VODIČ KROZ GALERIJE

Jesen započinje odličnim izložbama

01.09.2015 u 09:15

Bionic
Reading

Ivan Picelj, Julije Knifer, Guercino, Joan Miró i impresionisti Normandije obilježili su prošlogodišnju izložbenu jesen kakvu Zagreb i Hrvatska već dugo ne pamte. Teško da će se takva jesen ponoviti i ove godine, ali daleko od toga da se nema što pogledati. Zanimljive izložbe najavljene su već početkom rujna, a sezonu otvaraju crteži i slike nastali prema književnim motivima i nekoliko fotografskih izložbi

U povodu trećeg Festivala svjetske književnosti, Moderna galerija i nakladnička kuća Fraktura priređuju izložbu crteža i slika nastalih prema književnim motivima. Na izložbi koja će u utorak, 1. rujna, u 18 sati biti otvorena u Studiju Moderne galerije 'Josip Račić', javnosti će biti predstavljeni radovi Grgura Akrapa, Gordane Bakić, Mercedes Bratoš, Tomislava Buntaka, Željke Cupek, Sebastijana Dračića, Fedora Fischera, Danka Friščića, Ivane Jurić, Ivone Jurić, Alema Korkuta, Koraljke Kovač, Melite Kraus, Monike Meglić, Lea Popinjača, Maje Rožman, Mije Vesovića, Alana Vlahova, Mirjane Vodopije, Zlatana Vrkljana, Nikole Vrljića i Josipa Zankija. Izložba će se u Studiju 'Josip Račić' moći razgledati do nedjelje, 13. rujna.

Izložba fotografija finalista i pobjednika natječaja najvećeg regionalnog festivala fotografije Rovinj Photodays bit će otvorena u Muzeju za umjetnost i obrt 1. rujna u 19 sati i pogledati se može do 20. rujna. MUO je jedan od važnijih, tradicionalnih partnera Rovinj Photodaysa budući da nagrađeni radovi postaju sastavnica muzejskog fundusa, točnije Zbirke novije fotografije MUO. Na natječaj je ove godine pristiglo 8.500 radova iz 30 zemalja. Nagrade su dodijeljene u sedam kategorija: arhitektura, dokumentarna fotografija, portret, priroda, akt, moda i umjetnički koncept. Prvi put je dodijeljena Grand Prix nagrada koju je glavni selektor David Bate uručio Argentincu Rodrigu Illescasu, pobjedniku u kategoriji portreti.

Sedmo izdanje Međunarodnog festivala fotografije Organ Vida pod temom Granice odvijat će se kroz dva tjedna, od 3. do 18. rujna. Tijekom opening weeka (od 3. do 12. rujna) odvija se glavni dio programa koji uz izložbe, uključuje i radionice, razgovore o fotografiji, predstavljanja, filmski program, performanse i zabavni dio. Na Natječaj 7. Međunarodnog festivala fotografije Organ Vida u nešto više od mjesec dana prijavilo se preko 300 domaćih i inozemnih fotografskih projekata iz čak 47 zemalja svijeta. Izabranih deset najboljih svoje će radove predstaviti u Galeriji Klovićevi Dvori od 3. do 18. rujna. Ovogodišnji izbor projekata je raznolik, a iako prevladavaju istraživački projekti dokumentarno-konceptualnog pristupa, konačni izbor odražava različite načine razmišljanja o pojmu granica, kako u pogledu teme tako i pristupa. Na festivalu će se predstaviti Michel Le Belhomme (Francuska), Arnau Bach (Španjolska), Myriam Meloni (Italija), Daesung Lee (Južna Koreja), Aras Goekten (Njemačka), Anton Polyakov (Moldavija), Lana Mesić (Nizozemska), Tommaso Tanini (Italija), Paolo Ciregia (Španjolska), Alnis Stakle (Latvija).

U organizaciji Hrvatskog fotosaveza i web portala Suvremena hrvatska fotografija (Ured za fotografiju) 5. rujna, s početkom u 20 sati, u Galeriji Klovićevi dvori otvorit će se izložba 'Ovo nije moj svijet'. Na izložbi koju besplatno možete razgledati do 4. listopada izlažu Boris Cvjetanović, Petar Dabac, Sandro Đukić, Marko Ercegović, Đorđe Jandrić, Josip Klarica, Hana Miletić, Jasenko Rasol, Frane Rogić, Davor Sanvincenti, Žarko Vijatović, Ivona Vlašić i Mirjana Vodopija. Autori/cama pozvanima da sudjeluju na izložbi omogućeno je da sami odgovore na pitanje u kojoj mjeri i na koji način ovo jest ili nije njihov svijet. Rezultat su osobne priče koje će možda na prvi pogled djelovati utišano, kao da umjetnici iz pozadine komentiraju svijet koristeći medij fotografije kao vrstu posrednika. Posrednika između svijeta koji i jest i nije njihov/naš, koji je moguće prikazati i kritizirati estetikom. Koncepciju izložbe potpisuju Ana Opalić i Sandra Križić Roban, a likovni postav Ured za fotografiju.


Na 2. katu prostora za povremene izložbe u Muzeju suvremene umjetnosti od 5. do 12. rujna možete pogledati izložbu 'Umjetnik na odmoru 2015.' na kojoj izlaže trinaestero umjetnika, aktivnih predstavnika neoavangardnih pokreta. Ove godine prvi su put gostovale i dvije umjetnice: Teresa Tyszkiewicz, poznata po radu s pribadačama i feminističkim temama te Ewa Partum, koja je u porečko more bacila slova iz jednog poglavlja Joyceova Uliksa. Umjetnik iz Slovačke, Milan Adamčiak bio je suradnik slavnoga Johna Cagea, a ekskluzivno se razotkrio i jedan član 'nevidljive' grupe Autopsia. Osim njih gostovali su Deimantas Narkevičius, Guia Rigvava, Jan Steklik, Michail Grobman, Miloš Šejn, Przemysław Kwiek, Srečo Dragan, Vadim Fiškin i umjetnički par Verbumprogram (Ratomir Kulić i Vladimir Mattioni). Osim djela umjetnika koji su sudjelovali u projektu, posebna atrakcija ovogodišnje, četvrte, izložbe, izbor je radova kultne grupe Gorgona. Publika će moći vidjeti neke do sada nepoznate radove i dokumentaciju članova.

Moderna galerija od 10. do 27. rujna predstavlja studijsku izložbu kojom se obilježava 121. obljetnica rođenja slikara Milana Steinera. U šest dvorana na reprezentativnom prvom katu Vranyczanyjeve palače bit će izložene umjetnikove uljane slike, crteži i arhivska građa iz privatnog vlasništva vlasnika koji niz desetljeća zdušno brine o ostavštini Milana Steinera i njegovog brata Ive, kao i o afirmaciji umjetnikova opusa te upoznavanju mlađih generacija sa slikarstvom prerano preminulog slikarskog virtuoza. Svi Steinerovi radovi koji će biti izloženi na izložbi nastali su u svega pet godina u Zagrebu, gdje je od 1913. do prerane smrti 1918. godine stvorio iznimno slikarsko djelo.

Izložbu Zlatana Vehabovića 'Temelji u blatu' možete pogledati u NO galeriji MSU-a od 15. rujna do 4. listopada. U predgovoru Vehabovićevoj izložbi Klaudio Štefančić kaže da ne treba biti umjetnički stručnjak da bi primijetili kako njegove slike prikazuju jedan osobiti skup motiva poput napuštenih kuća, skloništa u šumi, djece u igri, nasukanih kitova, santi leda... Štefančić objašnjava da tumačenje suvremenih slika, pa tako i Vehabovićevih slika kao dijela vizualne kulture, ne leži u otkrivanju nekog skrivenog značenja koje leži duboko ispod banalnih naslaga svakodnevice, nego u ukazivanju na mrežu povijesnih i kulturoloških silnica koje određuju našu potragu za značenjem i objašnjava da je ikonologija uvijek bila disciplina na kojem su se različiti mediji umjetničke komunikacije intenzivno prožimali. U tumačenju Vehabovićevog slikarstva stoga treba neprestano imati na umu i utjecaj koji rock-glazba, film ili Internet imaju kako na umjetnost, tako i na nas, publiku.

Od 23. rujna do 31. listopada u Laubi gostuju Batman, Superman, Hulk i ostala ekipa iz stripova. Izložba 'Superjunaci 2.0' je nastala kao rezultat međunarodne suradnje sa švicarskom institucijom Maison d'Ailleurs (Kuća drugih svjetova) iz Yverdon-les-Bainsa. Odabrani umjetnici rade u 5 klasičnih medija (slikarstvo, kiparstvo, fotografija, strip i instalacija) kroz koje se otkriva estetika i simbolizam pop kulture kroz motive različitih superjunaka. Odabrani radovi pozivaju promatrača da otkrije ljudsku crtu kod svakog od njih, ali i da prepoznaju superjunaka u samom sebi. Izložba će hrvatskoj publici pokazati najzanimljivije radove ranije predstavljene na izložbi 'Superman, Batman & Co...mics!' u izložbenom prostoru Maison d'Ailleurs (Yverdon-les-Bains, Švicarska) 2014. No, njima se u Laubi pridružuju i superjunaci hrvatskih umjetnika.


Izložba 'Nepokorena šuma', koju od 24. rujna do 22. studenog možete pogledati u Prostoru za povremene izložbe MSU-a, posvećena je Radovanu Ivšiću, istaknutom hrvatskom nadrealističkom pjesniku i dramskom piscu koji u svojim djelima tematizira šumu kao višeslojni i višeznačni prostor prepun dojmljivih misaonih i vizualnih poruka. Koncipirana u pet tematskih krugova (Opustošena šuma, Ugrožena mašta; Šuma beskrajnog početka; Mjesto izmještenosti; Šuma preobrazbi i Šuma znakova i munja), izložba će objediniti gotovo dvjesto djela iz razdoblja od XVII. stoljeća do današnjih dana, a uključuju crteže, grafike, ulja, gvaševe, litografije, fotografije, kombinirane tehnike, tintne ispise, video radove i mnoge druge medije te prezentira i etnografsku, prirodoslovnu, i knjižnu građu prateći na taj način koncept ispreplitanja stvarne, prirodne i imaginarne šume.