KNJIŽEVNE NAGRADE

Kalendar Maja obilježio 2012.

  • Autor: G. K.
  • Zadnja izmjena 25.12.2012 11:25
  • Objavljeno 25.12.2012 u 09:00
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

'Roman o ljubavi i njenim demonima' proglašen je najboljim ovogodišnjim proznim ostvarenjem u brojnim književnim nadmetanjima: provjerite tko se ove godine vratio na književnu scenu te koji su pisci zaslužili ugledne strane nagrade

U doba popisa i svođenja računa godine na izmaku preživjeli smo smak svijeta koji je, barem djelomice, zaslužan za popularnost jednog od najnagrađivanijih ovogodišnjih romana: novog romana Zorana Ferića pod apokaliptičnim nazivom - Kalendar Maja

Glasove kritike nije pridobio samo naslovom, već i kvalitetom sadržaja, te su ga proglasili najzrelijim tekstom iz Ferićeve radionice. Roman je nastajao šest godina i, po procjeni ocjenjivačkog suda nagrade Kiklop i Jutarnjeg lista, predstavlja najbolje prozno ostvarenje ove godine.

'Kalendar Maja je roman o ljubavi i njenim demonima, ljubavi koja dolazi u najrazličitijim pojavnim oblicima i intenzitetima. To je i roman o seksu, o žudnji koja nas ispunjava i uništava. I roman o prolaznosti, o vremenu koje ne oblikuje samo sadašnjost, nego mijenja i prošlost. Roman o starosti i slabosti. Ferić je napisao i roman o Zagrebu od polovice prošlog stoljeća do naših dana, izletima u Samobor i na Sljeme, lebdećim kućama u Šestinama i slamovima u Staroj Vlaškoj. Ali ovaj roman ima i svoju morsku priču u kojoj Goli otok, Zrće ili Vir dobivaju sasvim novo lice. To je, dakle, roman koji se sastoji od više romana, a opet je sve u njemu utkano jedno u drugo. Roman široka zamaha u kojemu ima puno briljantnih minijatura. Tekst s puno suspensa koji se neprestano obrće i iznenađuje.'

Iako je bio među finalistima za nagradu tportala te nagradu Meša Selimović, tu su Ferića ipak pretekli Ivica Đikić i Faruk Šehić. Naime Đikić je za svoj roman 'Sanjao sam slonove' nagrađen tportalovom nagradom. Njegov drugi roman pripovijest je o patološkoj isprepletenosti svijeta tajnih službi i politike s nestalnom privlačnošću organiziranog kriminala, tipičnog patološkog društvenog fenomena. Konstatirajući zlokobnu međuovisnost različitih društvenih slojeva, Đikić ispisuje veliku literarnu društvenu studiju o traumatičnim hrvatskim vremenima i karakterima, i takav roman danas naprosto mora biti kriminalistički. Špijuni, odvjetnici, emigranti, kriminalci i udbaši su u romanu 'Sanjao sam slonove' demonski povezani u neuhvatljivoj spirali velikog tragičnog Događaja.

Faruku Šehiću pripala je nagrada Meša Selimović za 'Knjigu o Uni', roman koji je objavio Algoritam. 'Sama autorova nakana bila je napisati tihu knjigu o vodi, biljkama i životinjama, ali se prepustio putovanju, vođen instinktom kao najpouzdanijim kompasom, prema nepoznatoj zemlji. Knjiga o Uni je i pokušaj povezivanja i sređivanja egzistencije Mustafe Husara poderane životom, hipnotičko uranjanje u slojeve bića koji se pretapaju kao u snu za koji nikada nećemo biti sigurni da je završio. Ovo je knjiga iz koje se teško izranja i koja se poslije trajno nosi sa sobom, kao nešto najosobnije čega se ne želimo riješiti, kao ljudska slabost, kao vrtoglavica.

Novosadskom spisatelju Slobodanu Tišmi, koji se također našao među finalistima nagrade Meša Selimović, ove godine pripala je NIN-ova nagrada za 'Bernardijevu sobu', roman koji je žiri opisao kao odličan prikaz 'osobne perspektive ljudske izolacije i umjetničke samodovoljnosti'.

