Sunce, kiša, vjetar i vrijeme ostavili su trag na 11 kamenih spomenika Aleje glagoljaša, jednog od najprepoznatljivijih simbola hrvatske pismenosti i identiteta Istre. Nakon godinu dana radova, kompleks između Roča i Huma je obnovljen i uređen
Pukotine, oštećenja i dotrajalost pokazali su da je obnova bila nužna, a zahvati su obuhvatili sanaciju kamenih spomenika, uređenje natpisa i okoliša.
'Trebalo je sanirati statičke nestabilnosti i eroziju, popraviti slova kako bi bila čitljivija te pokrpati zemljom prostor oko spomenika i kontrolirati raslinje jer su žile već prodrle oko njih i počele djelovati', rekao je za HRT projektant obnove Aleje glagoljaša Branko Orbanić.
Od postavljanja posljednjeg spomenika prošla su četiri desetljeća, a od početka cijelog projekta više od pola stoljeća.
vezane vijesti
'Spomenici su bili pomalo zapušteni. Naravno, riječ je o istarskom kamenu koji s vremenom potamni. Očistili smo ga, ponovno uredili okoliš i sada je sve ponovno spremno za nekoliko desetljeća', rekao je predsjednik Čakavskog sabora Žminj, akademik Robert Matijašić.
Aleja glagoljaša nastajala je od 1977. do 1985. godine, a proteže se na sedam kilometara između Roča i Huma. Na toj trasi nalazi se 11 spomenika koji podsjećaju na razvoj glagoljice, hrvatske pismenosti i kulture.
'Možemo slikovito reći da već pola stoljeća čitamo i gledamo jednu knjigu, zbirku uklesanu u kamenu. To je pitanje identiteta, samosvojnosti, tradicije i otvorenosti', rekao je predsjednik istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika Boris Domagoj Biletić.
Podsjetio je i na autore i pokretače projekta - Zvanu Črnju, Josipa Bratulića i kipara Želimira Janeša - istaknuvši da Aleja istodobno čuva povijest i predstavlja važnu kulturnu i turističku atrakciju. Kameni zapisi duž Aleje povezuju prošlost i sadašnjost Istre te podsjećaju na vrijednosti koje su oblikovale njezin identitet.
'Centralni dio je Istarski razvod, koji govori o tome kako su odnosi unutar Istre bili uređeni u srednjem vijeku. Istra je i tada znala urediti svoje odnose, kao i danas, i čestitam svima koji su pridonijeli tome da tu tradiciju i kulturu očuvamo', poručio je istarski župan Boris Miletić.
Obnovom su tako kamene stranice hrvatske povijesti dobile novu priliku da ih čitaju i buduće generacije, a jedan od najvažnijih spomenika glagoljaškoj baštini sačuvan je od daljnjeg propadanja.
