FARME BUDUĆNOSTI

Hrana će nam dolaziti i s gradskih krovova

03.02.2022 u 08:47

Bionic
Reading

Prije dvadesetak godina američki mikrobiolog Dickson Despommier osmislio je koncept vertikalne poljoprivrede koji bi uskoro mogao izmijeniti način na koji rješavamo nekolicinu aktualnih globalnih problema: zagađenje okoliša, nestanak bioraznolikosti, gubitak životinjskih i biljnih vrsta, globalno zagrijavanje, prenapučenost i prehrambenu krizu

Taj profesor s newyorškog sveučilišta Columbia sa svojim studentima koncipirao je „nebodersku farmu“ koja bi mogla prehraniti 50 tisuća ljudi. Oni su zamislili trideseterokatnicu opremljenu beskrajnim nizovima polica na kojima bi se naprednim hidroponskim tehnikama pod umjetnom rasvjetom uzgajalo stotinjak vrsta voća i povrća, dok bi se na nižim katovima uzgajala perad i riba. Biljke i životinje međusobno bi osiguravale potrebne hranjive tvari u održivom ciklusu, dok bi čovjek trebao osigurati samo energiju i – znanje.

Izvor: Društvene mreže / Autor: YouTube

Premda taj grandiozni projekt nikada nije doista proveden, Despommierove ideje proširile su se svijetom. Vertikalna poljoprivreda zaživjela je u međuvremenu u mnogim zemljama, s nizom start-up kompanija koje razvijaju tu tehnologiju koja bi jednoga dana mogla postati svakodnevicom. Otkad je 2009. u zoološkom parku Paignton u Velikoj Britaniji pokrenuta prva eksperimentalna proizvodnja, sektor vertikalne poljoprivrede privukao je više od dvije milijarde dolara ulaganja. Ti prvi projekti pokazali su da je održiva kružna poljoprivreda u zatvorenom prostoru moguća, a danas već postoji niz tvrtki diljem svijeta koje u vertikalnim farmama komercijalno proizvode zelenu salatu, luk, rajčice, krastavce i drugo povrće.

Prednosti vertikalne poljoprivrede su brojne: ta tehnologija omogućuje uzgoj hrane bilo gdje u svijetu, čak i na potpuno neplodnoj zemlji, usred gradova, ili u pustinjskim i polarnim područjima. Budući da se regulira svaki aspekt rasta biljaka – temperatura, vlaga, osvjetljenje, hranjive tvari – povrće i voće raste do svog punog potencijala. Okruženje u kojemu se uzgajaju biljke u potpunosti je čisto i kontrolirano pa nema potrebe za korištenjem pesticida, fungicida ili herbicida za borbu protiv korova, gljivica i nametnika. Najsuvremenije hidroponske tehnike omogućuju smanjenje potrošnje vode za 95 posto, a posebno razvijene LED svjetiljke osiguravaju specifičnu boju svjetlosti potrebnu za fotosintezu biljaka. Nema opasnosti od tuče, mraza, oluja, poplava ili suša - svaki dan je idealan za vertikalnu poljoprivredu!

Trenutno su najveće prepreke širenju te tehnologije visoki troškovi početnog ulaganja, te skupa energija, što bi se u budućnosti moglo ublažiti snižavanjem cijena solarnih panela i vjetrogeneratora. Nizozemski stručnjaci procijenili su da bi se u vertikalnoj farmi tlocrtne površine jednog hektara mogla proizvesti ista količina hrane kao na 210 hektara konvencionalnog poljoprivrednog zemljišta. A Nizozemci se razumiju u poljoprivredu.

Isto tako, procjenjuje se da bi u godinu dana prosječna hidroponska vertikalna farma mogla imati do 15 ciklusa sjetve i žetve. Uglavnom, nije teško zamisliti da u nekoj bližoj budućnosti svaka gradska četvrt dobije svoju “nebodersku farmu”, golemu energetski samoodrživu 'zelenu' višekatnicu s elisom vjetroelektrane na vrhu i oklopljenu solarnim panelima, u kojoj polako u laboratorijskim uvjetima raste najčišće i najukusnije povrće. Baš kao u viziji Dicksona Despommiera i njegovih studenata.

Tako bismo svakoga dana mogli jesti svježe ubrano lokalno uzgojeno voće i povrće, dok bi goleme poljoprivredne površine na kojima sada uzgajamo biljke za prehranu mogle biti vraćene prirodi, čime bismo pomogli očuvati bioraznolikost, a možda i spasiti planet od zagrijavanja.