Trenutačno se provodi temeljita rekonstrukcija i dogradnja tamošnje Narodne knjižnice, vrijedna 1,74 milijuna eura i većim dijelom financirana iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Do srpnja 2027. ondje bi trebalo nastati suvremeno kulturno, obrazovno i društveno središte – ne samo veća knjižnica, nego mjesto za djecu, mlade, starije, osobe s invaliditetom, udruge i sve one koji u manjoj sredini nemaju mnogo drugih prostora za okupljanje.

Projekt Rekonstrukcija javne kulturne infrastrukture – narodna knjižnica provodi se u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., uz financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Njegova ukupna vrijednost iznosi 1.742.852,55 eura, a bespovratna sredstva dosežu 1.475.760,91 euro.

Ugovor je sklopljen 28. travnja 2025. te je projekt predstavljen javnosti na početnoj konferenciji u lipnju iste godine. Partneri u provedbi su Narodna knjižnica Hum na Sutli i Zagorska razvojna agencija, koja sudjeluje u pripremi i provedbi projektnih aktivnosti.

Radovi na zgradi trebali bi završiti do studenoga, nakon čega slijedi opremanje. Knjižnica će, osim novog prostora i opreme, napokon dobiti uvjete za sadržaje koje je dosad, zbog manjka prostora i kapaciteta, mogla razvijati samo ograničeno. Detalje su nam otkrili načelnik Huma na Sutli Nikola Drašković te ravnateljica Narodne knjižnice Hum na Sutli Maja Starček.

'Ugovor je sklopljen u travnju 2025. godine, prije nego što sam preuzeo načelničku dužnost, pa sam preuzeo i odgovornost za daljnju provedbu projekta. Naknadno smo se prijavili za dodatno sufinanciranje vlastitog udjela te osigurali oko 130.000 eura, čime nam je pokrivena polovica iznosa koji smo trebali sami osigurati', objašnjava nam Nikola Drašković.

Dodaje da projekt nije zamišljen samo kao proširenje postojećeg prostora. 'Ne dobivamo samo više kvadrata, već i uvjete za nove sadržaje. Cilj je da knjižnica postane mjesto na kojem će se događati puno više od same posudbe knjiga', kaže Drašković.

Mjesto za knjige, ali i za susrete

Maja Starček u tome vidi najveću promjenu. 'Dosad smo bili ograničeni prostorom i ljudskim kapacitetima pa nije bilo mogućnosti razvijati sadržaje u opsegu u kojem smo željeli. Ovim projektom napokon dobivamo prostor za čitaonice, radionice, predavanja i različite programe za djecu, mlade, odrasle i starije', kaže ravnateljica.

Nova knjižnica imat će tako posebne odjele za različite generacije, zavičajnu zbirku, studijske i dnevne čitaonice te prostor za audiovizualnu građu. Predviđena je i prezentacijska dvorana sa zasebnim ulazom, a dizalo će povezati knjižnicu s velikom dvoranom na katu općinske zgrade.

Uredit će se i vanjski prostor s novim zelenim površinama, senzornim vrtom i vanjskim gledalištem za kulturna događanja. Projekt uključuje i energetsku obnovu zgrade, novu rasvjetu, fotonaponsku elektranu, dizalicu topline i mehaničku ventilaciju s rekuperacijom zraka.

Stvarna pristupačnost, a ne tek forma na papiru

Važan dio projekta posvećen je i tome da nova knjižnica bude dostupna svim korisnicima, pri čemu se pristupačnost ne zaustavlja na uklanjanju fizičkih prepreka.

'Pristupačnost mora biti stvarna, a ne samo formalna. To ne znači samo da osoba u invalidskim kolicima može ući u zgradu ili dizalom doći do dvorane, već i da osoba s oštećenjem vida može samostalno pretraživati katalog i koristiti prilagođeno sučelje', ističe Starček.

Nova knjižnica zato će dobiti računalo i džepni čitač za osobe s oštećenjem vida, softver za čitanje zaslona, pristupačnu mrežnu stranicu te druge prilagođene digitalne sadržaje.

Projekt uključuje i razvoj sedam novih setova usluga za ranjive skupine s ukupno 18 aktivnosti, a među njima su radionice znakovnog jezika, glazbene te terapije plesom i pokretom, zdravstvene radionice, čitaonice, umjetnički i likovni programi, kao i aktivnosti usmjerene na socijalno uključivanje.

Dio radionica već je održan. 'Ideja je da sadržaj ne bude samo deklarativno namijenjen ranjivim skupinama, već da se stvarno prilagodi njihovim potrebama', kaže Starček.

'Mladima ne treba podvaliti knjigu nego znanje'

Poseban fokus bit će na mladima, skupini koja nakon osnovne škole često izgubi kontakt s knjižnicom. 'Čitanje je možda prisutnije među starijom populacijom. Ideja ovog projekta je stvoriti platformu koja će privući mlađe, potaknuti ih da sudjeluju u aktivnostima i možda ih ponovno približiti čitanju', kaže Drašković.

'Ne treba im podvaliti knjigu, treba im podvaliti znanje. Hoće li do njega doći kroz knjigu, predavanje, radionicu, aplikaciju ili neki drugi format, manje je važno. Bitno je da kvalitetan sadržaj dopre do njih', dodaje Starček.

