'Pula je bila jako dobra, Rijeka je bila fantastična', ocijenio je sinoć u Kinu Grič prve dvije etape novog književnog festivala ('koji povezuje') LitLink njegov programski direktor, pisac Robert Perišić. LitLink iliti Književna karika se održavao od 26. do 28. rujna u Puli, Rijeci i Zagrebu, te predstavlja još jedno osvježenje na zbog krize devastiranoj književnoj sceni, za koju se čini da se ove jeseni ponovno uspijeva pregrupirati i ponuditi nove sadržaje preostaloj domaćoj literarnoj publici.

Za razliku od Festivala svjetske književnosti, koji je odličnim sadržajem ispunio klasičnu formu, LitLink pretendira na drugačiji pristup književnosti, uzimajući u obzir i njen ekonomsko-poslovni aspekt, što je naročito došlo do izražaja pozivanjem Richarda Nasha, irsko-američkog nakladnika i futurologa, čije je zanimljivo i provokativno predavanje enigmatična naslova 'Biznis literature i algoritmi kulture' pratilo dobro popunjeno Kino Grič.

Richard Nash, koji inače vodi utjecajnu i neovisnu izdavačku kuću SoftSkull Press, podsjetio je kako se od 'Julesa Verne preko znanstveno-fantastičnih filmova pedesetih i šezdesetih u umjetnosti predviđala budućnost', većinom 'pogrešno, ali i intelektualno stimulativan način', pa se i on odlučio na to da zamišlja kakva je budućnost knjige i književnosti u digitalnom 21. stoljeću. Da bi to mogao, bilo je potrebno vratiti se u prošlost, pa je napomenuo da je Gutenberg – čovjek koji je izmislio tisak – bankrotirao jer se nije najbolje snalazio u poslovnoj revoluciji koju je izazvao. Još bolji primjer prošlosti koja opasno podsjeća na budućnost je Alexander Pope, koji je bio prvi britanski književnik bez mecene, koji je živio od svojeg književnog rada i to tako što bi ljudima slao ponude poput one da će prevesti 'Ilijadu' na engleski, tiskati je i poslati vam jedan primjerak na kućnu adresu ako mu donirate dvije gvineje. Danas bi se to zvalo crowdfunding, podsjetio je Nash.

Pritom nije na odmet znati i da je 'slika koju o sebi imaju izdavači i knjižari, kao zaštitnici kulture od barbarske promjene, ne odgovara povijesnoj istini', smatra Nash, navodeći da su baš 'knjige radikalno promijenile strukturu kapitalizma i biznisa'.

U jednosatnom predavanju u kojem nije bilo dosadne minute Nash se još pozabavio Oprah Winfrey, fenomenom e-knjiga, budućnosti streaming stranice Netflix, a istaknuo je i da je 'Like na Facebooku valuta vrijedna kao njemačka marka 1923. godine'. Zaključio je da izdavaštvo 21. stoljeća 'treba prestati prodavati knjige kao predmete, nego kao razgovor', a Nashovo izlaganje je potaknulo i publiku na više zanimljivih pitanja.

Nakon toga je LitLink dio svojeg subotnjeg večernjeg programa posvetio tematici prevođenja, o čemu su govorili gosti iz SAD-a Buzz Poole, John O'Brien, Elianna Kan i Heidi Julavits, uz moderaciju Ivana Sršena iz izdavačke kuće Sandorf. Večer je završena velikim čitanjem u kojem su sudjelovali domaći i strani pisci, od Zorana Ferića i Damira Karakaša do američkih gostiju Tao Lina i Ernesta Estrelle

U svakom slučaju, može se zaključiti kako je LitLink festival koji treba nastaviti jer, kako je na početku večeri izjavio predsjednik HDP-a Nikola Petković, riječ je o manifestaciji na kojoj se 'najljepše događa pred publikom a najvažnije prije i poslije', kada se imaju priliku upoznati i razgovarati gostujući i domaći književni autori.