Europska komisija je nedavno lansirala dubinsko istraživanje o efektima crowdfundinga u kulturnom i kreativnom sektoru, što je samo posljednji iskaz toga kako je crowdfunding od online inovacije za financiranje kulture i umjetnosti, postao ozbiljan društvenopolitički fenomen. Istražili smo kako crowdfunding funkcionira, koliko se sve koristi na domaćoj kulturnoj sceni i razgovarali s vodećim hrvatskim stručnjakom za tu tematiku
Crowdfunding4Culture projektna je organizacija koju financira Europska komisija kako bi ‘dubinski istražila efekte crowdfundinga’, u kojem je u EU, kako se ističe od strane EK, sudjelovalo već tisuće ljudi, te kako su uspješno financirani i ostvareni raznoliki kulturni i kreativni projekti.
Cilj je saznati koje se vrste projekata mogu tako podržati, koje online platforme za crowding vrijedi koristiti i koje izbjegavati, što je potrebno za uspješnu kampanju i opciju matching sredstava, tj. da europske institucije daju dodatna sredstva projektima koji su već sakupili određenu količinu novca preko interneta i crowdfundinga. Crowdfunding4Culture želi postati vodeći portal u EU o svim mogućnostima crowdfundinga, svojevrsno informacijsko čvorište koje će koristiti i onima koji trebaju sredstva za svoje ideje i onima koji ih hoće novčano podržati.
Sektor kreativnih industrija generira 4,2 posto BDP-a Europske unije i zapošljava 7 milijuna ljudi, ističe Europska komisija, no suočava se s rezanjem javnih sredstava i nedostatnim financiranjem. U Europi postoji već 600 različitih platformi koje su sakupile milijune eura za različite crowdfunding projekte.
Ali što je zapravo crowdfunding i kako funkcionira financiranje projekata online? Odgovor na to pitanje zna Hrvoje Hafner, stručnjak za crowdfunding koji se već godinama bavi tom tematikom i vodi blog Crowdfunding.hr.
‘Osnovni koncept grupnog financiranja je traženje uglavnom skromnih donacija od zainteresirane zajednice za pokretanje vlastitog posla ili kreativnog projekta koji kao pojedinac ne biste mogli u potpunosti financirati vlastitim novcem. Ako se pokaže interes za provedbu projekta, velikim brojem malih uplata moguće je prikupiti kumulativno velike iznose. Taj proces vremenski je ograničen u prosjeku na 30 dana i odvija se uglavnom putem interneta. Uobičajeno je da pokretač takvog projekta, odnosno kampanje, ponudi poticaje za uplatu donacije u obliku različitih nagrada. Kod poslovnih pothvata to su obično prvi primjerci uređaja koji želite proizvesti, dok su u kreativnoj industriji to obično ulaznice za kino ili primjerak knjige koju pokušavate izdati. Pokretač će novac dobiti tek ako se dovoljno ljudi uključi i uplatama se dosegne traženi iznos koji postavlja pokretač, u protivnom se novac vraća donatorima’, objašnjava Hafner.
Jedna od najpoznatijih online platformi za crowdfunding je Kickstarter, osnovan 2009., a njegovoj prvoj uspješnoj kampanji 'Crtama za dolare' prikupljeno je 35 dolara od troje donatora. Sada se tu vrte milijarde! Crowdfunding ulazi u mainstream dolaskom Indiegogoa (2008.) i Kickstartera, i to u prijelomnoj godini 2012. kada su se pojavile prve milijunske kampanje. ‘To je godina kada je po prvi put prikupljeno milijun dolara u nekoj kampanji poput Elevation Dock za iPhone, Ouya igraća konzola, Oculus Rift, Pebble pametni sat, Form1 3D printer, ali i nekih iz kreativne industrije poput stripa 'Order of the Stick' ili glazbenice Amande Palmer za album 'Theatre is Evil' ili čak altruističke poput očuvanja nekadašnje zgrade Teslinog laboratorija i otvaranje njegova muzeja’, priča Hrvoje Hafner.
Prema nekim istraživanjima, globalna crowdfunding industrija raste dvoznamenkastom stopom rasta. Samo je na Kickstarteru od osnutka do danas prikupljeno preko dvije i pol milijarde dolara za različite projekte. U Hrvatskoj također možemo vidjeti taj pozitivni trend u kojem imamo sve više uspješnih projekata u kojima je prikupljeno i sve više novca, iako su domaće kampanje puno skromnije u traženim iznosima.
Dobar primjer je uspješan crowdfunding književnog kluba Booksa, koji je krajem 2014. zatražio šest tisuća za obnovu kluba, promjenu ozvučenja, ugradnju klima uređaja i promjenu već derutnog znaka na pročelju.
