INTERVJU: SNJEŽANA ABRAMOVIĆ

Nova ravnateljica ZKM-a otkriva svoje planove

  • Autor: Mija Pavliša
  • Zadnja izmjena 05.12.2014 16:20
  • Objavljeno 05.12.2014 u 11:30
Snježana Abramović

Snježana Abramović

Izvor: Pixsell / Autor: Photo: Borna Filic/PIXSELL

Snježana Abramović od 10. prosinca počinje raditi kao nova ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih, a po prvi put otkriva kakvi su joj planovi za ZKM, komentira optužbe da je natječaj za ravnateljsko mjesto namješten baš za nju te odgovara je li požalila to što je na prošlim izborima bila na Nezavisnoj listi Milana Bandića

Snježana Abramović Milković diplomirala je u Školi za balet i ritmiku u Zagrebu te na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Dugogodišnja je plesačica, od 1992. i umjetnička voditeljica Zagrebačkog plesnog ansambla, a radila je kao suradnica za scenski pokret u dramskim predstavama i na filmu, često i kao koreografkinja opernih djela. Godine 2000. osnovala je Festival plesa i neverbalnog kazališta Svetvinčenat.Otkad se počelo govoriti o izboru nasljednika Dubravke Vrgoč na vodećem mjestu Zagrebačkog kazališta mladih, Abramović je u kuloarima isticana kao kandidatkinja s potporom Milana Bandića, a o tome se nije izjašnjavala sve dok je Skupština grada Zagreba nije potvrdila na mjestu nove ravnateljice.

Prilikom izbora ravnatelja ZKM-a Kazališnom vijeću imputirano je prekasno iniciranje promjene Statuta ove kuće da bi se pogodovalo vašem izboru. Mislite li da se Statut trebao promijeniti ranije i kako komentirate situaciju koja je prethodila vašem izboru, od pisma sindikata upućenog Skupštini do izjava o pogodovanju na natječaju?

Hvala vam što mi pružate priliku da to objasnim. Istaknula bih isto što su naglasili vijećnici u Gradskoj skupštini tijekom rasprave oko mog imenovanja, a to je da pravila moraju biti ujednačena za sve. Ujedno im zahvaljujem na potvrdi i potpori. To kako gradske vlasti provode proceduru, uspijevaju li sve dovršiti na vrijeme ili ne, za to doista nisam odgovorna jer tim procesom nisam ni upravljala.Istina je da kazališna djelatnost u tom pravnom segmentu treba biti ujednačena u svim kazalištima, no, kako je rekla zamjenica gradonačelnika Vesna Kusin, i to će biti uskoro napravljeno.Nisam vidjela pismo sindikata pa ga ne mogu komentirati. Što se tiče Kazališnog vijeća, ono je nakon čitanja programa kandidata imalo detaljne intervjue sa svakim od kandidata i mislim da su temeljito obavili svoj posao jer je procedura trajala desetak dana. U Kazališnom vijeću zastupljeni su, osim predstavnika iz same kuće, članovi koji su predstavnici različitih političkih opcija i upravo takva kombinacija onemogućava pogodovanje. Bilo bi zanimljivo objavljivanje transkripata naših intervjua.

Na koncu, i sama ste članica Kazališnog vijeća HNK u Zagrebu. Kako iz te pozicije gledate na činjenicu da je Statut mijenjan samo u jednom gradskom kazalištu. Što bi trebalo uslijediti?

Statuti u kazališnim kućama nisu univerzalni, oni prate specifičnosti kazališne kuće i, koliko sam upoznata, često su mijenjani u nacionalnim kazalištima, kao što je mijenjan i Zakon o kazalištu. Svaka promjena statuta mora imati temelj u Zakonu o javnim ustanovama u kulturi.Mislim da bi legislativa treba pratiti praksu i da tu dolazi do neusklađenosti, jer u praksi se često javljaju novi žanrovi u umjetnosti koji nisu praćeni edukativnim sustavom, što je donedavno bio slučaj sa suvremenim plesom.Osim toga, daje li vama visoka stručna sprema s područja društvenih znanosti automatski i znanje o kazalištu ili o kulturnoj politici? Jedino Odsjek za produkciju na ADU školuje profesionalne producente, a pritom ti isti diplomirani producenti ne mogu dobiti status samostalnog umjetnika zbog pravilnika koji se još nije promijenio i ne tretira ih kao umjetničko zanimanje iako su diplomirali na ADU. U nekoliko navrata bila sam gost predavač na Odsjeku produkcije ADU.

Zanimljivo je da Jurij Ljubimov, koji je bio inženjer energetike, Bob Wilson, arhitekt, ili Xavier Le Roi, koji je biolog, ne bi mogli biti ravnatelji gradskih kazališta u Zagrebu. Nemojte zaboraviti da je u uvjetima za ravnateljsko mjesto definiranim u Statutu ZKM-a, osim formalnog obrazovanja, ostao uvjet da kandidat mora biti kulturni djelatnik s pet godina staža, a ja ih imam trideset.


Plesna umjetnost, koja je među prvima u Hrvatskoj razvila međunarodnu suradnju, također je bila podzastupljena u visokom obrazovanju pa su mnoge kolege studirale na dostupnim fakultetima u Hrvatskoj, a to ih nije onemogućilo da postanu istaknuti umjetnici, što je dodana vrijednost, a ne otežavajuća okolnost! Isto tako, primjer iz prakse je da na našoj sceni postoje različiti vrhunski umjetnici poput novocirkuskih umjetnika ili performera, a legislativa ne zna što će s njima, odnosno u koju već definiranu grupaciju umjetnika ih treba smjestiti.

Često sam se susretala u Hrvatskoj s takvim problemom neusklađenosti umjetničke prakse, umjetničke edukacije i pravnih definicija.Na primjer tek prije dvije godine na inicijativu plesnih umjetnika pokrenut je Plesni studiji pri ADU da bismo imali buduće visokoobrazovane plesne umjetnike. Čak sam sudjelovala u inicijativi za osnivanjem visokoškolskog obrazovanja u plesnoj umjetnosti kao članica Povjerenstva za ustrojavanje i izvođenje studijskog programa iz područja plesne umjetnosti pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH.

Namjeravate li ostati u Kazališnom vijeću HNK?

Iskreno, nisam još donijela odluku; ovisi o tome hoću li uspjeti uskladiti članstvo s obavezama koje me čekaju. Zanimljiv mi je bio rad u Kazališnom vijeću HNK kao osobi koja godinama djeluje na izvaninstitucionalnoj sceni.

Jeste li požalili to što ste se priključili listi Milana Bandića i ima li on danas vašu potporu?

Poziv da se kao nezavisna osoba s dugim stažem na zagrebačkoj i hrvatskoj sceni pridružim u zajedničkom nastojanju da pokušamo pridonijeti razvoju našeg društva i napretku zagrebačke kulturne scene, i to zajedno s akademkinjom Vidom Demarin ili Sandrom Švaljek, nije poziv koji se odbija. Uostalom, važno je naglasiti - ponuda je bila bezuvjetna, ništa se nije tražilo zauzvrat, garantirani su mi nezavisnost promišljanja i odlučivanja. Doživjela sam to kao priznanje za svoj tridesetogodišnji rad, ali i jedinstvenu priliku da konačno mogu zastupati interese nas nezavisnih umjetnika, i to ne više na cesti i s ceste, moljakajući administraciju da se nešto pokrene, već kroz institucije. To sad i činim. I, zato - ne, nisam požalila.


Koje ćete prve poteze učiniti preuzimanjem vodstva ZKM-a?

Nakon službene primopredaje radit ću na planiranju premijernih naslova za sljedeću godinu poštujući i dogovore s autorima prethodne uprave.

Sjajno je to da ZKM posluje pozitivno i da nema dugova, što je u odnosu na hrvatsku stvarnost gotovo nevjerojatno i na tome hvala Dubravki Vrgoč. Jako bi bilo neugodno započeti posao s ovrhama i vjerovnicima koji svakodnevno nazivaju. Trebam također proučiti sistematizaciju i vidjeti gdje ima potrebe za novim radnim mjestima.

Ono što sigurno znam je da je neophodno potrebno popuniti radno mjesto dramaturga koji pomaže u programskom usmjeravanju kazališta i 'osluškuje' nove trendove u kazalištu te prati nove dramske tekstove i redateljske rukopise. Isto tako treba ojačati glumački ansambl ZKM-a mladim glumačkim snagama. Za sva radna mjesta će biti raspisani natječaji.

Tko su ljudi s kojima biste željeli raditi u najužem timu?

Talentirani, mladi, kreativni ljudi će biti moj najuži izbor.

Konkretna imena?

Bit će raspisani natječaji.

