zaronite u san genija

Donosimo veliki vodič kroz izložbu godine o Nikoli Tesli

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 28.11.2017 08:37
  • Objavljeno 28.11.2017 u 08:37
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Multimedijska izložba 'Nikola Tesla - Mind from the Future', koja će u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu trajati do travnja 2018., prati Teslin život od rođenja do smrti, ali na posve nov način - kao nadahnuta interaktivna instalacija u kojoj se prožimaju film, animacija, videoumjetnost, skulptura, slika i tehničke inovacije. Detalje otkriva autorica izložbe, priznata i nagrađivana umjetnica i povjesničarka umjetnosti Helena Bulaja Madunić

'Na izložbi pratim Teslin život kroz razvoj filma, industrije zabave, fotografije, animacije i SF-a kao žanra, pa sve funkcionira kao rotor kreativnosti, camera obscura, prikaz razvoja ljudske misli i ideja, od mehanike do taktilnog', kaže Helena Bulaja Madunić pojašnjavajući da izložba 'Nikola Tesla - Mind from the Future' nije prikaz zasebnih umjetničkih radova, nego je veliko, integralno umjetničko djelo, u kojem je sudjelovalo više od 50 umjetnika, članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU).

Helena Bulaja Madunić na otvaranju izložbe

Helena Bulaja Madunić na otvaranju izložbe

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Da bi realizirali tu njenu ideju, umjetnici su i sami postali eksponati, objašnjava autorica, a njihova djela, kako je naglasila, prostori užitka za posjetitelje. Zbog toga su cijeli prostor HDLU-a pretvorili u svojevrsni Hotel budućnosti, inspiriran Gaudijevim nikad nedovršenim hotelom Attraction, koji je trebao biti izgrađen prije više od stotinu godina na lokaciji prvog Teslina laboratorija u New Yorku.

  • +14
  • +11

Multimedijska izložba 'Nikola Tesla - Mind from the Future'

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Dobrodošlica u Hotel budućnosti

'U taj futuristički hotel smjestili smo Teslin zadnji konceptualni patent 'Projektor iz glave' jer želimo da posjetitelji uđu u paralelni svijet, u novu dimenziju stvaranja i požele kupiti dnevnu kartu', naglasila je Helena Bulaja Madunić, dodavši da je stavljen naglasak na utjecaje koje je Tesla izvršio na svijet fotografije, filma, animacije, glazbe, znanstvene fantastike, astronomije i umjetnosti.

Izložba je podijeljena na tri dijela: započinje u prizemlju koje je zamišljeno kao lobi Hotela budućnosti, u kojem se posjetitelji druže s umjetnicima, a na katu su Piano nobile i Teslina soba. U prizemlju ih dočekuje ogromna željezna crvena skulptura Nikole Tesle, visoka 12 metara, koja funkcionira kao skica ideje za njegov budući strujni vod. Tu su i golemi zeleni tuljci u kojima borave umjetnici i u interakciji s posjetiteljima prezentiraju svoje atrakcije, inspirirane Teslom, dok posjetitelji dobivaju priliku upoznati se i poigrati konceptom kimatike, umjetne inteligencije, senzornim instalacijama, moždano-računalnim sučeljem…

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

'Zatim se posjetitelji penju u podzemlje, u podsvijest, u san Nikole Tesle', pojašnjava autorica izložbe. Tu na katu, u segmentu nazvanom Piano nobile, predstavljeni su u digitalnoj verziji portreti klasika suvremene umjetnosti poput Marine Abramović, Lori Anderson i Terryja Gilliama, koji u intervjuima donose vlastite impresije o Nikoli Tesli. U Teslinoj sobi može se pogledati film Helene Bulaje Madunić 'Mehaničke figure – inspirirani Teslom', kojim se prolazi kroz njegov san.