U kampanju, koja je pokrenuta na Indiegogo platformi, na internetu se uključilo 138 donatora iz Hrvatske, SAD-a, Velike Britanije, Kanade, Austrije, Francuske, Norveške, Srbije, Italije i Njemačke. Osim 'online', u njoj je sudjelovao niz Booksinih simpatizera, članova, gostiju, suradnika, kolega, prijatelja, donirajući novac na brojnim obljetničkim događanjima koji su se u klubu održali tijekom prosinca. Kampanja je završila početkom siječnja 2015. i prikupljeno je više od očekivanog iznosa - 6.706 dolara. Booksa je u međuvremenu sredstva iskoristila da, između ostaloga, postavi novi znak na ulazu. Obećanje je ispunjeno i proslavljeno.
Još jedna crowdfunding priča u hrvatskoj kulturi je i kampanja za financiranje predstave za djecu 'Zmajevo gnijezdo' na Maloj sceni.
Hrvoje Hafner ima još dosta primjera iz Hrvatske: ‘Neki od najboljih domaćih crowdfunding projekata su društvena igra Machina Arcana za koju je prikupljeno 140.000 dolara, uređaj za mjerenje vitamina u tijelu Vitastiq, Zagrebački Inkubator Poduzetništva ili pak Trillenium. Predivan primjer je dokumentarni film Brune Bajić 'Modri kavez' koji je prikupio više od 6.000 $ i koji je obišao mnoge domaće festivale. Upravo je u tijeku kampanja i za dokumentarni film 'Gazda' Daria Juričana o uspjehu Ivice Todorića. Neki domaći festivali su se također okušali u grupnom financiranju poput Liburnia Film Festivala iz Ićića, fotografski Organ Vida ili pak ovogodišnji Subversive koji se borio s financijama. Međutim, financijski uspjeh tih kampanja bio je vrlo ograničen. Veća vrijednost od prikupljenog novca zasigurno je bila već medijska eksponiranost koju crowdfunding nudi. Mislim da je veći iskorak napravljen u izdavaštvu, gdje smo imali odlične primjere poput Ive Špigla sa 'Europskom Startup Revolucijom' i Tomislava Perka i njegova prvijenca '1000 dana proljeća'. To su kampanje u kojima je sudjelovao znatan broj donatora.’
Ako promatramo globalne trendove, možemo vidjeti da se upravo u domeni umjetnosti i kulture pokreće najviše kampanja. Na Kickstarteru te kategorije čine dvije trećine svih projekata, a kategorija Film&Video jedna je od popularnijih. U zadnjih nekoliko godina grupno financirani filmovi su redovito bili nominirani za prestižnu filmsku nagradu Oscar, a 2013. ga je kratki dokumentarni film 'Inocente' i osvojio.
Naravno, crowdfunding je postao toliko sveprisutan da se nisu mogle izbjeći ni razne kritike takvog pristupa financiranju kulture, ali i drugih društvenih djelatnosti, primjerice poslovnih ideja. Tako je utjecajni američki ljevičarski časopis Jacobin ove godine objavio esej pod naslovom ‘Against The Crowdfunding Economy’, u kojemu se ističe kako se crowdfundingom komodificira dobra volja ljudi i njihova spremnost za pomoć, ali i da je problematična naoko nasumična podrška koju će neki projekti ili umjetnici dobiti, a drugi pak ne. 'Tko će ostvariti svoje snove, a tko ne?’ pita se Jacobin.
‘Jedna od najvećih zamjerki crowdfundingu je odgovornost za isporuku obećanih nagrada. Platforme na kojima su objavljeni projekti uglavnom negiraju odgovornost i smatraju kako se sve razmirice rješavaju isključivo između pokretača projekta i donatora. Kickstarter u svojim uvjetima korištenja eksplicitno napominje kako oni nisu online trgovina. Crowdfunding je igra povjerenja. Ako imate vjeru u ljude, onda je igrate, ako ne, onda to nije za vas. Kampanje u kojma pokretači ne izlože vlastiti socijalni kapital, teško da mogu uspjeti, a onda su i njihovi ulozi veći jer se cijeli proces odvija javno i izložen je kritici javnosti. Zato je važno da pokretač za svoj projekt prikupi traženi ili veći iznos jer je i to jedna od garancija da će biti u stanju isporučiti nagrade. Drugi je par rukava što se grupnom financiranju obično okreću novi poduzetnici koji imaju ograničeno iskustvo u poslovanju i koji krivim poslovnim odlukama mogu upropastiti projekt', ističe Hrvoje Hafner.
Prema nedavnom istraživanju, svaki deseti uspješno financiran projekt nikada ne isporuči obećane nagrade. Ali to znači da ostalih devet bude realizirano. Sudeći po svemu, crowdfunding je novi način financiranja kulture i umjetnosti, nastao zahvaljujući novoj digitalnoj eri, koji će u bližoj budućnosti nastaviti rasti te ostati kao trajna opcija financiranja. Pitanje je hoće li se crowdfunding morati i jasnije zakonski regulirati, s obzirom na to da je riječ o milijardama dolara i eura koje su već u igri.