Nagrada Jutarnjeg lista za najbolje publicističko djelo pripala je Marini Bagarić za knjigu 'Arhitekt Ignjat Fischer', dok je nagrada Kiklop za debitantsku knjigu godine uručena Ankici Tomić za 'Naročito ljeti', roman u kojem autorica donosi autobiografski isječak, pripovijedan iz dječje vizure, o jednom segmentu odrastanja. Ove godine je nagradu Kiklop za knjigu godine za djecu i mladež osvojio jedan od najinventivnijih mladih autora, Zdenko Bašić za knjigu 'Sjeverozapadni vjetar: o vilenjacima i elementarnim bićima sjeverozapadnog dijela Medvednice pa do Samoborskog kraja'. Bašić je zaslužan i za novu priču o Snjeguljici, nastalu u suradnji s Manuelom Šumbercom, koja ih smješta u sam vrh svjetskog likovnog dizajna.

promo fotografija

promo fotografija

Izvor: Promo fotografije / Autor: promo fotografija

'Nahrani me'

Nakon duljeg izbivanja i romana 'U što se zaljubljujemo' (objavljenog prije sedam godina) na književnu scenu vratio se Roman Simić Bodrožić osvojivši prvu nagradu 47. Večernjakova natječaja za kratku priču, i to za priču 'Na istok'. Ove godine objavio je i zbirku priča o roditeljstvu nazvanu 'Nahrani me'. Ako je u prethodnoj knjizi bilo zaljubljeno dvoje, sada ih je troje: jer svijet se mijenja kada u njega uđe dijete. 'Knjiga 'Nahrani me' potvrđuje veliko pripovjedačko umijeće svoga autora. U pričama koje naizgled govore o malim događajima u često jednoličnim životima njihovih junaka, Roman Simić Bodrožić zapravo opisuje univerzalne sukobe između ljubavi i mržnje, nježnosti i nerazumijevanja, snova i jave, prikazujući ih u crno-bijelom svijetu rata i mira, odnosno sumorne prošlosti i neizvjesne budućnosti. Ovo su izvrsne priče koje čitatelja neće ostaviti ravnodušnim', kazao je David Albahari

Dvoje istaknutih domaćih pisaca nagrađeno je ove godine i izvan Hrvatske: Miljenko Jergović je za poljski prijevod romana 'Srda pjeva, u sumrak, na Duhove' dobio nagradu Angelus, dok je nagrada Jean Améry za esejistiku pripala Dubravki Ugrešić za njemačko izdanje knjige 'Karaokekultur' zbog, kako ističe žiri nagrade, 'njezinih briljantnih intelektualnih analiza suvremenosti' što se tiču svih nas koji svjedočimo tzv. karaoke kulturi.

Od stranih spisatelja ove godine treba izdvojiti dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, kineskog autora Guan Moyea koji djeluje pod pseudonimom Mo Yan, te Hilary Mantel, britansku spisateljicu koja je za roman 'Bring up the Bodies' dobila najprestižniju književnu nagradu u svijetu, Man Booker.

promo fotografija

promo fotografija

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Mo Yan


Kineski autor Mo Yan, što u prijevodu s kineskog znači 'ne pričaj', poznat je po pisanju koje podsjeća na magični realizam, a tek je drugi Kinez koji je dobio Nobelovu nagradu. 'On s halucinatornim realizmom spaja narodne priče, povijest i suvremene teme', istaknuto je u službenom priopćenju povodom nagrade. Njegovo pojavljivanje u široj književnoj javnosti nije prošlo bez incidenta.

Prijepor je nastao oko peticije za oslobađanje Liu Xiaoboa, nobelovca koji se nalazi u kineskom zatvoru zbog svojeg aktivizma, a kojemu je podršku svojim potpisima izrazilo čak 130 dobitnika Nobelove nagrade iz svih kategorija. Mo Yan nije se priključio peticiji, što je potaknulo brojne književnike, među njima i Salmana Rushdieja, da ga oštro kritiziraju u medijima. Što se Mo Yana tiče, on je pak izjavio da peticiju za Liu Xiaoboa neće potpisati jer 'želi ostati neovisan': 'Kada me netko želi prisiliti da nešto učinim, onda to neću učiniti.'

Hilary Mantel, za razliku od njezinog kineskog kolege, prate samo dobre glasine, a njezin roman vole i publika i kritičari. Ovogodišnjim trijumfom postala je prva britanska književnica koja je dva puta dobila tu vrijednu nagradu – prvog je Bookera dobila 2009. za roman 'Wolf Hall'. Ta dva romana - 'Bring up the Bodies' i 'Wolf Hall' - prvi su dijelovi autoričine trilogije o Thomasu Cromwellu, savjetniku i ministru engleskog kralja Henrika VIII.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi