ZAPUŠTENA MODERNA ARHITEKTURA

Na HRT-u kreće nova sezona 'Betonskih spavača', u fokusu domovi kulture, Velesajam, Split i grad koji je bio premoderan

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 24.04.2019 15:18
  • Objavljeno 24.04.2019 u 12:21
tportal

Izvor: Hulahop / Autor: Betonski spavači

Druga sezona dokumentarnog serijala 'Betonski spavači' prikazuje se od 28. travnja na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije (HRT) u tjednom ritmu od 20:40 sati, a bavi se modernom arhitekturom u Hrvatskoj i na prostoru bivše Jugoslavije. Seriju je režirao Saša Ban, scenarij uz njega supotpisuju Maroje Mrduljaš i Nevenka Sablić, a proizveo ju je Hulahop uz pomoć sredstava Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC)

Prva sezona 'Betonskih spavača' bavila se napuštenim hotelima na Jadranskoj obali, a nova, druga sezona, s podnaslovom 'Nedovršene modernizacije’, donosi priče o modernističkoj arhitekturi 1960-ih i 1970-ih, koja je svojim sadržajima, ali i prostornim koncepcijama, služila emancipaciji građana, a danas je, mada priznata kao kulturno dobro, prekrivena patinom nebrige i društveno-ekonomske nemoći da revitalizira velike građevine i javno dobro tog vremena.

Autori serijala u prvoj se epizodi bave Zagrebačkim velesajmom, 'nesuđenim središtem grada’, nekoć važnim dijelom urbanog identiteta Zagreba i mjestom prezentacije brojnih tehnoloških dostignuća te modernih oblika i načina života. U svakodnevici građana Zagreba, Hrvatske i Jugoslavije, zaživio je, međutim, tek djelomično. Njegova je izgradnja bila prva velika graditeljska akcija na južnoj strani rijeke Save s vizionarskim projektom stvaranja velikog središta Novog Zagreba. Ideja nije realizirana, a Zagrebački velesajam, zaštićen kao kulturno dobro - s 561.000 četvornih metara, 40 paviljona, 12 kilometara asfaltirane ceste i vlastitim vodocrpilištem - danas je u stanju poluživota: niti je napuštena industrijska zona niti je primjereno iskorišten.

  • +22
  • +19

Betonski spavači, druga sezona: Nedovršene modernizacije

Izvor: Hulahop / Autor: Betonski spavači

Druga epizoda, ‘Uređaji emancipacije’ bavi se arhitekturom koja postaje važan instrument poslijeratne obnove te se širom Jugoslavije grade multifunkcionalni centri - domovi kulture čija je ideja bila povezivati edukaciju, kulturu, zabavu i politički život. Urbanističke zamisli i akcije nastojale su transformirati provincijalne gradove u globalne metropole, a mala mjesta približiti tada suvremenim kretanjima. Autori posjećuju nekadašnje Radničko sveučilište Moša Pijade u Zagrebu, domove kulture u Nikšiću i Kolašinu u Crnoj Gori te u Konjicu u BiH i bivši Dom JNA u Komiži na Visu. Je li njihov opstanak moguć ili oni ostaju tek simbol velikih ambicija?

U trećoj epizodi 'Betonski spavači' odlaze u Split, fascinantni primjer kontinuiteta urbane kulture od antičkih vremena do modernizma.

'Epizoda ‘Split, između plana i kaosa’ bavi se nedovršenim urbanističkim fenomenom Splita 3, jednim od najnaprednijih modernističkih naselja na svijetu izgrađenog 1970-ih godina prema modernističkim principima slobodnostojećih gradova pod slovenskim timom Mušič-Bežan-Starc. No, paralelno uz izgradnju skladno proporcioniranih zgrade Splita 3, niče i divlja stambena gradnja koja ga okružuje. Planovi i deregulacija koegzistiraju, uzorna uređenost sudara se s totalnim kaosom, grad i njegova suprotnost. Suprotne se tendencije isprepliću, ali određena vremena donose dominaciju jedne od njih. Forma grada preslika je društva, a u ovoj epizodi to iščitavamo na fascinantnom primjeru splitskog arhitektonskog kolaža', najavljuju autori serijala.

Posljednja epizoda donosi priču iz Skoplja. ‘Grad koji je bio premoderan’ priča je o nedovršenoj modernizaciji grada koji nije bio spreman na modernizam. Nakon proglašenja makedonske neovisnosti i organskog razvoja grada Skoplja, 1963. dolazi do traumatskog reza u procesu razvoja i modernizacije grada katastrofalnim potresom. Iste se godine organizira međunarodni natječaj za centar grada na kojem pobjeđuje Kenzo Tange, rodočelnik japanskog metabolističkog pokreta u arhitekturi i posljednje avangarde koji s Isozakijem prvi put primijenjuje metabolističke koncepte izvan Japana.

'Skoplje postaje globalni pokazni grad budućnosti i anticipira neke od koncepcija koje se tek danas ostvaruju, no ambiciozna ideja biva tek djelomično realizirana. Ogoljena brutalistička arhitektura nežbukanog betona, istovremeno arhaična i futuristička ne radi kompromise, već gradi novi svijet - no radi li se o megalomanskom projektu nemogućem za život? U epizodi se dotičemo i aktualne makedonske političke nomenklature u poduhvatu preokretanja povijesti kroz građenje - autentični modernizam zamijenjuje lažni barok koji reprezentira lažno konstruirani nacionalni identitet', najavljuju autori 'Betonskih spavača'.

Redatelj Saša Ban rođen je u Zagrebu 1978. Završio je komparativnu književnost i filozofiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu u Zagrebu te smjer režije na Akademiji dramske umjetnosti. Redatelj je dokumentarnih i kratkometražnih igranih filmova, među kojima se ističu 'Zemlja znanja' (2011), 'Ljepotan' (2013) i 'Mliječni zub' (2016) te dokumentarni serijal 'Betonski spavači' (2016-2018).

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!