PROGRAM I U SPLITU

Literatura i suvremenost u fokusu 4. Festivala svjetske književnosti

  • Autor: V.I./Hina
  • Zadnja izmjena 01.08.2016 13:45
  • Objavljeno 01.08.2016 u 12:08
  • +5
  • +2

Predstavljanje programa četvrtog Festivala svjetske književnosti

Izvor: Cropix / Autor: Damir Krajač

Književni festivali mjesta su promišljanja tema današnjice kroz raspravu o književnosti, a Festival svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture, po riječima programskog direktora i glavnog urednika Frakture Seida Serdarevića, svojim pomno osmišljenim programom sučeljavanja i ispreplitanja mnoštva književnih glasova stasalih u najrazličitijim uvjetima i kulturama stvara kreativnu sinergiju potrebnu za širenje kulturnih i društvenih horizonata

Ideja je festivala kroz predstavljanja novih knjiga i razgovore s autorima o njihovim djelima ali i o širim temama književnosti, društva i politike, Zagreb promovirati u jedno od središta svjetske književnosti i mjesto okupljanja domaće i inozemne književne elite, ali isto tako i u središnje mjesto susreta knjige s publikom.

'Kada smo prije četiri godine počeli na festivalu govoriti o nekim temama, vjerujem da nitko nije mislio da će neke od njih u međuvremenu doista eskalirati do mjere do koje su eskalirale, od pitanja budućnosti Europske unije, sličnosti i razlika početka 20. i 21. stoljeća, terorizma, izbjegličke krize i slično', kazao je Serdarević u razgovoru za Hinu.

Ono po čemu se FSK nastoji izdvojiti je snažna međunarodna dimenzija: festival je već u svojem prvom izdanju 2013. okupio u Zagrebu respektabilan broj nekih od najvažnijih glasova suvremene svjetske literarne scene, privukavši od samog početka pozornost šire publike.

'Želimo dovesti u kontakt domaće i inozemne autore te se, osim s temama koje autori otvaraju u svojim knjigama, pozabaviti i čuti što intelektualci, književnici misle o temama koje nas se na najrazličitije načine dotiču u svakodnevnici', napomenuo je Serdarević.

Festival je do sada pokazao kako dovođenje autora iz raznih zemalja, od Bliskog istoka, preko Europe, do američkoga kontinenta, koji u opuštenoj atmosferi na vrlo ozbiljan način raspravljaju o vrlo ozbiljnim temama svakako ima smisla, dodao je.

'U vrijeme obilježeno internetom, koji omogućuje laku dostupnost brzih informacija, književni su festivali mjesta okupljanja, jer pokazuje se da je živa riječ, živi kontakt, zanimljiva i ključna i za publiku i za autore', istaknuo je.

FSK je dosad u Zagrebu ugostio takva književna imena kao što su, među ostalima, Peter Nadas, Claudio Magris, Jaume Cabre i Kjell Ola Dahl (2013.); drugo izdanje 2014. dovelo je, uz ostale, Javiera Cercasa, Francescu Melandri, Patricka deWitta, Mariu Duenas, Kjella Westa, Lawrencea Norfolka i Mathiasa Enarda, a 2015. su među stotinjak gostiju festivala bili i David Foenkinos, Sofi Oksanen, Etgar Keret, Clemens Meyer, Filip David, Etienne Davodeau, Julyja Rabinowich, Reinhard Kleist, Diego Marani, Emmanuele Pagano, Ernesto Mallo i Borivoj Dovniković.

U četvrtom će se izdanju FSK održati od 4. do 11. rujna s posebnim naglaskom na talijanske autore i književnost, te okupiti stotinjak sudionika u oko 50 događanja, a organizatori kao najveću novost najavljuju širenje festivalskog programa sa Zagreba i na Split.

Claudio Magris, Dragan Velikić i Rade Šerbedžija

Claudio Magris Profimedia

Claudio Magris Profimedia

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Ideja je festivala od samog početka 'vratiti' dijalog među umjetnicima, stvarateljima umjetnosti, i to ne samo književnosti, već i likovnosti i filma. Festivalu će, tako, kao i svake godine, prethoditi otvorenje, u četvrtak 1. rujna u Talijanskome institutu za kulturu, izložbe likovnih djela hrvatskih umjetnika nastalih prema motivima književnih djela autora koji nastupaju na Festivalu te izložbe portreta festivalskih autora.

Središnji festivalski program tribina 'Razotkrivanje', u kojemu s piscima o njihovim literarnim preokupacijama razgovaraju vodeći hrvatski urednici i novinari, ove će godine kao prvu veliku zvijezdu, koja u nedjelju 4. rujna otvara Festival, ugostiti jednog od najvažnijih suvremenih svjetskih pisaca, velikana talijanske književnosti Claudija Magrisa, koji će predstaviti svoj najnoviji roman 'Obustaviti postupak' u hrvatskome prijevodu Ljiljane Avirović.

U 'Razotkrivanjima' će o 'temama suvremenosti i politike', među ostalima, govoriti i francuska spisateljica Muriel Barbery, belgijski pisac koji piše na flamanskome Stefan Hertmans, Mađar Peter Gardos, te srpski književnik Dragan Velikić, kojega Serdarević najavljuje kao jedan od 'vrhunaca' ovogodišnjeg programa, a festival će zatvoriti gostovanje Rade Šerbedžije.

Program 'Pisac i njegov čitatelj', u kojemu uz pisca sudjeluje i urednik ili prevoditelj, ove će godine ponovno ponuditi 'odličnu priču' u kojoj će, uz ostale, sudjelovati slovenski pisac Dušan Šarotar, dobitnica Nagrade Europske Unije za književnost Laurence Plazenet i bugarski književnik Zachary Karabashliev.

Dnevni program počinje već u podne programom Književnih matineja za srednjoškolce i gimnazijalce, koje će u tri dana učenicima predstaviti tri hrvatska pisca koje su sami izabrali i koji će im biti izborna lektira. Ove se godine za sudjelovanje prijavilo 20 gimnazija i srednjih škola, koje su za autore s kojima se žele susresti odabrali Zorana Ferića, Josipa Mlakića i Ivanu Šojat.

Serdarević se posebno osvrnuo na program okruglih stolova, koji ove godine u ponedjeljak 5. rujna otvara tema 'Što je nama Srednja Europa danas?', koji će voditi Zdravko Zima a u razgovoru o tome kako na pitanje Srednje Europe danas gledaju intelektualci i pisci sudjelovat će Austrijanac Karl-Markus Gauß, istaknuti tršćanski pisac i filmski umjetnik Giorgio Pressburger i Dragan Velikić.

Jedan će se okrugli stol održavati na temu 'Porculansko nebo: Holokaust u književnosti', a Serdarević je posebno izdvojio tribinu 'Sveto pismo, sveti trag', na koju su organizatori na razgovor o tome što danas znače velike civilizacijske knjige, pozvali vodeće stručnjake teologe iz četiriju velikih monoteističkih religija – profesora na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Enesa Karića, vladiku Srpske pravoslavne crkve Grigorija, teologa i dominikanca Franu Prcelu, te izraelsku povjesničarku i književnicu Faniu Oz-Salzberger.

'S njima će Vlaho Bogišić razgovarati o tome što su Kuran, Biblija, Talmud i enciklopedije danas, koliko imaju utjecaja na književnost i kulturu općenito, te kakva je njihova uloga u 21. stoljeću', pojasnio je.

Festival kao živi organizam

Festival nastavlja s prošle godine uvedenim programom 'Mali noćni strip-tiz', koji je autorski strip postavio u istu ravan s književnošću. Strip program ove se godine odvija u večernjim umjesto u sitnim noćnim satima, a dovodi nekoliko hrvatskih stripaša, te tri istaknuta inozemna autora, srpskog stripaša Aleksandra Zografa, 'možda najveću zvijezdu talijanskog stripa' Michelea Recha, poznatijeg pod nadimkom ZeroCalcare, te nadolazeću zvijezdu francuskog stripa Christiana Durieuxa.

Filmski dio programa prikazat će šest filmova nastalih po romanima ili pričama autora koji sudjeluju u festivalu, a ove godine donosi nekoliko hrvatskih premijera, uz veći naglasak na dokumentarni film. Bit će, među ostalim, prikazan film 'Otmjenost ježa' po istoimenu hitu francuske spisateljice Muriel Barbery, dokumentarni film 'Hubert Butler: Svjedok budućnosti' Johnnyja Gogana, te film 'Biljar u hotelu Dobray' po romanu Dušana Šarotara.

Festivalski se program iz godine u godinu širi i prilagođava, jer 'kultura nije nešto što se može konzervirati i gledati u muzeju, a festival je, kao i kultura općenito, živa stvar', istaknuo je Serdarević. Ove se godine, tako, uvodi još jedan novi program – 'Dvostruki portret', na kojem će uz jednoga gosta iz inozemstva u dijalogu biti i jedan domaći autor.