  • +11
  • +8

Tesla - Mind from the Future

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Prva turbina inspirirana hruštevima

Glavni dio izložbe je u galeriji Bačva, u kojoj je smještena originalna izložbena multimedijska, interaktivna instalacija u kojoj pratimo Teslin život od Smiljana, njegova rodnog mjesta, preko školovanja i europskih destinacija do života u New Yorku.

Promatramo kako je u netaknutoj Lici budući genij kao dijete promatrao fascinantan svijet prirode i posebno hrušteve te na temelju tih spoznaja stvorio svoju prvu turbinu. Zatim pratimo njegov odlazak u Europu - u Prag, Budimpeštu i Pariz - u kojoj se u to vrijeme pojavljuje art nouveau, a razvijaju se i film, animacija i fotografija, što oduševljava i Teslu te odlučuje dati svoj doprinos tim novim kretanjima kroz svoja znanstvena dostignuća. Potom se ukrcavamo na prekooceanski brod i slijedimo ga na njegova putovanja do Novog svijeta u kojem se upoznaje s teškim i često tragičnim životima imigranta. A zatim u New Yorku sudjelujemo u njegovim susretima s Markom Twainom, Stanfordom Whiteom, J.E.R. Houdanom, Thomasom A. Edisonom, Georgesom Melieseom, Andyjem Serkisom i drugim suvremenicima koji su obilježili njegovu epohu. 

  • +9
  • +6

Otvorenje multimedijske izložbe Nikola Tesla - Mind from the Future

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Pojašnjavajući zašto je izabrala prostor HDLU-a za izložbu o Tesli, Helena Bulaja Madunić istaknula je da se on družio s umjetnicima, pa tako i s Ivanom Meštrovićem, s kojim je bio prijatelj. Po njoj je moguće to da je veliki kipar u kreiranju Doma umjetnika kao kružnog galerijskog prostora s prekrasnom prstenastom galerijom zapravo bio inspiriran velikim Teslinim zavojnicama. 'Zato mi se taj prostor činio idealnim za izložbu', istaknula je autorica izložbe.

Misterij Teslina rođenja

Od eksponata izložbe treba istaknuti instrumentarij za fiziku, posuđen iz čuvene karlovačke Gimnazije, pomoću kojeg se Tesla prvi put susreo sa znanstvenim i eksperimentalnim proučavanjem elektromagnetizma i elektriciteta. Važni su i školski dnevnici, iz kojih doznajemo da je imao same petice iz svih predmeta, osim iz crtanja, što ga je jako frustriralo. Dnevnici su zanimljivi i zbog toga što se u njima navodi studeni, a ne srpanj kao mjesec Teslina rođenja, što je vrlo neobično, smatra autorica izložbe, jer je njegov otac bio svećenik, dakle pedantan čovjek zadužen za zapisivanje podataka. Helena Bulaja Madunić kaže da je time htjela istaknuti da je Tesla oduvijek imao mitološki okvir i da je zapravo zbog svoje genijalnosti više nalikovao na lik iz romana, a ne na stvarno biće.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

'Često se za Teslu kaže da je bio zaboravljen, međutim to nije točno. Kad sam prije 11 godina počela grebati po njegovu životu, shvatila sam da je on zapravo bio pravi freak i panker onog vremena, underground hero, ona iskrica koja je inspirirala sve avangardne velikane suvremene umjetnosti', naglasila je autorica izložbe, dodavši da je za nju Nikola Tesla bio pravi buntovnik koji je u sebi nosio velike ideje i pitanja na koja nije dobivao odgovore te se zato uvijek borio za svoje mjesto u svijetu.  

