UDŽBENICI U HRVATSKOJ

Obrazovanjem vlada zakonski Frankenstein

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 30.08.2011 14:13
  • Objavljeno 30.08.2011 u 14:13
Razmjena udžbenika

Razmjena udžbenika

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/Vecernji list

U Hrvatskoj gospodarskoj komori danas je održan simpozij na temu 'Udžbenici u Hrvatskoj', u okviru kojeg je Grupacija specijaliziranih školskih udžbenika pri HGK na press konferenciji opet aktualizirala monopol na udžbeničkom tržištu, kao i problematične zakonske odredbe koje tome pogoduju

Ponekad je najbolje ugledati se na one koji su problem najuspješnije riješili. Kada je riječ o udžbeničkoj politici i praksi, u Europi se smatra da je austrijski pristup među najuspješnijima, između ostaloga i zato jer je ustanovljen 1972. godine i od tada nije bilo potrebe mijenjati ga. O tome kako u Austriji udžbenik dolazi od izdavača u ruke djeteta danas je u HGK govorila Sonja Hintergegger Euller, direktorica Odjela za udžbenike tamošnjeg Ministarstva obrazovanja.

Hinteregger Euller objasnila je da svi udžbenici prolaze stručnu provjeru unutar Ministarstva te onda dolaze na listu koja se šalje svim školama, u kojima nastavnici onda biraju knjige po kojima će predavati djeci. Škole od države dobivaju i novčane dodatke za kupnju izabranih udžbenika, koji se iznosima kreću između 50 i 150 eura, ovisno o tome o kojem je stupnju osnovnog ili srednjoškolskog obrazovanja riječ. Nakon toga udžbenici postaju privatna imovina učenika. Pritom su zadovoljni i izdavači udžbenika, koji se natječu kvalitetom u slobodnoj tržišnoj utakmici, knjižari koji udžbenike distribuiraju i, najvažnije, roditelji i djeca.

U Hrvatskoj je sustav bitno drukčiji, naglašeno je danas na press konferenciji u Draškovićevoj 45, koju je otvorio Robert Šipek, voditelj Grupacija specijaliziranih školskih udžbenika pri HGK. Šipek smatra da je problematičan Zakon o udžbenicima ugrozio postojanje specijaliziranih nakladnika te da ide na ruku monopolskom položaju velikih nakladnika, prvenstveno Školskoj knjizi i Profilu, 'pa smo u situaciji da tri nakladnika drže 86 posto udžbeničkog tržišta'.

Naročito negativno učinke ima zakonske odredba o tome da udžbenik u prvoj godini mora osvojiti najmanje 10 posto tržišnog udjela kako bi ga Ministarstvo ubuduće prihvatilo. 'Najprodavaniji udžbenici nisu nužno i najkvalitetniji jer se kvaliteta postiže uz specijalizaciju, a sada smo prepušteni snazi novca', rekao je Šipek, koji je također naglasio da je ideja Fuchsova Ministarstva o ukidanju radnih udžbenika loša te 'odudara od europskih trendova u metodici'.

Grupacija specijaliziranih školskih udžbenika pri HGK od Ministarstva obrazovanja traži što bržu promjenu postojeće zakona i ukidanje odredbe o 10 posto tržišnog udjela, oštar stav prema fotokopiranju udžbenika, koji se onda koriste u nastavi, ali ponajviše dijalog koji bi urodio dugoročnom udžbeničkom politikom.

Grupaciju specijaliziranih nakladnika školskih udžbenika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori čine Algoritam, Alka Script, Element, Klett Verlag, Kršćanska sadašnjost, Meridijani, Neodidactica, Sysprint i VBZ. Dok se neki od navedenih bave isključivo nakladništvom udžbenika, izdavači poput Algoritma i Sysprinta prisutni su i na tržištu beletristike. Voditelj Grupacije je Robert Šipek iz Sysprinta.

Rok Kvaternik, predstavnik njemačkog nakladnika Ernst Klett iz Stuttgarta, naglasio je da u Hrvatskoj vlada kaos u zakonodavnim rješenjima koja se tiču obrazovanja: 'U deset godina bilo je devet promjena zakona u vezi s obrazovanjem, pa se stvorio jedan zakonski Frankenstein.' On je naglasio i da je neuobičajeno što se hrvatsko Ministarstvo obrazovanja direktno miješa u tržišno natjecanje nakladnika, umjesto da se bavi sadržajem udžbenika. S njime se slaže i Sonja Hinteregger Euller, koja ističe da 'raznolikost garantira kvalitet udžbenika', kao i da odredba o 10 posto 'nema smisla'. Direktorica austrijskog Odejla školskih udžbenika ponovila je i da je ideja MZOŠ-a o ukidanju radnih udžbenika suprotna trenutnoj europskoj pedagoškoj praksi.

Predstavnik specijaliziranih nakladnika Robert Šipek, inače iz izdavačke kuće Sysprint, rekao je da 'odnos s Ministarstvom ima boljih i lošijih dana' te da je njegov dojam da je 'ministar Fuchs, u odnosu na svojeg prethodnika, nezainteresiran za ovu tematiku'. No, zato je navodno bolja komunikacija sa službenicima MZOŠ-a, a prvi cilj tog dijaloga su 'izmjene u Zakonu o udžbenicima prije sljedeće školske godine'. Šipek je spomenuo da zbog aktualnih odredbi Ministarstva 'imamo nove programe za koje ne postoje udžbenici' te da treba još jednom razmisliti koliko je pametan period od četiri godine, koliko bi jedan udžbenik trebao biti korišten.

Osim problema specijaliziranih nakladnika, koji se bore za 14 posto tržišta nasuprot monopolskoj poziciji velikih, spomenuto je i da naročito pate mali knjižari. 'Većinu krivice za to snose veliki nakladnici koji ujedno imaju i svoju knjižarsku mrežu', zaključio je Šipek. Također, njihov rabat iznosi 10 posto (dok je u Austriji 22 posto), pa ne čudi što je broj malih knjižara koji rade s udžbenicima pao na jednu trećinu u odnosu na 2006.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi