg lista Goran Gerovac postao je poznat u hrvatskoj književnoj javnosti kad je objavio opsežni roman ‘Razbijeni’, koji je dobio sjajne kritike te ušao među šest najboljih romana godine po izboru žirija tportala. Nekoliko godina nakon toga Gerovac se pojavljuje novim, jednako opsežnim i kompleksnim romanom ‘Sjever je mjesto tame’, koji se bavi sličnom temom – potpunim urušavanjem svijeta u kojem živi glavni junak. Roman ‘Sjever je mjesto tame’ - u izdanju VBZ-a - postapokaliptična je priča o svakodnevici čovjeka kojem se doslovno raspao cijeli svijet.

‘Kako su nastali Ratovi zombija’ Aleksandra Hemona smješten je u Chicago 2003. godine te pripovijeda o Joshu Levinu koji predaje engleski imigrantima. Hemon, veliko ime svjetske književne scene i najpoznatiji pisac s područja bivše Jugoslavije u svijetu, napisao je crnohumoran i do besvijesti zabavan i duhovit roman. Ovaj duhoviti roman obiluje zabavnim scenama, no istodobno Hemon progovara o ljudskoj odvojenosti, nepovezanosti, izmještenosti. Izgubljeni su Josh, likovi imigranta Bosanaca, ratnih veterana, običnih Amerikanaca. Riječ je o jednom od najboljih književnih odgovora na aktualnu tematiku izbjegličke krize. Treba podsjetiti i na novo izdanje ‘Ekstaza i mamurluka’ Igora Mandića, također u nakladi VBZ-a. U svega desetak poglavlja – zavodljivo nazvanih, npr. ‘Vino i erotika’, ‘Vino i bogovi’, ‘Vino i duhovna opojnost’ – rasprostrta je golema, začuđujuće bogata građa iz malne svakoga aspekta ljudskih aktivnosti koje dolaze u doticaj s vinom.

Disput će pak na Interliberu predstaviti potresan obiteljski roman Mihaele Gašpar ‘O čajnicima i ženama’, svojevrstan omnibus u kojem protagonisti – dvije sestre, njihova ostarjela teta i tajanstveni muškarac naizgled obiteljski nevezan uz njih – iznose svoja sumorna viđenja i proživljavanja raspada zajedničke im familije, pri čemu namjerno ili nesvjesno otkrivaju vlastite tajne skrivane od ukućana. Zanimljivo zvuči i kratki roman Irene Lukšić ‘Berlin – Pariz’, originalna interpretacija, nadogradnja i intertekstualni eksperiment na materijalu manje poznate pripovijetke ‘Slučajnost’ Vladimira Nabokova. Autorica je ‘posudila’ dva ključna lika, muža i ženu, Ruse, koje je razdvojila Oktobarska revolucija, ali su oni negdje duboko u sebi vjerovali da će se ponovno sresti, što se i ostvari – u vlaku Berlin-Pariz.

Cody McClain Brown, autor bestselera ‘Propuh, papuče i punica’, najavit će ove godine na Interliberu u izdanju Algoritma novi roman pod naslovom ‘Croatia Strikes Back’. Kao nitko dosad, hrvatski zet McClain Brown ‘prozreo’ je domaći mentalitet, kojem pristupa benevolentno, kako se i može očekivati od beskrajno simpatičnog Amerikanca iz Oklahome, koji polako postaje i Hrvat.

Školska knjiga
pak nudi nekoliko interesantnih publicističkih naslova. Dean Slavić u ‘Bibliji kao književnosti’ tematizira biblijske knjige upozoravajući na njihov intertekst u djelima svjetske literature. Autor tumači biblijsku intertekstualnost na dvjema razinama – ponajprije u njenoj nazočnosti u velikim književnim djelima od Dantea do naših dana te na razini 'čitanja' starijih sumerskih i egipatskih tekstova u samoj Bibliji. Tu je i knjiga Krešimira Nemeca ‘Gospodar priče – znanstvena monografija o djelu Ive Andrića’, najveća i najsustavnija studija koja je dosad u Hrvatskoj napisana o književnom nobelovcu Ivi Andriću.

I naravno, za kraj treba napomenuti da će na Interliberu biti u prodaji i ovogodišnji dobitnici književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman VBZ-a i Tisak medije: Lada Vukić za roman 'Specijalna potreba' i Ivica Ivanišević za roman 'Knjiga žalbe'.

Sve u svemu, ovo izdanje Interlibera najavljuje nimalo tmurnu književnu jesen i zimu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi