SGSV je stvoren u mjesto Longyearbyen na otoku Spitsbergen https://goo.gl/maps/QyotPxKZoxrpM7rk8, otprilike na pola puta između Norveške i Sjevernog pola, s ciljem da osigura svjetske izvore hrane tako što će u supersigurnim uvjetima, potpuno besplatno i na dugi rok čuvati gene biljnog sjemena s cijele planete. Lokacija je prikladno izabrana, jer se računa da će na dalekom sjeveru biti nešto zaštićenija od klimatskih promjena nego što su to slične banke sjemena na južnijim dijelovima Zemlje, odakle potječe većina genetskog materijala koji se u Svalbardu čuva. Nažalost, čak ni na Arktiku ovakvo postrojenje nije potpuno zaštićeno od promjena klime.

Novi doprinos banci sjemena došao je iz sličnih institucija u Sudanu, Ugandi, Njemačkoj, Libanonu i na Novom Zelandi. Time je obogaćen ionako bogati 'fundus' trezora, u kojem se čuva 1.1 milijun uzoraka sjemena za oko šest tisuća biljnih vrsta.

Svako polaganje novih uzoraka velik je i pažljivo pripreman događaj, jer se trezor otvara samo nekoliko puta svake godine čime se unutrašnjost pokušava sačuvati od vanjskih utjecaja. Tako je i najnoviji 'depozit' privukao pažnju širom svijeta. Iz spomenutih zemalja stiglo je sjeme prosa, sirka i pšenice, a na Arktiku će se čuvati kao back-up zaliha u genetskim bankama iz kojih su uzorci stigli. I to je glavna zadaća Svalbarda, unatoč pomalo mističnom 'nadimku': čuvanje biljne raznolikosti zbog osiguravanja opskrbe hranom u budućnosti. Posebno su važni uzorci pšenice, jedne od triju namirnica koje čine oko 40 posto ukupnog unosa kalorija kod svjetskog stanovništva. Ostale dvije su kukuruz i riža.

'Premda Trezor može odigrati važnu ulogu u slučaju neke globalne katastrofe, njegova vrijednost je mnogo veća u osiguravanju rezervnog izvora za druge kolekcije u slučaju da tamošnji uzorci budu izgubljeni zbog prirodnih katastrofa, sukoba, političkih promjena, lošeg upravljanja ili nekih drugih okolnosti', stoji na službenim stranicama Svalbard Global Seed Vault.

Od novih doprinosa definitivno je najvažniji onaj koji stiže iz Libanona, od Međunarodnog centra za poljoprivredna istraživanja u suhim područjim (ICARDA), koji se 2012. preselio u Bejrut iz Aleppa u Siriji, gdje je tada bjesnio rat. Centar je sada deponirao oko osam tisuća uzoraka, no važnost proizlazi iz činjenice da su ti uzorci 'potomci' sjemena koje je ta institucija preuzela baš iz Svalbarda u tri navrata od 2015. do 2019., da bi obnovili sjeme u svojoj banci uništeno ratom. Nema bolje potvrde ciljeva i vrijednosti arktičkog trezora.

S obzirom da je čak i Arktik ugrožen klimatskim promjenama, sada su se, međutim, pojavile i nove ideje za skladištenje ovakvog blaga, za budućnost svijeta važnijeg od sveg zlata i nafte. Jedna od njih došla je sa Sveučilišta Arizona, čiji su znanstvenici predložili da se novi trezor gradi ni manje ni više nego na Mjesecu.