komentar ane fresl

Konačno stižu veliki novci iz EU, doznajte kako se mogu uzeti

Komentar

Ana Fresl

Ana Fresl
  • Zadnja izmjena 19.03.2019 15:55
  • Objavljeno 19.03.2019 u 15:53
Povezanost i mobilnost jedna je od osi za koje će dodjeljivati značajna sredstva iz EU fondova

Povezanost i mobilnost jedna je od osi za koje će dodjeljivati značajna sredstva iz EU fondova

Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin/PIXSELL

Republika Hrvatska je do kraja veljače 2019. ugovorila 86 posto, a isplatila svega 15 posto alociranih sredstava korisnicima. Europska unija uskoro bi se trebala prvi put susresti s odstupanjem jedne članice, što, između ostalog, donosi financijske promjene za sve države u vidu smanjenja sveukupne alokacije fondova EU-a. Za Hrvatsku će to značiti da će u sljedećem financijskom razdoblju imati na raspolaganju 8,8 milijardi eura iz EU-a

Ove i mnoge druge teme bile su povod Međunarodnoj konferenciji o fondovima EU-a, održanoj početkom ožujka u Trakošćanu, a riječ je bila upravo o stanju fondova u Hrvatskoj danas te o budućnosti koja je pred vratima.

U predavanju Spomenke Đurić, državne tajnice iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, iznesen je niz podataka koji su iznimno važni za stvaranje realne slike o Unijinim fondovima u Hrvatskoj. Po rezultatima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK), ukupan udio pokrenutih postupaka za dodjelu bespovratnih sredstava krajem veljače bio je 86 posto, broj ugovorenih bespovratnih sredstava je na 65 posto, dok je udio isplaćenih bespovratnih sredstava svega 15 posto.

Ministarstvo Gabrijele Žalac svjesno je tog većeg nesrazmjera, no naglašeno je kako su u protekle dvije godine radili većinom na pokretanju natječaja i ugovaranju, dok će se 2019. značajno povećavati i isplate, s obzirom na to da će projekti biti u provedbi. Unutar OPKK pokrenuto je 205 postupaka dodjele, a potpisano više od 4300 ugovora, što je rezultiralo s gotovo 12 tisuća novih radnih mjesta, poboljšanjem kvalitete studenskog smještaja za 8770 studenata godišnje, energetskom obnovom mnogih stambenih zgrada i drugim.

Za 2019. godinu u planu je ostvarenje okvira uspješnosti i dodjela pričuve za ostvarenje postignuća u prioritetnim osima: 3 - Poslovna konkurentnost, 4 - Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, 7 - Povezanost i mobilnost i 9 - Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje.

  • +12
  • +9

Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje jedna je od prioritetnih osi

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Navedenim prioritetima dodijelit će se i dodatnih 122 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i 98 milijuna eura iz Kohezijskog fonda, proizašlih iz pričuva neuspješnih prioritetnih osi. Plan za 2019. godinu donosi nove natječaje i velike projekte. Kroz prve tri prioritetne osi planira se objava natječaja 'Izgradnja pristupnih mreža sljedeće generacije u NGA bijelim područjima', 'Izgradnja agregacijske mreže', 'Istraživanje i razvoj – faza II', 'Inovacije u područjima S3', 'Integrator' i 'Pružanje usluga za MSP putem PPI'. Kroz sljedeće prioritetne osi (4, 5, 6 i 7) očekuju se 33 natječaja. Između ostalih, u planu su natječaji/projekti za: Aglomeraciju Split-Solin i Kaštela-Trogir, željezničku prugu Hrvatski Leskovac – Karlovac, nabavu vlakova te energetsku obnovu obiteljskih kuća. Kroz osmu i devetu prioritetnu os za 2019. godinu planirana je objava natječaja 'Deinstitucionalizacija – faza 2' te objava velikog projekta e-Škole i njegovo ugovaranje.

