ERO S ONOGA SVIJETA

Najpoznatija hrvatska komična opera izvodi se po 700. put

08.01.2018 u 11:58

Bionic
Reading

Domaća komična opera Ero s onoga svijeta, najuspješnije i najpopularnije djelo Jakova Gotovca, 10. siječnja bit će izvedena sedamstoti put. Opera već davno ubrojena među najuspjelije slavenske komične opere, od praizvedbe u zagrebačkome HNK 2. studenoga 1935. gotovo je konstatno sastavni dio zagrebačkoga opernog repertoara i repertoara svih hrvatskih nacionalnih kuća, najavili su iz zagrebačkog HNK

U izvedbi će sudjelovati  Siniša Štork (Gazda Marko), Dubravka Šeparović Mušović (Doma), Valentina Fijačko Kobić (Đula), Stjepan Franetović (Mića-Ero),  Ljubomir Puškarić (Mlinar Sima), Ana Zebić Kostel (Čobanče), Neven Mrzlečki (Momče) te solisti Baleta HNK u Zagrebu uz zbor i orkestar Opere HNK u Zagrebu.

Brojni osvrti o predstavama postavljenim na stranim pozornicama ocjenjuju Eru zaštitnim znakom hrvatske opere, koji prenosi pjesme i plesove svoje domovine u svijet, pri čemu su dramska riječ i glazba idealno spojene. Glazbeni kolorit, bujna orkestracija, živahni ritmovi, pjevne vokalne linije koje neprekinuto teku u uskoj su vezi s iznimnim libretom Milana Begovića prepunim duhovitih i domišljatih stihova. Glavni lik opere i pokretač radnje je Mića, mladić iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore. Dok pokušava pronaći djevojku s kojom bi se oženio, na majčin se savjet prikazuje kao siromah, kao Ero s onoga svijeta, jer želi biti siguran da ga odabranica Đula iskreno voli. Iako je mnoge prevario, na kraju mu je sve oprošteno i on dobije djevojku koju ljubi. Efektan baletni finale opere, furiozna tempa, svojevrsna je oda pučkom načinu života, u kojem glazba prožeta etnosom dalmatinskoga zaleđa dolazi u prvi plan.

Posljednja inscenacija Ere s onoga svijeta u režiji Krešimira Dolenčića prikazuje se punih 25 godina, od 9. svibnja 1992. kada je bila premijerno izvedena pod ravnanjem Lorisa Voltolinija, u scenografiji Dalibora Laginje, kostimima Inge Kostinčer koje je obnovila Dženisa Pecotić, oblikovanju svjetla Vladimira Kazde, koreografiji Margarete Froman koju je prenio Zvonimir Reljić i scenskome pokretu Ioana Barbua.