publishers weekly

'Mars' Asje Bakić među najboljom fikcijom godine, uz bok Lászlu Krasznahorkaiju i Olgi Tokarczuk

  • Autor: M.J.
  • Zadnja izmjena 31.10.2019 13:45
  • Objavljeno 31.10.2019 u 09:17
Asja Bakić

Asja Bakić

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Sandorf

Američki Publishers Weekly uvrstio je zbirku priča 'Mars' Asje Bakić među najbolja izdanja fikcije iz 2019. godine. Kod nas je knjigu 2015. objavio Sandorf

Zbirku priča 'Mars' na engleski je prevela Jennifer Zoble, a objavila je izdavačka kuća Feminist Press.

Kako navode na stranicama Publishers Weeklyja, riječ je o zbirci priča koja se 'ne uklapa u pstojeće žantove, psihološki je precizna i posjeduje jezivu, neobičnu energiju'. 'Spisateljica iz čistilišta ne smije otići dok ne sastavi svoje remek-djelo; žena osjeti da nešto nije u redu s njenim suprugom koji stalno hrani školjke; spisateljica se suprotstavlja usamljenosti na Marsu, gdje je zabranjena sva literatura. Izravna proza Asje Bakić ​​bez napora transportira spekulativne priče na gotovo realistički teritorij, tvoreći privlačnu i neobičnu kolekciju', navodi se u obrazloženju.

'Mars' Ajse Bakić na popisu najbolje fikcije prema izboru Publishers Weeklyja našla se zajedno s još 25 knjiga među kojima su i 'Baron Wenckheim’s Homecoming' Lászla Krasznahorkaia, 'Drive Your Plow over the Bones of the Dead' Olge Tokarczuk, 'Ghost Wall' Sarah Moss, 'Grand Union' Zadie Smith, 'An Orchestra of Minorities' Chigozija Obiome i drugi.

Priče iz 'Marsa' Bakić je u nastajanju objavljivala u Zarezu i Quorumu, a 2015. ih je ujedinjene izdao Sandorf, najavljujući da se autorica u njoj oslanja na dva uobičajena skupa asocijacija koje 'crveni planet' priziva u pop-kulturnom imaginariju.

'S jedne strane, to su konvencije znanstvene fantastike, kojima se u svojim pričama autorica poigrava oblikujući distopijske svjetove budućnosti, a s druge to je popularni mit o Marsu kao 'muškome' planetu, koji je osporen feministički profiliranim, borbenim, a katkad i opasnim junakinjama njezinih priča. No bez obzira na to govori li se o budućnosti ili sadašnjosti, tematiziraju li se osobni svjetovi likova ili planetarni problemi, u autoričinim pričama na djelu je neprestano premještanje perspektiva i izmicanje čvrstoga tla, a preferiranje eliptičnosti i otvorenoga kraja počiva na uvjerenju da je mašta najbudnija ondje gdje počinju pitanja', navodi Sandorf.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!