publishers weekly
'Mars' Asje Bakić među najboljom fikcijom godine, uz bok Lászlu Krasznahorkaiju i Olgi Tokarczuk

Asja Bakić
Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Sandorf
Zbirku priča 'Mars' na engleski je prevela Jennifer Zoble, a objavila je izdavačka kuća Feminist Press.
Kako navode na stranicama Publishers Weeklyja, riječ je o zbirci priča koja se 'ne uklapa u pstojeće žantove, psihološki je precizna i posjeduje jezivu, neobičnu energiju'. 'Spisateljica iz čistilišta ne smije otići dok ne sastavi svoje remek-djelo; žena osjeti da nešto nije u redu s njenim suprugom koji stalno hrani školjke; spisateljica se suprotstavlja usamljenosti na Marsu, gdje je zabranjena sva literatura. Izravna proza Asje Bakić bez napora transportira spekulativne priče na gotovo realistički teritorij, tvoreći privlačnu i neobičnu kolekciju', navodi se u obrazloženju.
-
ZBORNIK KRATKIH PRIČA
Šesnaest pisaca potražilo nadahnuće na Kvarneru, a rezultat su 'Autorske bure'
-
PROMOVIRALA ZBIRKU 'MARS'
Asja Bakić na američkoj turneji: 'Njen pogled na svijet savršeno se uklapa u ludilo političkog trenutka'
-
VELIKO PRIZNANJE
Pjesnikinja Asja Bakić među deset novih glasova Europe
'Mars' Ajse Bakić na popisu najbolje fikcije prema izboru Publishers Weeklyja našla se zajedno s još 25 knjiga među kojima su i 'Baron Wenckheim’s Homecoming' Lászla Krasznahorkaia, 'Drive Your Plow over the Bones of the Dead' Olge Tokarczuk, 'Ghost Wall' Sarah Moss, 'Grand Union' Zadie Smith, 'An Orchestra of Minorities' Chigozija Obiome i drugi.
Priče iz 'Marsa' Bakić je u nastajanju objavljivala u Zarezu i Quorumu, a 2015. ih je ujedinjene izdao Sandorf, najavljujući da se autorica u njoj oslanja na dva uobičajena skupa asocijacija koje 'crveni planet' priziva u pop-kulturnom imaginariju.
'S jedne strane, to su konvencije znanstvene fantastike, kojima se u svojim pričama autorica poigrava oblikujući distopijske svjetove budućnosti, a s druge to je popularni mit o Marsu kao 'muškome' planetu, koji je osporen feministički profiliranim, borbenim, a katkad i opasnim junakinjama njezinih priča. No bez obzira na to govori li se o budućnosti ili sadašnjosti, tematiziraju li se osobni svjetovi likova ili planetarni problemi, u autoričinim pričama na djelu je neprestano premještanje perspektiva i izmicanje čvrstoga tla, a preferiranje eliptičnosti i otvorenoga kraja počiva na uvjerenju da je mašta najbudnija ondje gdje počinju pitanja', navodi Sandorf.