Kako se ističe u najavi, riječ je o zaokretu u dosadašnjoj programskoj orijentiranosti festivala na zemlje bližeg susjedstva, koja je u deset godina održavanja Revije zagrebačkoj publici predstavila autore iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Bugarske, Grčke i Rumunjske.

"Smisao je festivala uspostaviti književne veze tamo gdje su slabe ili ih uopće nema. Nakon deset godina, Revija malih književnosti odlazi na sjever i otvara novo poglavlje", stoji u najavi.

Sljedećeg tjedna u Zagrebu će se predstaviti autori iz triju zemalja – Estonije, Latvije i Litve – koje imaju malo toga zajedničkog i koje hrvatski čitatelji gotovo i ne poznaju, o čemu posebno govori i činjenica da s tim zemljama jedva da postoje prevoditeljske veze, ističe se.

Te tri zemlje "govore različitim jezicima, nastajale su u različitim okolnostima i nisu upućene jedna na drugu, a njihovi su autori i književne scene posve različiti. No, jedna im je stvar ipak zajednička: na sve je drastično utjecao pad Sovjetskog Saveza.

"Naglim ukidanjem političkih i kulturnih ograničenja, pisci su se odjednom našli na velikom slobodnom prostoru i ubrzo raspršili u brojnim stilski, tematski i žanrovski posve različitim smjerovima", dodaje se u najavi. Dio te raznolikosti pokušat će u Zagrebu predstaviti dvanaest stilski posve različitih autora koji će tijekom četiri festivalska dana čitati na četiri različita jezika.

Među autorima koji gostuju na Reviji naći se se i Indrek Hargla, jedan od najprodavanijih estonskih autora po čijim se pričama "Apotekar Melkior" upravo snima film; Sergej Timofejev, pjesnik iz kolektiva Orbita koji je veliku popularnost u Latviji stekao spajanjem poezije s glazbom, umjetničkim instalacijama, performansom, videom i računalnim igrama; te litavska pjesnikinja, glumica i pobjednica više muzičkih festivala, Indre Valantinaite, a Booksa će ugostiti i talentiranu mladu latvijsku autoricu Ingu Žolude, laureatkinju nagrade Europske unije za književnost.

Estonske pisce odabrao je estonski pisac i publicist Jan Kaus; latvijsku književnost novog milenija odabrao je pjesnik, prevoditelj i teoretičar književnosti Arvis Viguls, a selektorica za litavsku književnost bila je prevoditeljica Mirjana Bračko koja se, zajedno s istaknutim prevoditeljem Borisom Vidovićem i "entuzijasticom" Santom Domijan Zviedre, pobrinula za prijevode njihovih tekstova na hrvatski. Tekstovi dvadeset i sedmoro književnica i književnika suvremene estonske, latvijske i litavske književnosti tiskano je u festivalskoj knjizi a detaljni program održavanja književnih razgovora dostupan je na mrežnim stranicama Bookse.

Reviju malih književnosti financijski podržavaju Ministarstvo kulture RH i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.