tportal preporučuje

Od nobelovke do balkanskog klasika: Novi hitovi u knjižarama kopaju po traumama

01.09.2026 u 09:26

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Donosimo pet novijih naslova naših nakladnika, a svoje predstavnike imaju Fraktura, Hena com, Vuković&Runjić, Petrine knjige i V.B.Z.

Dius Stefan Hertmans, prevela Romana Perečinec (Fraktura)

Kad student umjetnosti Dius pokuca na vrata svoga profesora Antona i bez zadrške mu ponudi svoje bezuvjetno prijateljstvo, započinje odnos koji će iz temelja promijeniti živote njih obojice. Tako bi se u jednoj rečenici mogao formulirati sažetak Diusa Stefana Hertmansa, ali iza te jedne rečenice stoji cijela jedna potraga za ljepotom i umijećem – ne samo u umjetnosti nego i u stvarnom životu. Dvojicu prijatelja povezuju zajednička čežnja za lijepim, divljenje starim majstorima slikarstva i osjećaj da ne pripadaju svijetu u kojem žive. Dok u napuštenoj seoskoj kući razgovaraju o umjetnosti, stvaraju, lutaju prirodom i sanjaju neko drukčije vrijeme, između njih se rađa privrženost koja postupno briše granice između učitelja i učenika. No kada Diusa ljubav odvede u Italiju, Anton ostaje sam, prisiljen suočiti se s gubitkom koji će tek godinama poslije dokraja razumjeti. Raskošnim jezikom, filozofskom dubinom i senzualnim opisima prirode i umjetnosti Hertmans u ovom romanu ispisuje profinjenu i duboko dirljivu priču o prijateljstvu, stvaralaštvu, prolaznosti i traganju za ljepotom u svijetu koji je sve manje prepoznaje.

Ovo nije zbogom Han Kang, prevela Mirna Čubranić (Hena com)

Novi roman Han Kang, dobitnice Nobelove nagrade za književnost 2024., vodi nas kroz snijegom okovan otok Jeju u priču o prijateljstvu, obitelji, povijesnoj traumi i odgovornosti da se sačuva sjećanje na one koji su patili. Jednoga hladnog jutra krajem prosinca Kyungha dobiva neočekivanu poruku od prijateljice Inseon, koja se nakon teške nesreće nalazi u bolnici te je zamoli da otputuje na otok Jeju i pobrine se za njezinu pticu. Putem do njezine kuće, Kyungha zapne u mećavi i njezino putovanje postaje sve teže. Probijajući se kroz snijeg, prisjeća se Inseoninih priča o prošlosti njezine obitelji, a kuća okovana snijegom skriva uspomene i dokumente koji prizivaju sjećanja na jedan od najstrašnijih pokolja u korejskoj povijesti. Proza Han Kang suzdržana je, lirična i emotivna. Autorica o događajima ne pripovijeda izravno, nego stvara atmosferu u kojoj se postupno razotkrivaju sjećanja te čitatelja polako uvlači u svijest protagonistice, njezine snove i halucinacije stopljene u jedinstvenu cjelinu bez jasnih granica. Ovo nije zbogom poetičan je i emocionalno snažan roman o povijesti, traumi, umjetnosti i njihovoj golemoj cijeni, o obitelji i prijateljstvu, o nasilju koje odjekuje još generacijama te moralnoj odgovornosti da sačuvamo sjećanje na one koji su patili.

Kamen ludosti Benjamín Labatut, preveo Dinko Telećan (Vukocić&Runjić)

Slika Hieronymusa Boscha, iskonski užas H. P. Lovecrafta, radikalna logika Davida Hilberta i delirično prosvjetljenje Philipa K. Dicka polazišne su točke eseja Benjamína Labatuta Kamen ludiosti, napisanog nakon svjetskog uspjeha knjige Kada više ne razumijemo svijet. Slijedeći staze nerazuma, Labatut promišlja otkriće kaosa i pokušava odstraniti “kamen ludosti” koji poput lukovice raste u našim umovima dok zbilja oko nas poprima sve nevjerojatnije oblike, podsjećajući nas pritom da je ludilo ponekad posve prikladan odgovor na stvarnost i da je visoka cijena koju plaćamo za napredak znanja — gubitak razumijevanja. Čileanac rođen u Rotterdamu 1980., Benjamín Labatut debi­tantsku zbirku pripovijedaka Antarktika počinje ovdje (2009.) objavio je u Meksiku i ondje osvojio nagradu Caza de Letras, dok će za istu zbirku u Čileu 2013. primiti Nagradu grada Santiaga. Labatutova treća knjiga Kada više ne razumijemo svijet (2020.), prevedena na više od dvadeset jezika, autoru je donijela svjetski uspjeh i nominaciju za međunarodnu nagradu Booker 2021., a roman Manijak (2023.) nadovezuje se temom na interes čileanskog autora za ambivalencije briljantnih umova i izuma koji mijenjaju svijet.

Prekinuti travanj Ismail Kadare, preveo Đorđe Božović (Petrine knjige)

Na surovoj Visoravni na sjeveru Albanije, gdje je svaki aspekt života i smrti određen drevnim Kanonom, jedan mladić čeka u zasjedi. Kada Gjorg Berisha prema pravilima krvne osvete ubije čovjeka koji je ubio njegova brata, on zna što ga čeka: sada je i sam osuđen na smrt, a trideset dana tzv. velike bese jedino su vrijeme koje mu je preostalo. Dok putuje prema kuli Orosha da plati krvarinu, Gjorgov put ukršta se s mladim bračnim parom iz grada, piscem Besianom i njegovom suprugom Diananom, koji su u planine došli tražeći romantiku drevnih običaja. Ismail Kadare u ovom nezaboravnom romanu suprotstavlja dva svijeta – onaj u kojem je čovjekov život vrijedan tek onoliko koliko propisuje obred, i onaj koji tu istu tragediju promatra izdaleka, kao spektakl, sve dok nehotično i sam ne postane njegovim dijelom. Prekinuti travanj djelo je koje govori o sudbini, žudnji, časti i cijeni koju čovjek plaća za pripadnost tradiciji jačoj od njega samog.

Tuzlanski stenogrami Semezdin Mehmedinović (V.B.Z.)

Tuzlanski stenogrami treća su knjiga furioznog proznog niza u nastajanju kojim Semezdin Mehmedinović, jedan od najvažnijih pisaca naših jezika, otvara novu dionicu vlastitog opusa, sumirajući istovremeno dosadašnje svoje tematske i formalne preokupacije. Iako je okvir programski autobiografski – pratimo protagonista koji se, prebrodivši ozbiljne zdravstvene tegobe, vraća u rodni grad i zatvoren u malom unajmljenom studiju živi uglavnom od sjećanja i njegovog ispredanja u toplu tkaninu priče – taj protagonist, barem jednako koliko je zaokupljen poniranjem u vlastitu prošlost, funkcionira kao usisivač za vremenom zamućen svijet oko sebe. Stenogrami su tako jedan posve intiman portret Tuzle, panorama bosanskohercegovačkog likovnog modernizma, galerija intrigantnih, planetom rasutih likova, fikcionalna sanjarica, meditacija o biografiji, bolesti, pisanju, prkosu, i štošta drugo. Zbog poteškoća pri tipkanju, najvećim svojim dijelom oni su diktirani, pa digitalnim alatom pretvoreni u tekst. Ova metoda međutim služi autorovoj želji da svoju rečenicu što je više moguće približi duhu usmenog pripovijedanja.