Osim Kiklopa za knjigu godine, koja ne donosi nikakav novčani iznos, Kamov je 80-godišnjem Igoru Mandiću prva književna nagrada u životu, rekao je Visković dodajući da napokon ispravljaju tu nepravdu. Nagrada, koju je 2014. ustanovio HDP, uz 10 tisuća kuna uključuje i statuu u izvedbi umjetnika Davora Krelje.

'Predsmrtni dnevnik' (2017.) objavio je VBZ, a knjiga je po svojem pojavljivanju izazvala veliku pozornost javnosti i postala svojevrsnim 'mračnim hitom' hrvatske književnosti, stoji u obrazloženju žirija u kojem su pored Viskovića bili Zoran Ferić, Sonja Manojlović, Željka Matijašević i Zoran Roško. U toj četvrtoj knjizi autobiografskog niza Mandić je tematizirao kraj svoje biografije, starenje, rasap tjelesnih funkcija i izvjesnu prisutnost smrti.

'Mandić se ne boji smrti, ne zbog toga što vjeruje da naš tjelesni život jest samo prolazna faza prema ostvarenju vječnosti u zagrobnom životu, ili u reinkarnaciji kao u istočnjačkim religijama. On je uvjeren racionalist koji ne želi sebe zavaravati nedokazljivim tlapnjama. Suočava se sa smrću kao definitivnim krajem, bez imalo straha', navodi žiri i dodaje kako se pisac u tim predsmrtnim trenucima, kako doživljava aktualnu fazu svojega života, vraća važnim događajima i osobama te rekonstruira situacije koje su mu se urezale u sjećanje.

'Govori i o turobnom starenju možda još uvijek slavnog, ali siromašnog, pisca u Hrvatskoj. Epikurejca prisiljenog da živi u zatvoru materijalne oskudice. Usporedo s tim nizom dijarijsko-memoarskih zapisa, u eruditsko-esejističkim refleksijama, kojima je knjiga prožeta, osvrće se na niz knjiga, umjetničkih djela i filozofskih tekstova, posvećenih fenomenu smrti, ispisanih u tradiciji kulture zapadnoga kruga', obrazlaže stručni žiri dodajući da autoru pozornost osobito zaokuplja fenomen samoubojstva, kao pitanje kojim se već suočavao u emocionalno prenapregnutim, tragičnim trenucima svoga života, ali i kao prvorazredno pitanje kojim se bavi filozofija egzistencije.

'Ova knjiga definitivno zaslužuje nagradu koja nosi Kamovljevo ime: ona je svojevrstan šamar malograđanskom ukusu i nazorima vezanim za život i smrt. Osim toga, treba imati na umu kako Mandić upravo svojom samosvojnošću, nastojanjem da govori 'uz dlaku', protiveći se stereotipima koje zagovara građanska većina jest zasigurno najautentičniji sljedbenik kamovljevskog anarhičnog duha u hrvatskoj književnosti. Zbog toga su ga dosad mnoge nagrade mimoišle, ali ova mu - s pravom - pripada!', poručio je žiri.

Uz Igora Mandića u finalu su se našli Dubravko Detoni ('Krajobrazi nakon čitanja Andersena,' prozni zapisi, Fraktura, Zagreb, 2018.), Monika Herceg ('Početne koordinate', poezija, SKUD Ivan Goran Kovačić, Zagreb, 2017.), Marko Pogačar (Zemlja Zemlja, poezija, Fraktura, Zagreb, 2017.) i Marina Šur Puhlovski ('Igrač', roman, V.B.Z., Zagreb, 2017.).