MATERIJAL BUDUĆNOSTI

Diljem svijeta niču drveni neboderi, a evo i zašto

  • Autor: V.I.
  • Zadnja izmjena 29.08.2016 11:54
  • Objavljeno 29.08.2016 u 11:54
  • +2

Drveni neboderi

Izvor: Screenshot / Autor: Screenshot Youtube

Diljem svijeta niče sve više nebodera građenih od drveta. S 305 metara i najviši na svijetu, dobije li dozvolu za gradnju, trebao bi biti Oakwood Tower u Londonu.

Trendu gradnje drvenih nebodera posljednja se pridružila 19 katova visoka građevina u švedskom gradu Skelleftea. Iza projekta nazvanog 'Sida vid Sida' što bi se moglo prevesti kao 'rame uz rame,' stoji arhitektonska tvrtka White Arkitekter, a njihovo je rješenje pobijedilo na natječaju za dizajn kulturnog središta i hotela ovog švedskog grada.

Grad Skelleftea ima razvijenu drvnu industriju pa je ideja drvenog nebodera pohvaljena zbog brige o lokalnoj zajednici, a u obzir su uzete i višestruke dizajnerske prednosti koje se pripisuju drvetu kao građevnom materijalu. Po završetku gradnje, ovaj bi 19 katova visok neboder trebao postati najviša drvena zgrada u nordijskim zemljama.


Ekspanzija drvenih nebodera, što izgrađenih što planiranih, dogodila se u proteklih pet godina, a svaki u nekom smislu drži rekord. Stambena zgrada Forte, podignuta 2012. godine u Melbourneu s pogledom na luku Victoria, sa svojih deset katova i visinom oko 32 metra bila je najveća drvena zgrada na svijetu dok 2014. u Norveškoj nije izgrađen četiri kata viši neboder The Treet

Studenti kanadskog Sveučilišta British Columbia u Vancouveru zahvaljujući gradnji drvetom u svoj bi novi stambeni blok nazvan Brock Commons mogli useliti već u ljetnom semestru 2017. godine, iako je planirani rok bio tek na jesen te godine. Prema zamisli Acton Ostry Architects, neboder se do svojih 18 katova počeo uzdizati oko dvije betonske jezgre. Predviđena dinamika gradnje, u kojoj su korištene drvene CLT podne ploče, lamelirani drveni stupovi i čelični spojevi, bila je jedan kat tjedno, no polaganjem posljednje panel ploče ovih dana ova je faza gradnje završena daleko prije predviđenog roka. Direktor građevinske tvrtke zasluge pripisuje odlično osmišljenom projektu zbog kojega je izgradnja tekla jako glatko. Nakon postavljanja metalnog krova, zgrada će biti visoka 53 metra i najviša drvena građevina na svijetu.

UBC Brock Commons

Koliko će dugo titula najvišeg drvenog nebodera na svijetu krasiti Brock Commons, ovisi o realizaciji projekta drvenog nebodera u Londonu iza kojega stoje arhitektonski studio PLP Architectur i Studij arhitekture na Sveučilištu Cambridge. Projektanti Oakwood Towera su se u rastućem pokretu gradnje drvetom ozbiljno potrudili pomaknuti granicu. Zamišljen je na čak 80 katova, a visok bi trebao biti oko 305 metara. Dobije li dozvolu za gradnju, ovaj prvi londonski drveni neboder bit će najviša drvena građevina na svijetu, a u Londonu će viši od njega biti samo neboder The Shard.

The Forte - Melbourne

Treet


Za rastući trend gradnje drvetom, kako je CNN-u objasnio dr. Michael Ramage iz Centra za inovacije prirodnim materijalima Sveučilišta Cambridge, uvelike su zaslužne nove vrste ultrasnažnog drveta.

'Postoji gomila novih materijala izrađenih od drveta čija struktura omogućuje gradnju velikih zgrada', kaže Ramage i za primjer navodi križno laminirano drvo, tanke slojeve drveta okomito poslagane jedan na drugi i međusobno povezane vatrostalnim ljepilom. Još interesantniji za Ramagea je bambus, materijal koji u Aziji stoljećima koriste u gradnji. Sličnih mehaničkih svojstava kao drvo, bambus ima pet puta veću stopu rasta, a prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu, pod bambusom je 31,4 milijuna hektara u cijelom svijetu.

Ramage kaže da puno projektiraju s bambusom. Stijenke šupljikavog bambusa mogu se srezati u pravokutnike i potom lijepiti u velike ploče koje izgledaju kao drvo, no puno su jače od njega.

O velikom potencijalu u građevinarstvu govori i Kevin Flangan, jedan od partnera u arhitektonskom uredu PLP Architecture, navodeći kao mogućnost industriju GMO drveta koje bi još više pridonijelo visokogradnji.

Goruće pitanje – ne prijeti li drvenim neboderima velika opasnost od požara?

Ramage tvrdi da je po pitanju protupožarnih standarda drveni Oakwood Tower premašio uobičajene betonsko-čelične građevine. Njegov je Centar za inovacije britansko Vijeće za znanstveno-istraživačko inženjerstvo u fizici nagradilo s 2,2 milijuna kuna (250.000 funti) za istraživanje vatrootpornosti kod tehnika gradnje s drvetom.

'Postoji veliki problem u percepciji, no drvo ne gori baš kako to javnost zamišlja', kaže Ramage i objašnjava da su velike požare u Londonu i Chicagu zapravo potaknuli vrlo mali komadići drveta.

Oakwood Tower

'Vrlo velike komade drveta prilično je teško zapaliti i nisu materijal za potpalu. Osim toga, njegovo je izgaranje predvidivo pa inženjeri mogu izračunati veličinu drvenog bloka koji kao zaštitni sloj održava sigurnost zgrade u traženom vremenskom razdoblju.

'U sve objekte iznad određene veličine moraju biti ugrađene prskalice i aktivni sustavi gašenja požara, neovisno o tome jesu li sagrađeni od drveta, betona ili čelika', kaže Ramage.

Niz požara koji je u posljednjih nekoliko godina zahvatio nebodere u Dubaiju možda je najbolji pokazatelj da požar nije prijetnja samo drvenim građevinama.

Drvo nas čini sretnijima

Flanagan ukazuje na pozitivan psihološki utjecaj drvenih zgrada na ljude.

'Ljudi su skloni osjećati se opuštenije u blizini drvenih zgrada. Povezuju ga sa zelenim površinama i imaju afinitet prema njemu pa će uvođenje drvenih konstrukcija u gradove biti vrlo korisno', kaže Flanagan.

Pavillion of Reflections

Austrijski Joanneum Research Institute proveo je 2009. godine istraživanje među školskom djecom. Uspoređivali su ponašanje djece u četirima učionicama: dvjema s drvenim podovima, stropovima i ormarima te dvjema s podom od linoleuma, gipsano-kartonskim zidovima i ormarima od iverice. Djeca koja su radila u drvenim učionicama, pokazalo je istraživanje, bila su puno opuštenija i pokazivala smireniji rad srca.

Ne bismo li trebali sačuvati prašume?

Prema podacima Svjetske organizacije za divlji životinjski i biljni svijet, do 150,2 tisuće kilometara kvadratnih šuma izgubimo svake godine. Za malo jasniju sliku, to bi bilo 48 nogometnih igrališta svake minute.

Ramage napominje da će Oakwood Tower, ako bude odobren, biti izgrađen od 'bijelog drveta', odnosno biljaka uzgajanih preko 40 godina posebno za građevinske svrhe. Nadalje, objašnjava i da Rusija ima ogromne drvne zalihe što je uglavnom posljedica konačnog smanjenja upotrebe papira i da bi korištenje drveta u gradnji išlo u prilog održivosti.

The Wood Innovation and Design Center (WIDC)

'Drvo je u prosjeku četiri puta lakše od betona pa je potrebno manje energije za transport', kaže Ramage i slikovito opisuje 'samogradnju' drvenih nebodera u Ikea-stilu: 'drvene građevine sklapaju se u tvornici i zatim kranom postavljaju i fiksiraju na licu mjesta'.

Flanagan ukazuje na ogromne vremenske i financijske uštede.

Problem truljenja drveta

Od drveta su izrađeni dijelovi nekih najljepših svjetskih građevina, od veličanstvenih lukova u hodniku Westminsterske palače u Londonu do drvenih krovova Zabranjenog grada u Pekingu, i nisu podlegli truleži.

'Iz vrlo duge povijesti gradnje u drvetu znamo da ono može trajati, imamo 600, 700 godina stare zgrade u Velikoj Britaniji koje su u potpunom redu', kaže Ramage i dodaje da im je zajednička jedna konstanta – sve jednako dobro izgledaju i godinama nakon gradnje.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!