Akademik Neidhardt zahvalio je bugarskoj Vladi i veleposlanici Georgievoj na ovoj donaciji istaknuvši kako se radi o velikoj pomoći, jer će obnova palače HAZU i zgrada HAZU iziskivati velika sredstva. Dodao je da se radi o još jednom izrazu stoljetnoga prijateljstva hrvatskoga i bugarskog naroda.

U pisanoj obavijesti o donaciji bugarske Vlade, priopćio je HAZU, veleposlanica Georgieva podsjetila je na veze Hrvatske akademije s Bugarima koje počinju još uoči njezina osnutka 1861.

"U pismu hrvatskom banu Josipu Šokčeviću 1860. u kojemu obavještava da je položio prvi prinos za osnutak Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, biskup Josip Juraj Strossmayer nastoji da ta ustanova otvori vrata i Bugarima potomcima Ivana Egzarha i cara Simeona", podsjetila je veleposlanica i dodala kako je od tog trenutka je Hrvatska akademija postala duboko povezana s Bugarskom i znanošću u Bugarskoj.

Napomenula je i da su kasnije Bugari imali svoje stalne i dopisne članove te Akademije, među kojima i Marin Drinov, Lubomir Miletić, Stefan Bobčev, Vasil Zlatarski i Georgi Zlatarski, koju su osnovali i Bugarsku akademiju znanosti te radili na njezinu povezivanju s Hrvatskom.

Uzimajući u obzir važnost Akademije kao institucije, simbol bliskosti Bugara i Hrvata, 30. prosinca Vlada Republike Bugarske donijela je Rješenje o donaciji 50.000 eura kao početnu pomoć za obnovu zgrade HAZU, napisala je u svom dopisu veleposlanica Georgieva, istaknuvši da je "teška srca gledala štetu koju su potresi 2020. nanijeli zgradi HAZU".

Na susretu akademika Neidhardta i veleposlanice Georgieve nazočni su bili i potpredsjednici HAZU akademik Davor Miličić i akademik Frano Parać, glavni tajnik akademik Dario Vrenetar i tajnica HAZU Sara-Sanela Butorac te zamjenik veleposlanice Nikola Nikolov.

Osim o obnovi zgrada Hrvatske akademije, razgovaralo se i o planovima za daljnje unapređenje suradnje HAZU s Bugarskom akademijom znanosti.