'Ideja je da odlične inozemne autore, koji su u svojim zemljama slavni a kod nas su se pojavili tek sa svojim prvijencima te stoga nisu toliko prepoznati kod domaće publike, stavimo u dijalog s istaknutim domaćim autorima koji se bave sličnim temama. Želimo pokazati da pisce na raznim stranama svijeta kopkaju i more slične teme, iako im pristupaju na različite načine i stvaraju različita djela, te da naši autori u tome smislu idu posve 'ukorak sa svijetom'', kazao je Serdarević.

Među autorima koji se 'negdje preklapaju a ipak su jako različiti', svoje će portrete nastojati za hrvatsku publiku oslikati Johanna Holmstrom u razgovoru s Ivanom Bodrožić, te Slobodan Šnajder i Antonio Pennacchi.

Splitski ekspoze zagrebačkog programa

Ipak, od brojnih novosti koje Festival donosi Serdarević kao najvažniju smatra to što će se, zahvaljujući partnerima, prije svega Gradskoj knjižnici Marka Marulića i entuzijazmu člana programskog odbora festivala Nebojše Lujanovića, Festival ove godine, uz Zagreb, održati i u Splitu.

Splitski program trajat će od 5. do 11. rujna i bit će koncipiran kao mješavina festivalskih programa komprimiranih u nešto manje dana, u 'program koji možemo nazvati pravim 'ekspozeom' zagrebačkog festivala u Splitu' a obuhvaćat će sve - od književnih matineja, preko tribina, do okruglih stolova.

Splitskoj će se čitateljskoj publici, u šest intenzivnih dana, predstaviti ukupno šestero autora, među kojima Serdarević zasad najavljuje Uga Vollija, Gorana Vojnovića i Ivicu Đikića, te niz splitskih autora.

Večeri poezije i hologramsko čitanje knjiga

Livre In Room

U suradnji s Hrvatskim društvom pisaca (HDP) i Hrvatskim PEN-om, festival će u organizaciji Tomice Bajsića ugostiti i dvije večeri poezije: u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića održat će se večer poezije s dvoje izraelskih pjesnika – to su Shachar-Mario Mordechai i Tehila Hakimi, koje će predstaviti Tziona Shamay, direktorica društva Helicon Poetry u Tel Avivu i pjesničkog festivala i međunarodnog pjesničkog festivala Shaar. Nadalje, 8. rujna festival će se pridružiti svjetskom čitanju poezije s temom 'Demokracija bez populizma'.

Kao i prošle godine, festival ima i glazbeni program, pa će tako na otvaranju sve nazočne zabaviti nastup sastava Jeboton, a Serdarević najavljuje i glazbeni DJ program.

U popratnom programu izdvaja se i predstavljanje digitalne kabine 'Livre In Room' u Medijateci Francuskog instituta. Kabina je zamisao mladog francuskog umjetnika Jorisa Mathieua a posjetiteljima FSK-a bit će omogućeno u subotu 3. rujna jedinstveno iskustvo vizualno-zvučnog performansa hologramskog čitanja knjiga. Kabina će se u Medijateci nalaziti do kraja rujna, a u suradnji s Francuskim institutom, Fraktura će tijekom čitavog mjeseca organizirati niz pratećih događanja vezanih uz knjigu i čitanje.

I ove godine, Festival u suradnji s uglednim međunarodnim književnim festivalima Vilenica iz Slovenije i Cuirt iz Irske sudjeluje u projektu 'Sharing the Wor(l)d', koji je dio programa Europske unije Kreativna Europa, a koji, među ostalim, podrazumijeva 'razmjenu' pisaca, kritičara i publike. Ove godine, FSK dovodi dvoje autora u rezidenciju, Vesnu Lemaić iz Slovenije i Roba Doylea iz Irske.

Festival će se održavati, u Zagrebu u Kinu Europi, Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Talijanskom institutu za kulturu i Medijateci Francuskog instituta, te u Knjižnici Marka Marulića u Splitu.

Podupiru ga Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH, Program Europske unije Kreativna Europa 2014.–2020.,Traduki, Odsjek za talijanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Talijanski institut za kulturu u Zagrebu, Francuski institut u Hrvatskoj, Goethe-Institut u Hrvatskoj, Austrijski kulturni forum Zagreb, veleposlanstva Finske, Češke i Slovenije, te Institut Balassi – Mađarski institut u Zagrebu, kao i niz tvrtki i medija.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi