DUGA POVIJEST

Otvorena izložba o 150. obljetnici časopisa 'Vijenac'

  • Autor: N.B./Hina
  • Zadnja izmjena 07.06.2019 11:54
  • Objavljeno 06.06.2019 u 23:26
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Mirko Cvjetko

Književni list za umjetnost, kulturu i znanost 'Vijenac', prvotno 'Vienac', svojom se 150 godina dugom poviješću nedvojbeno uvrštava među hrvatske najstarije, najuglednije i najutjecajnije kulturne institucije, istaknula je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek otvarajući u četvrtak izložbu o 150. obljetnici 'Vijenca'

Izložba "Vijenac 150 1869.-2019" otvorena je u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), njezini organizatori su dvotjednik za kulturu 'Vijenac' Matice hrvatske i Matica hrvatska u suorganizaciji s HAZU i Kućom Šenoa, a financijsku potporu dao je Grad Zagreba.

Ovaj kulturni događaj jedan je u nizu zbivanja kojima će se nastaviti proslava te visoke obljetnice pa će tako, najavljeno je na otvorenju, u listopadu biti znanstveni skup o "Viencu", a proslava će kulminirati svečanom akademijom u drugome dijelu godine uoči rođendana Augusta Šenoe.

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je visoka obljetnica prilika da se prisjetimo stožerne uloge koju je list 'Vijenac' odigrao u razvoju hrvatske kulture, društva, pa i hrvatske države.

Podsjetila je kako su se tijekom 150 godina na uredničkome mjestu izmjenjivala doista najveća i najzvučnija imena hrvatske kulture i javnoga života. Unatoč kraćim i dugim prekidima u izlaženju, dodala je, urednici i suradnici lista uvijek su imali vitalitet i znali su kako ga ponovno pokrenuti. To, ističe ministrica, puno govori o kulturnome krajoliku Hrvatske u posljednjih 150 godina, a i o potrebama hrvatskoga naroda i čitateljstva za listom koji će izvješćivati, komentirati i recenzirati kulturna događanja, objavljivati tekstove hrvatskih književnika, donositi prijevode, feljtone i polemike, sve ono što i danas u 'Vijencu' redovito pratimo.

  • +3

Vijenac 150

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Mirko Cvjetko

Ocijenila je kako "danas kulturna kritika u cjelini uzmiče pred novim žurnalističkim formatima ili se seli u neke nove medije - portale, blogove, osobna mrežna mjesta ili na društvene mreže". Unatoč toj, kako je rekla Obuljen Koržinek, korjenitoj promjeni komunikacijske paradigme u kulturi koja slijedi digitalne trendove, vjeruje kako u Hrvatskoj još postoji potreba za vijestima iz kulture, umjetničkim kritikama, osvrtima, polemikama i raspravama o kulturnim politikama.

Jer, smatra ministrica, bez te reakcije i bez percepcije kulture zapravo ne bi ni bilo. Zato su i golema očekivanja koja se postavljaju prema časopisima poput 'Vijenca', jer ih, na žalost nema puno, rekla je Obuljen Koržinek.

Vjeruje kako će 'Vijenac' ispuniti tu zadaću te ostati i postati atraktivan, posebice današnjem digitalnom naraštaju.

Autor izložbe i glavni urednik 'Vijenca' Goran Galić koncipirao je izložbu tako da su na njoj predstavljeni najvažniji trenutci iz bogate povijesti 'Vienca' koji je u 19. stoljeću, u kojemu je izgrađen kanon mlade nacionalne književnost,i bio središnji časopis hrvatske kulture. Izloženi su originalni i najzanimljiviji primjerci, poput prvoga nastavka romana Augusta Šenoe "Zlatarevo zlato", Šenoina izvještaja nakon velikoga potresa 1880., prvoga prijevoda Shakespearovih i Baudelaireovih pjesama na hrvatski jezik .

Izložena su i Pravila Matice iz 1874. kada je promijenila ime iz ilirska u hrvatska, te podsjetnik na bisere hrvatske i svjetske književnosti objavljene u tom stožernom listu hrvatske književnosti 19. stoljeća. U suradnji s Kućom Šenoa, izloženi su predmeti koji su pripadali Augustu Šenoi - jednom od najvećih hrvatskih književnika i slavnom uredniku 'Vienca' u njegovu zlatnom razdoblju od 1874. do 1881. - godine Šenoine smrti.

Galić je podsjetio kako su 60-tih godina 19. stoljeća, kada su književnici htjeli utemeljiti jedan dugotrajan list znali da moraju objediniti snage pod krovom institucija i tako je 23. siječnja 1869. izašao prvi broj 'Vienca'. Kako je istaknuo, sve ostalo je povijest, a ona je u 150 godina donijela šest obnova, uključujući i današnji 'Vijenac'.

'Kao i tada i danas je ključno objediniti snage i zajedništvo, zato 'Vijenac' nadilazi sve podjele i uistinu promiče ono najbolje i najvrijednije od hrvatske kulture i Hrvatske općenito, upravo kao naš nakladnik Matica hrvatska i naš domaćin HAZU - stožerne hrvatdke kulturne institucije koje promiču integralno hrvatstvo', ocijenio je Galić.

Galićeva poruka o zajedništvu bez podjela i objedinjavanju snaga, bila je bitni dio i u izlaganjima potpredsjednice Matice hrvatske akademkinje Dubravke Oraić Tolić i predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta.

'Ono što je Matica hrvatska, HAZU i Hrvatsko narodno kazalište za stvaranje ukupne hrvatske nacije, to je naš slavljenik 'Vijenac' u književnoj povijesti koji je zapravo ujedinitelj cijeloga hrvatskog kulturnog prostora', istaknula je akademkinja Oralić Tolić.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Niedhardt istaknuo je kako je August Šenoa najznačajniji urednik "Vijenca" i dao je poticaj da se okupe snage na stvaranju identiteta i jedinstvu hrvatskoga jezika.

'To je velika stvar i to je ono što mi danas trebamo napraviti, a HAZU ne želi poticati nikakve podjele u društvo po bilo kojemu kriteriju - nacionalnom, spolu, ekonomiji - ali postoje podjele u jeziku', zaključio je akademik Neidhardt.

Čestitke slavljeniku uputio je i predsjednik zagrebačke Gradske skupštine prof. dr. Drago Prgomet.

U Knjižnici HAZU izložba se može razgledati do 17. srpnja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!