Viša znanja koja se nalaze u prirodi

Posebno je fascinantan dio u kojem je rekreirano Teslino djetinjstvo u netaknutoj prirodi Like, u kojoj je kasnije, kad je odlučio otići u svijet, punih devet mjeseci proučavao predivni spiljski kompleks Samograd. Taj dio pokazuje, ističe autorica, kako Tesla svoja otkrića duguje dubokom poznavanju tajni prirode koje je otkrio i spoznao promatrajući njen čudesni svijet, potvrđujući time da su ljudi 'samo dekoderi stanja koja postaju oko nas'. Tu je i Teslina prva turbina, koju je napravio sa samo šest godina igrajući se hruštevima, koji su bili, kaže autorica, njegov instrumentarij za taj projekt.

'Time smo htjeli pokazati da svi genijalci imaju u sebi neki magnet za razotkrivanje viših znanja koja se nalaze u prirodi. On pripada istoj vrsti ljudi kakvoj je pripadao i Leonardo, a takvih je malo u generaciji. Taj impuls je važno otkriti još u djetinjstvu, što je Tesli uspjelo. On je odrastao u netaknutoj prirodi, neopterećen obavezama, što mu je dalo prostora da razvija svoj intelektualni kapacitet', kazala je Helena Bulaja Madunić.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

U dijelu putovanja koje prezentira njegov život u Pragu, Budimpešti i Parizu ističu se razne optičke igračke, koje su tada bile pravi znanstveno-umjetnički uređaji, device art, nastavlja autorica projekta, koje su ljudi rado koristili. Prema njezinu mišljenju, Tesla je bio oduševljen urbaniziranom Europom i njezinom novom umjetnošću, a posebno ga je fascinirao Pariz koji ga je ostavio bez daha te je poželio i sam postati dio tog pokreta. 'Međutim uvijek je slijedio svoj put', kaže.

Izum 'Kolumbova jajeta'

To se posebno potvrđuje u američkoj etapi njegova života. Čim je stigao u New York, po Tesli 'grad užasa', uvidio je kako siromašni imigranti žive na Manhattanu u jezivim uvjetima i bez imalo dostojanstva. Tim dijelom instalacije Helena Bulaja Madunić želi objasniti da je Tesla godinu dana kopao kanale u New Yorku zato što je želio osjetiti bol imigranata i vidjeti je li njegova žrtva koju je planirao za čovječanstvo doista vrijedna tog truda. U toj etapi je posebno zanimljivo pojašnjenje nerazumijevanja između Tesle i Edisona, koji je po njoj bio fascinantan lik, čovjek koji je kasnije, kad je izgubio bitku s mlađim Teslom i shvatio da neće zaraditi na žaruljama, kreirao prvo kino - kinetoskop - i uvelike pridonio razvoju kinematografije i time cijelog Hollywooda.  

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Od ostalih eksponata značajan je Teslin izum 'Kolumbovo jaje', koje je prema mišljenju autorice jedan od prvih device art objekata na svijetu, a pozornost plijeni i rekonstrukcija čuvenog slavoluka na Petoj aveniji u New Yorku, rad Teslina prijatelja, arhitekta Stanforda Whitea, pokraj kojeg se nalazio njegov slavni laboratorij, koji je funkcionirao i kao iluzionistički show njujorške elite tog vremena. Zatim pratimo kako je Tesla u deset godina potkraj 19. stoljeća uspio ostvariti i prodati sve ideje koje su se do tada taložile u njegovoj glavi. Prikazana je i njegova znamenita izložba u Chicagu, na kojoj je predstavio svoje patente, njegov prvi teleautomaton te brvnara u Colorado Springsu u središtu Amerike, s geološki najpogodnijim tlom za istraživanje visokih frekvencija i dobivanje energije iz prirode.

Priče o Tesli kao samotnjaku totalno promašene

'U tom razdoblju njujorško društvo ga prepoznaje kao ludičku osobu koja može ponuditi puno i u razvoju i u biznisu tog vremena, ali koja je možda opasna i možda je se treba kloniti. Tesla se u tom vremenu družio s ljudima koji su znali prepoznati njegove ideje i kasnije ih realizirati kako ne bi bile zaboravljene. Dakle priče o Tesli kao čudaku i samotnjaku, koji nije konzumirao život, totalno su promašene', istaknula je Helena Bulaja Madunić.           

'Teslu su najviše zanimali robotika, frekvencije i letjelice i možemo reći da je on inspirirao žanr znanstvene fantastike. Već 1871. godine nastaje SF roman u kojem se spominju automatoni. Tesla je zapravo htio osloboditi čovjeka fizičkog rada i straha od egzistencije jer je znao da, kad nestane strah, samo je nebo granica', zaključila je autorica izložbe o genijalnom izumitelju Helena Bulaja Madunić. 

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Izložba je ostvarena u koprodukciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Real grupe, koja priprema njeno postavljanje u svjetskim metropolama. Naime ideja autora i producenata je pozicionirati Teslu kao hrvatsku kulturnu baštinu te 'promovirati i potaknuti umjetničku izvrsnost, originalnost, inventivnost i primjenu najnovijih tehnologija u područjima vizualne umjetnosti kako bi se hrvatsko umjetničko stvaralaštvo podiglo na svjetsku razinu'. U skladu s tom idejom, izložba o Tesli trebala bi obići gradove u kojima je taj genijalni znanstvenik, veliki humanist i vizionar živio i radio, od Praga, Pariza i Budimpešte do New Yorka, u kojem je proveo veći dio karijere te u kojem je i preminuo. Vrhunac tog izložbenog projekta bio bi na svjetskoj izložbi EXPO-u u Dubaiju 2020. godine s fokusom na ljudskoj genijalnosti. 

Direktor projekta je Sascha Machiedo, industrijski dizajner i muzejski savjetnik s više od 20 godina iskustva na umjetničkim, kulturnim i poslovnim projektima i izložbama diljem svijeta, među kojima se ističe vođenje projekata kao što je Paviljon SAD-a na Svjetskoj izložbi 2015. u Milanu. Projektu je pridonio i međunarodni tim u kojem se ističu talijanski dizajneri Max Pinucci i Elena DeglˈInnocenti sa suradnicima iz studija MBVision i Animation Lights Project te Španjolac Miguel E. Delgado, jedan od glavnih kustosa velike biografske izložbe o Nikoli Tesli, postavljene u Madridu 2014. godine. Elektromagnetski vizualni identitet izložbe osmislio je umjetnički kolektiv Organizam, u čijem sastavu djeluje dizajnerski studio Babushke pod vodstvom Marije Juze i Bernarde Cesar, a u projektu su još sudjelovali kazivačica Iva Silla, ilustratorica Hana Vrca, arhitektica Dinka Pavelić, spisateljica Nada Horvat, redatelj Lovro Krsnik, fotografski studio Romulić-Stojčić, modelar i projektant scenskih elemenata Marko Fuček, scenografkinja i animatorica Antonija Veljačić, savjetnik za zvuk Bojan Gagić i redatelj Branislav Brkić. Također, izložbi su svojim radovima uvelike pridonijeli hrvatski umjetnici, članovi HDL-a Ida Blažičko, Vitar Drinković, Nikola Vudrag, Pero Jelisić, Alma Trtovac, Ivana Ožetski, Patricija Purgar, Janko Ivčić, Alana Kajfež, Mile Blažević i Ivan Kujundžić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 2

Prikaži sve
  • drago41053@gmail.com

    28.11.2017 10:10

    napokon,toplo se zahvaljujem svima koji su si dali truda da organiziraju ovu izlozbu i vrate teslu doma,uskoro sam u zagrebu i sa nestrpljenjem se veselim posjetu izlozbi genija nad genijima

  • brankec

    28.11.2017 11:24

    Svi se "bezveznjac"i oko te izložbe naslikavaju po medijima, ali nema prave slike Teslinog "spomenika"" u Smiljanu, da i to mjesto izvuče iz anonimnosti ....!?

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi