TITANIC-CARPATHIA

Drugačiji pogled na najveću pomorsku tragediju 20. stoljeća

  • Autor: N. K.
  • Zadnja izmjena 20.08.2012 13:23
  • Objavljeno 20.08.2012 u 13:23
Titanic-Carpathia (13)

Titanic-Carpathia (13)

Izvor: tportal.hr / Autor: Nikica Klobučar

Obilježavanju stote godišnjice potonuća Titanica, najpoznatije mirnodopske pomorske tragedije 20. stoljeća, izložbom 'Titanic-Carpathia' pridružio se i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci. Izložba daje novi i drugačiji pogled na sudbonosni susret Carpathije s brodolomcima Titanica na sjevernom Atlantiku 15. travnja 1912. Autori izložbe Nikša Mendeš i Slobodan Novković u središte su pozornosti stavili hrvatske putnike i članove posade obaju brodova

Izložba pokazuje kako je velika pomorska priča o Titanicu usko vezana i uz grad Rijeku. Naime, 1903. jedna od najglasovitijih britanskih brodarskih kompanija Cunard line uvela je prekooceansku liniju Rijeka - New York. Od 1908. godine linija je nosila naziv Hungary America Line s flotom od jedanaest brodova među kojima je bila i Carpathia.

Ploveći na redovitoj liniji Rijeka – New York, Carpathia je ušla u povijest herojskim spašavanjem preživjelih putnika s Titanica. Naime, u trenutku stradanja Titanica, Carpathia se nalazila na udaljenosti od 58 milja te je pod zapovjedništvom Henryja Rostrona prva pritekla u pomoć stradalima. Brzom i požrtvovnom akcijom mornara spašeno je više od 700 promrzlih putnika, a iako je Carpathia vila englesku zastavu s matičnom lukom u Liverpoolu, čak 76 članova posade od njih ukupno 240 bilo je iz hrvatskih krajeva - uglavnom Primorci, otočani te Istrani.

Po dolasku Carpathije u njujoršku luku na palubi broda ostalo je mnoštvo odbačenih prsluka za spašavanje s Titanica, a jedan od njih, kao uspomenu s tog dramatičnog putovanja, u Rijeku je donio Josip Car, mladi konobar s Carpathije. Taj prsluk postao je vrijedan eksponat Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka kao jedan od samo pet sačuvanih u svijetu, a ujedno jedini primjerak u Europi.

Uz taj, nesumnjivo najvredniji eksponat izložbe, izložene su i umjetničke slike koje prikazuju ta dva broda, isječci novinskih izvještaja iz toga doba, mnogobrojne memorabilije poput fotografija, medalja, razglednica i predmeta vezanih za brod i putnike Carpathije poput stolica, prekrivača i suncobrana.

Na izložbi je predstavljena i građa s uvidom u događanja koja su prethodila potonuću Titanica, a jedan od mnogih plakata s izložbe rasvjetljava pogrešno vjerovanje da je kapetan Titanica, John Edward Smith, želio osvojiti plavu vrpcu za najbrži prelazak Atlantica.

Nikica Klobučar

Nikica Klobučar

Izvor: tportal.hr / Autor: Nikica Klobučar

Među stradalim putnicima bio je i 47-godišnji pukovnik John Jacob Astor, tada najbogatiji čovjek svijeta, koji je bogatstvo stečeno trgovinom nastavio gomilati izgradnjom lanca hotela Waldorf-Astoria. Njegova se imovina procjenjivala na oko 100 milijuna dolara, a osim po avanturizmu, bio je poznat kao inovator s nekoliko prijavljenih patenata. Svome prijatelju Nikoli Tesli dozvolio je da nekoliko godina besplatno stanuje u njegovom hotelu.

Na Titanicu je putovao i poslovni čovjek te najpoznatiji plejboj tadašnjice, multimilijunaš Benjamin Guggenheim, koji se, priča kaže, nekoliko minuta prije potonuća pojavio na palubi broda u društvu svog batlera. Obojica su bila odjevena u svečana večernja odijela, a Guggenheim je rekao: 'Obukli smo svoja najbolja odijela i spremni smo potonuti kao džentlmeni. Recite mojoj ženi da sam igrao igru do kraja. Niti jedna žena neće poginuti na ovom brodu jer je Ben Guggenheim bio kukavica.' Prema izjavama svjedoka, posljednji su put viđeni kako sjede u palubnoj ležaljci ispred stubišta prvog razreda pijući brendi i pušeći cigare. Guggenheimovo tijelo nikad nije pronađeno.

Zanimljivo je također da su neki od najpoznatijih putnika na Titanicu bili prijavljeni pod lažnim imenom. Tako se pod imenom gospođe i gospodina Morgan krio bračni par sir Cosmo i lady Duff Gordon, u to vrijeme jedna od najpoznatijih modnih dizajnerica čije su kreacije na putovanju nosile mnoge dame iz prvog razreda. Uz jelovnik prvog razreda na izložbi se može vidjeti i preslika jedine sačuvane karte za putovanje Titanicom čiji je vlasnik J. Stuart Holden odustao od putovanja zbog bolesti supruge.

Od 2209 putnika i članova posade preživjelo ih je samo 712, a među stradalima bilo je i 27 Hrvata. Troje ih je spašeno: Nikola Luić-Draja, Mara Osman-Banski i Ivan Jalševac.

Kao nevjerojatno predskazanje sudbine Titanica, 14 godina prije njegova potonuća izdana je knjiga britanskog pisca Morgana Robertsona 'Futility - Wreck of the Titan' (u slobodnom prijevodu Ništavost - brodolom Titana). Roman donosi priču o britanskom putničkom brodu Titan koji – budući da je bio na glasu kao nepotopiv - nije imao dovoljno čamaca za spašavanje. Osim što je putovao prema New Yorku i što se u dimenzijama podudarao s Titanicom, zapanjujuće je to da izmišljeni Titan tone pri sudaru s ledenom santom.

Mornari s broda Carpathia zbog svoje su požrtvovnosti nagrađeni brončanim medaljama, časnici srebrnim, a kapetan Henry Rostron zlatnom medaljom i srebrnim peharom koji mu je uručila Margaret Molly Brown - spašena putnica iz prvog razreda. Neke od medalja također se mogu vidjeti na izložbi koja je koncepcijski podijeljena u četiri cjeline. Prva donosi kratku povijest riječke luke u 19. i početku 20. stoljeća, druga povijesnu građu o Titanicu te njegovu tehnološku usporedbu s današnjim brodovima iste namjene i veličine, dok treća cjelina opisuje i analizira samu nesreću. Četvrti dio izložbe čine osobna svjedočanstva hrvatskih putnika i članova posade obaju brodova.

Jedan od naglasaka izložbe su također putovanja iseljenika iz Austro-Ugarske monarhije. Naime, riječka je luka gotovo dva desetljeća bila polaznom lukom stotinama tisuća ljudi u potrazi za boljim životom. Ta dimenzija riječke luke osobito je došla do izražaja početkom 20. stoljeća. Iz godine u godinu broj je putnika rastao, a rekordne 1906. godine iz riječke je luke u Novi svijet otputovalo gotovo 50.000 iseljenika, više od 4100 mjesečno. Početkom 1908. godine za iseljenike je otvoren, u to vrijeme, veoma luksuzan trokatni hotel Emigranti u današnjoj Industrijskoj ulici. Brodovi s iseljenicima isplovljavali su s Rudolfova gata (Orlandov gat) svakih petnaest dana, a s dobrim željama ispraćala ih je rodbina i mnoštvo znatiželjnih promatrača. Polasci tih putničkih brodova postali su popularni društveni događaji koji bi svaka dva tjedna posebno oživjeli Rijeku.

Kao kraljevski putnički brod, Carpathia je bila ovlaštena i za prijevoz pošte, a uz putnike, transportirala je i smrznuto meso iz Amerike u Europu. Brod je mogao primiti 100 putnika u 1. razredu, 200 putnika u 2. i čak 2000 putnika u 3. razredu.

Carpathia posljednji put isplovljava iz Rijeke 22. srpnja 1914. godine, a tijekom Prvog svjetskog rata koristi se u vojne svrhe. Ironijom sudbine, 1918. godine potonula je nakon udara jednog riječkog izuma – torpeda.

Izložba je otvorena do 15. prosinca.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi