DEVET PREPORUKA

EU izvješće: Modernizacija javnih politika ključna za razvoj potencijala kulturnog i kreativnog sektora

  • Autor: T. B.
  • Zadnja izmjena 27.06.2018 17:16
  • Objavljeno 27.06.2018 u 17:16
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Europska komisija u ožujku 2018. godine objavila je izvješće ‘Uloga javnih politika u razvoju poduzetničkih i inovativnih potencijala u kulturnom i kreativnom sektoru’ čiji su rezultati predstavljeni u srijedu u Zagrebu

Za optimalno iskorištavanje inovativne snage kulturnog i kreativnog sektora, ključnih za razvoj europskih gospodarstava i društava, nužno je imati javne politike koje prepoznaju prioritete suvremenog društva i imaju sluh za specifičnosti industrija čije utjecaje nije lako izmjeriti, što se ostvaruje kroz dijalog svih uključenih dionika.

To su neki od zaključaka izvješća ‘Uloga javnih politika u razvoju poduzetničkih i inovativnih potencijala u kulturnom i kreativnom sektoru’ koje je Europska komisija objavila u ožujku 2018. godine, čiji su rezultati predstavljeni u srijedu u Zagrebu.

Pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo istaknula je kako su preporuke rezultat rada predstavnika država članica koji su održavali sastanke u okviru Otvorene metode koordinacije (OMK) koje je Europska komisija organizirala slijedom Plana rada za kulturu 2015. - 2018. Europskog Vijeća.

‘Riječ je o zaključcima europskih stručnjaka iz područja kulture i gospodarstva prikupljenim kroz posebnu metodu rada između država članica Europske unije kojom se potiče zajedničko promišljanje određenog problema, radi pronalaženja najboljih rješenja i pomoći u njihovoj praktičnoj primjeni’, pojasnila je Hraste Sočo.

U izradi su sudjelovali i predstavnici hrvatskih ministarstava kulture i gospodarstva, a preporuke Izvješća namijenjene su kreatorima javnih politika na nacionalnoj i regionalnoj razini, gospodarstvenicima, poduzetnicima, znanstvenicima i kulturnim djelatnicima.

Kulturne i kreativne industrije naša su zajednička tema, rekla je Hraste Sočo, one su izvor inovativnih ideja koje mogu biti pretvorene u proizvode i usluge za stvaranje radnih mjesta i boljeg standarda, za pomoć pri suočavanju s društvenim promjenama, kao i izazovima koje donosi digitalno društvo.

One su također sveprisutne u svakodnevnom životu pa je u suočavanju s izazovima razvoja njihovih potencijala posebno važna međusektorska suradnja, napomenula je.

S time na umu, Ministarstvo kulture i Ministarstvo gospodarstva zajednički su 2008. pokrenuli program ‘Poduzetništvo u kulturi’ koji ima za cilj potaknuti aktivnosti usmjerene na to široko područje. Ove godine, objavljen je i javni poziv za poticaje, ukupnog proračuna osam milijuna kuna, namijenjene razvoju novih poslovnih modela, zapošljavanju i jačanju kapaciteta unutar te najbržerastuće europske industrije.

‘Cilj RH je transformacija svih segmenata društva u pametno, održivo i uključivo gospodarstvo s visokom stopom zaposlenosti, a u skladu sa strategijom Europa 2020’, poručila je pomoćnica ministrice kulture.

O položaju kulturnih i kreativnih industrija u europskom kontekstu i preporučenim mjerama za razvoj toga područja govorila je na predstavljaju u Muzeju Mimari predsjedavajuća radne skupine OMK Sylvia Amann.

Istaknula je kako je riječ o izrazito uspješnom poslovnom sektoru, važnom za regionalni razvoj, koji u Europi uvelike ovisi o podršci javnih politika. One, međutim, često nisu u stanju u potpunosti odgovoriti na njihove inovativne potencijale te su još uvijek značajno fokusirane na tehnologiju.

Devet je ključnih preporuka Izvješća, a njegov važan dio upravo je modernizacija javnih politika, kazala je Amann, zbog čega je izuzetno važno da u tome sudjeluju svi dionici važni za razvoj tih industrija a s ciljem boljeg razumijevanja kreativnog poduzetništva.

U kreiranju javnih politika i promišljanju oblika podrške potrebno je uzeti obzir brojne aspekte tih industrija koje nije lako izmjeriti – dakle potrebni su nam bolji alati za mjerenje kako bismo bolje prepoznali inovativni potencijal sektora, ne samo za gospodarstvo već i za društvo općenito. Javne politike uglavnom ne uzimaju u obzir činjenicu da je riječ o vrlo fragmentiranom sektoru, koji funkcionira kroz mikro-tvrtke i ‘od projekta do projekta’, uz velik broj samozaposlenih, upozorila je Amann.

Kao jedan od najvećih izazova Europa prepoznaje uključivanje kulturnih i kreativnih sektora u inovativne politike i procese, te bolju integraciju kreativnih hubova u društveno-ekonomske izazove na svim razinama upravljanja. Za poticajno okruženje potreban je prije svega dijalog, višesektorska suradnja, koristiti korisnički poticajne inovacije u suradnji s klijentima i budućim korisnicima, ali i smanjiti administrativna opterećenja, upozorila je.

‘Inovacija nije samo nešto o čemu samo raspravljamo nego i nešto što treba realizirati u praksi. Ona se temelji na eksperimentiranju; ne stvorimo li prostor za eksperimente i poduzimanje rizika, nećemo imati ni inovacija’, poručila je Amann.

PRVI KVADRAT IZDVAJA

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi