RETROSPEKTIVA ĐURE SEDERA

'Ja sam čovjek koji ide nekim svojim putem'

05.05.2015 u 16:07

Bionic
Reading

Đuro Seder, jedan od najvažnijih hrvatskih slikara moderne, postmoderne i suvremene umjetnosti koji je i danas aktivan na likovnoj sceni, na svojoj će prvoj cjelovitoj retrospektivi, koja se otvara 7. svibnja u Modernoj galeriji, predstaviti više od šezdeset godina slikarstva koje opisuje kao 'ljudsko i patničko'

'Cijeli likovni trud koji je ovdje pokazan događa se u vremenu koje tome nije sklono, duh vremena bitno je drugačiji, a ja sam čovjek koji ide nekim svojim putem', rekao je Seder na konferenciji za novinare u povodu retrospektive. 'Danas je vrijeme elektronike, performansa, grandioznih ekrana, potpuno drugih medija, a ovo je jedno ljudsko, patničko slikarstvo koje traje cijeli život, no sublimiralo je u sebi slikarske, tradicionalne i ljudske vrijednosti, tako da iza njega stojim s punom odgovornošću', dodao je.

Seder je izrazio zadovoljstvo što mu se retrospektiva održava u Modernoj galeriji 'koja ima veliku auru jednoga pravoga hrama umjetnosti', a u koju je kao mladić dolazio učiti slikarstvo i kasnije dovodio studente da gledaju hrvatsko slikarstvo.

Kroz više od sto uljanih slika i četrdeset crteža može se isčitati cijela priča o stvaralaštvu Đure Sedera, riječ je doista vrlo kritičkom i najprobranijem izboru koji su u miroljubivoj koegzistenciji napravili sam umjetnik i autor izložbe Željko Marciuš, ocijenila je Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne galerije.

Složila se s umjetnikom da vremena doista nisu sklona umjetnosti, napomenuvši kako ta galerija ni nakon tri važne izložbe priređene u njoj, i iako je prošlo već skoro pola godine, još nije dobila rješenje Ministarstva kulture o potpori, no uvjerena je da će Sederova izložba biti 'senzacionalno prihvaćena kao i one ranije'.

Pripremu izložbe, koja je trajala više od godinu i pol dana, Željko Marciuš naziva 'burnim i intenzivnim putovanjem' tijekom kojega je s umjetnikom i suradnicima Sederov atelier 'proroštao i preslagao nekoliko puta', a kroz ruke im je prošlo skoro tisuću djela, među kojima su i crteži koje nitko nikada nije izlagao.

Po njegovim riječima, sublimirana u respektabilnom stilskom i tipološkom rasponu, povijest slikara Đure Sedera i povijest njegova djela postaje dio povijesti duha jedne kulture, s mnoštvom vizualnih kataliziranih znakova koji korijenje imaju u crnim slikama i njihovim izvedenicama, stablo u varijacijama ponekad zagonetna ludizma, slikama o čovjeku, panteizmu i ljepoti prirode, angažiranoga i u brojnima varijacijama ostvarenoga neoekspresionističkoga, totalnoga slikarstva, a krošnju u Suncu i Bogu.

S više od 150 ulja na platnu, radova na papiru i grafika, nastalih od 1953. do danas izložba je zamišljena kao intimna ispovjedna forma umjetnika u svim razdobljima njegova djelovanja. Izložbom su obuhvaćeni, među ostalim, njegovi rani radovi, nastali po završetku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu 1951., antologijski radovi iz vremena Gorgone, manje poznatih lucidnih magritovskih slika, rijetko viđenih crteža, njegova odnosa prema onome što smatra božanskim do ekspresionizma devedesetih godina i autoironičnih autoportreta.

Đuro Seder (Zagreb, 1927.) diplomirao je u klasi profesora Antuna Mejzdića, a specijalizaciju za slikarstvo završava kod profesora Marina Tartaglie dvije godine kasnije. Nakon studija radi kao ilustrator i tehnički urednik te do ranih osamdesetih kao grafički dizajner. Potom se zapošljava na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je jedno vrijeme bio i dekan. Tijekom šezdesetih i sedamdesetih objavljivao je poeziju u časopisima 'Razlog', 'Kolo', 'Forum' i 'Republika', a 1978. godine tiskana mu je zbirka pjesama 'Otac iz lonca'. Samostalno izlaže od 1958., a djela mu se nalaze u mnogim domaćim i svjetskim galerijama i muzejima, od Splita do Graza i New Yorka.

Osim iz njegova ateliera radovi za retrospektivu posuđeni su iz hrvatskih muzeja i galerija te privatnih zbirki. Izložba će biti otvorena do 7. lipnja, a pratit će ju bogati edukativni program, vodstva i radionice za djecu i mlade te predavanja o pojedinim segmentima slikarova opusa.