Iz vaše SWOT analize u prijavi za ravnateljicu izdvajam dvije ‘vodeće’ slabosti ZKM-a: neprilagođenost dramskog programa široj publici i elitizam programacije. Na temelju čega ste to zaključili, kojih naslova i programa, i kako to namjeravate mijenjati?

U SWOT analizi sam navela slabosti koje prate suvremene umjetničke prakse i neke nove izvedbene forme, koje često nemaju posjećenost publike poput mainstream predstava i nalaze na nerazumijevanje šire publike.

Meni je to poznato s obzirom da je upravo moja generacija kolega zajedno sa mnom radila na razvoju plesne publike u Hrvatskoj i dobro znam da publiku treba senzibilizirati za nove forme i da u tome treba biti uporan.

Taj edukativni aspekt je od izuzetne važnosti i to objašnjavam poslije u tekstu o alatima za razvoj publike. Danas se uspjeh izvedbenih umjetnosti sve više mjeri u broju prodanih ulaznica, odnosno popunjenosti gledališta i postotku samofinanciranja, a ta mjerila su opasna i neka nova stremljenja čine još krhkijim kod navedenih valorizacija uspjeha. Na edukaciji odnosno razvoju publike trebamo kontinuirano raditi i to mi je jedan od glavnih zadataka, tim prije jer nam dolaze stalno nove generacije.

Smjernice i autori ZKM-a u budućnosti?

To su istraživanje dramskog teksta i autorsko kazalište odnosno redateljski rukopisi. Bit će zastupljena nova suvremena hrvatska drama, kao i suvremena europska drama, s naglaskom na hrvatske premijere tekstova poput 'Spaljenog vrta' Juana Mayorge ili 'Bog je D.J.' Falka Richtera te 'Povijesti Ronalda' Rodriga Garcije. Od hrvatskih tekstova svakako će biti postavljen tekst Dine Pešuta 'Pretposljednja panda' i tekst Ivana Vidića 'Noćni život', koji će biti praizveden u ZKM-u.

Autorski teatar je nešto na što ću staviti akcent i tu su neizostavni Bobo Jelčić te Saša Božić i Ksenija Zec, a voljela bih vidjeti i Renea Pollescha u ZKM-u. Od sljedeće godine počinjemo s 'Inkubatorom', autorskim projektima glumačkog ansambla i s natječajem za najbolji dramski tekst hrvatskih mladih autora koji bi bio postavljen u ZKM-u.

Prilikom isticanja vaše kandidature, moglo se čuti da vaš izbor vodi ka zaokretu ZKM-a u ples. Kako ćete pomiriti svoje profesionalno bavljenje plesom i repertoar ZKM-a - možemo li očekivati više suvremenog plesa na daskama ZKM-a?

Već dulje vrijeme sve više se bavim produkcijskim radom tako da se tijekom mandata neću baviti profesionalno-koreografskim radom niti ću za to imati vremena; čeka me produkcijska kreativnost.

ZKM će i dalje biti dramsko kazalište, ali sigurno ću neka svoja pozitivna iskustva iz plesne umjetnosti prenijeti na rad u kazalištu, poput češćih radionica za profesionalno usavršavanje glumaca, njegovanje redateljskog odnosno autorskog teatra te kreativnog angažmana glumačkog ansambla na vlastitim produkcijama.

Suvremene plesne predstave su i do sada bile dio repertoara ZKM-a, tako da će ostati taj njegov dugogodišnji specifikum, a to je otvorenost izvaninstitucionalnoj sceni, koliko je to realno izvedivo.

U jednom intervjuu, kad ste govorili o Festivalu plesa i neverbalnog kazališta u Svetvinčentu i kad ste iznosili razloge izbora male sredine za svoj festival, rekli ste da vam je ideal skrasiti se u malom mjestu uz more. Kako danas, kad preuzimate mjesto ravnateljice kazališta u centru Zagreba, gledate na to i na centralizaciju kulture u Hrvatskoj?

Ustvari da, što je šteta, zaista je puno sadržaja koncentrirano u Zagrebu i onda me žalosti to ako ih stanovnici glavnog grada ne konzumiraju. Međutim mislim da će biti još veća stagnacija decentralizacije zbog nove fiskalne politike koja slabi lokalne samouprave u ovom momentu i novca je još manje za kulturne sadržaje, pogotovo u malim mjestima.

Jako je teško raditi na revitalizaciji malog mjesta u zaleđu Istre, kao što je Svetvinčenat, a pogotovo izvan turističke sezone. Za sada je Zagreb centar moći i to smeta mnogim manjim sredinama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!