Zato knjižnica planira koristiti i multimediju kao alat za privlačenje mlađih korisnika. Predviđeni su interaktivni ekrani, računala i druga digitalna oprema, a plan je razvijati i prostor za kreativni i tehnološki rad djece i mladih, uključujući 3D skener, računala za modeliranje i opremu za snimanje podcasta. 'Ne želimo sjediti u knjižnici i pogađati što bi mladima moglo biti zanimljivo. Želimo ih uključiti u osmišljavanje sadržaja i dati im prostor da naprave nešto svoje', kaže Starček.

Jedan od programa koji pripremaju sa školom trebao bi djecu i mlade koji pokažu interes za to uključiti u kreiranje sadržaja namijenjenih njihovoj generaciji.

Baština koja ne ostaje zaključana u vitrini

Važan dio projekta odnosi se i na očuvanje lokalne baštine. Hum na Sutli ima dugu industrijsku, kulturnu i društvenu povijest, no Starček upozorava da je velik dio te građe danas raspršen. 'Imamo mnogo toga što vrijedi sačuvati i pokazati, ali sadržaj je trenutačno rascjepkan. Želimo ga prikupiti, digitalizirati i sačuvati kao temelj za budućnost, ali i predstaviti ga na način koji će biti zanimljiv različitim generacijama', kaže.

Ideja je lokalnu baštinu, uz klasične oblike čuvanja građe, približiti korisnicima interaktivnim aplikacijama, igrama, digitaliziranim sadržajima i posebnom aplikacijom za humski govor.

'Ako sve stavimo samo u knjigu, moramo biti svjesni toga da će je vrlo malo djece uzeti i pročitati. Ako isti sadržaj pretvorimo u aplikaciju, igru ili ga prikažemo na interaktivnom ekranu, dobivamo potpuno drukčiji način komunikacije. Zato nam je multimedijski dio toliko važan', objašnjava Starček.

Inicijator, ali i podrška

U sredini bez razvijenog lokalnog prijevoza i s dostupnog prostora, knjižnica može postati mjesto na koje se dolazi na radionicu, predavanje, film ili pak samo na druženje. 'Nemamo lokalni prijevoz i dio stanovnika nema mogućnost jednostavno otići u drugo mjesto po sadržaj koji ih zanima. Zato želimo da knjižnica postane središte kulturnih i društvenih događanja te generator kulturnog života u Humu na Sutli', kaže Drašković.

Starček kaže da knjižnicu upravo tako i zamišlja – kao mjesto koje ne mora uvijek biti glavni organizator, nego prostor koji povezuje ljude i njihove ideje. 'Knjižnica ne treba biti samo inicijator, već i podrška drugima. Već surađujemo s udrugama, školom i vrtićem i želimo da nam ljudi dolaze s idejama. Ako netko ima dobar prijedlog, želimo ga zajedno razviti', kaže.

U provedbi projekta važnu ulogu ima i Zagorska razvojna agencija, koja je bila uključena u pripremu projekta, a sudjeluje i u koordinaciji provedbe, financijskom planiranju, nabavi i praćenju realizacije.

Cijeli projekt rekonstrukcije trebao bi završiti do 15. srpnja 2027. godine.

Paralelno stiže KROČI

Dok se prvotni projekt odnosi na obnovu i razvoj same knjižnice, Hum na Sutli paralelno provodi i onaj nazvan KROČI – 'knjiga, robotika, čitanje, inkluzija'. Riječ je o projektu vrijednom 722.000 eura, odabranom na pozivu Ministarstva kulture i medija 'Čitanjem do uključivog društva', koji Narodna knjižnica Hum na Sutli provodi u partnerstvu s Gradskom knjižnicom Pregrada.

KROČI uključuje nabavu bibliokombija koji će knjige i programe dovoditi do udaljenijih dijelova Huma na Sutli i Pregrade, ali i korištenje humanoidnog robota i holografskog sustava na edukativnim radionicama.

'Bibliokombi će obilaziti 16 lokacija na području Huma na Sutli i četiri na području Pregrade. Na teren neće dolaziti samo knjige, već i voditelj radionica, a sadržaji će se prilagođavati djeci, starijima i drugim skupinama korisnika', objašnjava Starček.

U sklopu projekta predviđeno je i zapošljavanje troje ljudi: osobe zadužene za edukativni dio, osobe za tehnologiju i povezivanje te osobe za administrativne poslove. 'Radionice na terenu važne su nam jer će za dio ljudi upravo one biti prvo lice knjižnice. Cilj nije samo donijeti sadržaj do njih, nego ih potaknuti da kasnije dođu i u knjižnicu i uključe se u druge aktivnosti', kaže Starček.

Drašković vjeruje da bi projekt dugoročno mogao prerasti postojeće granice. 'KROČI nam daje početni okvir, ali nema razloga za to da se suradnja s drugim zajednicama s vremenom ne proširi izvan Huma na Sutli i Pregrade', kaže.

Kada projekt rekonstrukcije u srpnju 2027. godine i službeno završi, Hum na Sutli neće dobiti samo obnovljenu knjižnicu, već i mjesto na kojem će dijete moći otkriti novu tehnologiju, stariji mještanin doći na radionicu ili predavanje, osoba s oštećenjem vida samostalno pronaći sadržaj koji je zanima, a lokalne udruge prostor za svoje ideje. Ako sve bude išlo prema planu, knjige će i dalje biti u središtu priče, ali više neće biti jedini razlog zbog kojeg se u knjižnicu dolazi.

Ovaj članak nastao je u okviru projekta EuSEE, koji sufinancira Europska unija. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, isključivo stavovi autora/autorica i ne odražavaju nužno stavove tijela koje je dodijelilo autorski doprinos te se Europska unija ne može smatrati odgovornom za njih.