Hrvatskoj je programsko razdoblje 2014. – 2020. prvo cijelo financijsko razdoblje te se susrela s mnogim izazovima, kako u pripremi tako i u provedbi operativnog programa. Kao najveći izazov u pripremi i provedbi OPKK ističe se neusklađenost i brojnost nacionalnih te sektorskih strategija i politika s konkretnim i jasnim prioritetima i mjerama, što je rezultiralo financiranjem projekata za koje je teško utvrditi jesu li su bili od tolike važnosti. S druge strane, pokazalo se kako su korisnici pokretali projekte koji su nadilazili njihove administrativne, tehničke i financijske kapacitete. Dodatna otežavajuća okolnost za korisnike je i neusklađena dinamika raspisivanja poziva i dodjele sredstava, odnosno istovremeno otvaranje većeg broja poziva te pokretanje provedbe većeg broja projekata. Velik broj korisnika imao je i problema s izmjenama zakonskih okvira tijekom provedbe, posebno 2017. godine, kada je na snagu stupio novi Zakon o javnoj nabavi.

  • +1

Ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijela Žalac

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a za sljedeće razdoblje najavilo je prije svega pojačan rad s korisnicima i jačanje njihovih kapaciteta kako bi se poboljšali rezultati apsorpcije. Zakon o javnoj nabavi očekuju nove izmjene, kojima će se sustav dodatno poboljšati.

U financijskom razdoblju 2014.-2020., do sredine veljače, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a zaprimilo je 318 prigovora u postupcima provedbe, od čega je 109 riješeno, za njih 65 posto je odlučeno da je prigovor neosnovan, a 20 posto je imalo osnovan prigovor. U ostalim slučajevima postupak je bio ili obustavljen ili je prigovor djelomično usvojen ili je ipak odbačen.

Ministarstvo je sumiralo i najčešće nepravilnosti koje su se dogodile korisnicima tijekom provedbe projekata, a najviše ih je vezano uz javnu nabavu. Tako je najčešća greška bila određivanje diskriminirajućih tehničkih specifikacija, a često se događala i umjetna podjela ugovora o radovima/uslugama/nabavi robe, kao i nedostatak transparentnosti.

Ministrica Žalac predstavila u Zagrebu rezultate korištenja fondova EU-a u 2018. godini 14. siječnja 2019. Na fotografiji: Spomenka Đurić, Gabrijela Žalac i Velimir Žunac

Ministrica Žalac predstavila u Zagrebu rezultate korištenja fondova EU-a u 2018. godini 14. siječnja 2019. Na fotografiji: Spomenka Đurić, Gabrijela Žalac i Velimir Žunac

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filić

Financijsko razdoblje 2021.-2027. prvo je programsko razdoblje u kojem je Hrvatska ravnopravna s drugim članicama u pregovaranju o potrebama za financiranje. Neke od naučenih lekcija koje je Ministarstvo sumiralo su: fokus na ključne projekte u skladu s nacionalnim (sektorskim) prioritetima i dobro definiranje sektorskih strategija s jasnim prioritetima kao osnova za programiranje.

Važno će biti i razmisliti o sustavu uvođenja nedodjele sredstava korisnicima koji su se u financijskom razdoblju 2014.-2020. pokazali neuspješnima (posebno u javnom sektoru) te na vrijeme započeti s pripremom velikih projekata s obzirom na niz pitanja koja se javljaju tijekom njihove pripreme (otkup zemljišta, imovinsko-pravna pitanja i sl.).

Do kraja veljače 2019. Ministarstvo je odobrilo 10 velikih projekata, od kojih je u vodnom sektoru šest, a četiri su u sektoru prometa. Najveći projekt u vodnom sektoru je Projekt Rijeka, u vrijednosti od 232 milijuna eura, dok je u sektoru prometa najveći projekt, a ujedno najveći hrvatski projekt Pelješki most u vrijednosti od 420 milijuna eura.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.