'SUŠAK, SUŠAK'

Grad na Rečine u prvom čakavskom mjuziklu

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 21.08.2015 09:50
  • Objavljeno 21.08.2015 u 09:50
Sušak, Sušak - Damir Kedžo, Anton Plešić, Mario Lipovšek Battifiaca i Katja Budimčić

Sušak, Sušak - Damir Kedžo, Anton Plešić, Mario Lipovšek Battifiaca i Katja Budimčić

Izvor: Promo fotografije / Autor: Hrvatski kulturni dom na Sušaku

U HNK Ivana pl. Zajca ubrzanim se tempom završava prvi čakavski mjuzikl 'Sušak, Sušak' dvojice Sušačana – tekstopisca Mensura Puhovca i skladatelja Olje Dešića koji režira Edvin Liverić, a praizvedba te duhovite priče o povijesti Sušaka i životu njegovih stanovnika, osvajača i osloboditelja, najavljena je za 12. rujna u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, off-sceni riječkog nacionalnog kazališta

'Radnja mjuzikla 'Sušak, Sušak' odvija se u jednoj oštariji od kasnih 30-ih prošlog stoljeća, preko Drugog svjetskog rata i ujedinjenja Rijeke i Sušaka pa do ranih 70-ih, kada se već uvelike osjetilo nestajanje identiteta Sušaka, koji se polako gubio pripojenjem Rijeci, odnosno gradu koji se u momentu pripojenja 1948. još uvijek zvao Fiume', kaže redatelj i glumac ZKM-a Edvin Liverić, inače Riječanin te suosnivač grupe TRAFIK i nekadašnji predavač scenskog pokreta na Akademiji dramske umjetnosti koji je preslušavši glazbu, kako kaže, objeručke i s velikim zadovoljstvom prihvatio ponudu autora da režira taj mjuzikl.

Na pitanje da objasni kojim se temama ili problemima bavi prvi čakavski mjuzikl 'Sušak, Sušak', odnosno govori li o multikulturalizmu Rijek, te o potrazi za identitetom, redatelj Edvin Liverić rekao da mjuzikl nosi u sebi dvije priče, jednu intimnu ljudsku, te drugu o jednom gradu koji je postojao nepunih 30 godina.

'Te se dvije priče sažimlju i isprepliću. Čitava se radnja vrti oko jednog kolodvora koji je poprilično nesretno otvoren 1939. te jednako tako nesretno i srušen bagerima 2008. zbog prolaska ceste D-404. Zanimljivo je da ni u jednom od tih slučajeva nije konzultirano građanstvo i sve se događalo samovoljom gradskih vlasti, bilo tadašnje ili ove današnje. No u mjuziklu se ne kritiziraju samo vladajući, već i mi sami koji živimo u ovim krajevima. Mi, žitelji Primorja, kao da nismo svjesni veličine i povijesnog značaja svoga grada pa se često u tom melting potu ponašamo kao slučajni prolaznici', kaže Liverić.

Tekstopisac Mensur Puhovac ističe da se u mjuziklu pojavljuju i mnoge poznate osobe iz tog razdoblja, od 1939. godine do danas koje su živjele u tom 'lijepom primorskom gradu, opjevanom kao biser Jadrana', ali dodaje da nije išao u tom smjeru.

'Glavni je Sušak, a osobe koje se pojavljuju u priči predstavljaju na svoj način sve te ljude koji su u danom razdoblju živjeli i djelovali u Sušaku. Naći će se tu i lučki radnici, profesori, željezničari, ribari, dimnjačari, poštar, svećenik i drugi. Svi oni ispričat će nam jednu simpatičnu priču o Sušaku kroz izvrsne i ugodne songove', kaže Puhovec.

Govoreći o specifičnom duhu Sušaka i njegovoj važnosti za stanovnike tog kraja, Liverić je naglasio da je Sušak danas samo dio grada Rijeke, a nekoć je, kada je na Rječini postojala granica između Italije i tadašnje Jugoslavije, bio grad za sebe.

'Bez obzira što je granica davno izbrisana, taj duh Sušaka i danas se osjeća u našem gradu na Rečine. I danas žitelji toga dijela grada s ponosom ističu da su Sušačani. Oni s puno pažnje i ljubavi njeguju duh Sušaka i ponosni su na njega. Njegova jedinstvenost ogledava se i u specifičnom čakavskom narječju, a njega se još uvijek može čuti na Pećinama ili pak nedjeljom na Trsatu', objašnjava redatelj.

Damir Kedžo i Katja Budimčić 

Damir Kedžo i Katja Budimčić 

Izvor: Promo fotografije / Autor: Dražen Šokčević

Puhovac dodaje da je fascinantno što Sušačani imaju dva grada: Rijeku koju vole i ponose se njom i jedan grad u srcu - Sušak kojim se hvale i kojeg se ne odriču.

'Pokušajte danas nekom Sušačaninu govoriti nešto protiv Rijeke. Naići ćete na veliki otpor, branit će Rijeku svom snagom pa kada vas pobijedi, sjest će nekamo, u neku oštarijicu i s guštom zakantati - 'Sušačanka, moja nona", govori autor teksta Mensur Puhovac.

Na upit postavljaju li se u mjuziklu i neka pitanja o našem vremenu, tj. je li priča aktualizirana, redatelj je kazao da se u toj priči svi mi možemo pronaći, prepoznati neke od prijatelja i poznanika te neke situacije kroz koje smo prolazili ili još uvijek prolazimo.

'U priči ovog mjuzikla susrećemo uglavnom male, obične ljude, gledamo njihove uspone i padove u velikim povijesnim previranjima, društvenim i političkim promjenama. Kroz sve to nedavno smo i sami prolazili u prošlom ratu, a usudio bih se reći da se još uvijek batrgamo u ovoj famoznoj pretvorbi i novom sustavu u koji smo uplovili. Neki u tome plivaju odlično, a neki se jedva drže na površini. No, nije nam glavni cilj bio analiziranje ozbiljnih političkih tema. Naravno, željeli smo progovoriti i o tome kroz zabavnu i poletnu formu mjuzikla, ali prvenstveno se bavimo običnim građanima jednoga grada', ističe Liverić.

Govoreći o važnosti i posebnosti mjuzikla na čakavskom 'Sušak, Sušak', Liverić je rekao da je još za vrijeme studija na Akademiji dramskih umjetnosti, gdje su se bavili pojedinim dijalektima, shvatio koliku živost donosi dijalektalni govor na sceni jer su dijalekti za njega 'pravi mali jezični dragulji koji odmah udahnjuju živost nekom pisanom karakteru'.

'Posebnost ovog mjuzikla je u tome što progovara o jednom razdoblju, o kojem se, osim u kinematografiji, na domaćoj kazališnoj sceni još uvijek nije govorilo, a ako jest, onda je bilo nedovoljno te se svodilo na crno-bijelu karakterizaciju, od koje još uvijek bolujemo. Mislim na onu našu svakodnevnu jadikovku o ustašama i partizanima. A kao što znamo, nije svaka crna – crna pa ni bijela – bijela. Ima tu mnogo nijansi sive', poručuje Liverić, dodajući da će taj mjuzikl zasigurno ostati zapamćen kao prvi mjuzikl pisan na čakavskoj besedi, ali da njegova prava vrijednost leži u glazbi koju je skladao Olja Dešić

Na pitanje hoće li 'Sušak, Sušak' više nalikovati klasičnom mjuziklu u stilu, recimo, 'Jalte, Jalte' ili rokerskoj predstavi, nalik na rad njegova TRAFIKA, Liverić je odgovorio da ovaj mjuzikl nema nikakve poveznice s radom i djelom skupine TRAFIK, iako je on jedan od osnivača Tranzicijsko-fikcijskog kazališta.

'Radi se o specifičnom scenskom žanru čijih se zakonitosti insceniranja nastojim što više pridržavati. A ono što je najvažnije, brza je izmjena scena, kratki dramski dijalozi i zanimljivo koreografirani songovi. Naravno da kao redatelj nastojim u svemu ostaviti neki svoj osebujni potpis', tvrdi redatelj.

Govoreći o glazbi, skladatelj Olja Dešić, inače i bas gitarist skupine Neno Belan & Fiumens, kazao je da glazba nipošto nije rokerska, nego više jazzy i prati razdoblje priče, fokusirajući se najviše na duh vremena od 1939. pa do 1946. godine.

'Možemo reći da je glazba tipična za ovaj kraj, vrlo prijemčiva i pitka, pjesme su moderne, lijepe i lirske, gotovo filmski rađene, i sljubljene s tekstom koji je jednostavan i duhovit. Naime, tekstopisac Mensur Puhovac dugogodišnji je zborist u riječkom HNK-u i napisao je tekstove, koji su već bili glazbenički pisani, tako da sam s guštom napisao glazbu u duhu tog vremena. Nadam se da će publika već na premijeri zajedno s izvođačima pjevati pjesme', kaže skladatelj Olja Dešić.

'Glazba za mjuzikl 'Sušak, Sušak' skladana je po uzoru na najbolje melodije MIK festivala, na kojima ljudi u Istri i Primorju zaista odrastaju i s njima žive. Siguran sam da će neki od tih songova postati evergrini i da će se godinama vrtjeti na radiopostajama', poručuje Liverić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!