LOŠE ZA ZDRAVLJE

Ako je naše tijelo evoluiralo da bi se kretalo, što se događa ako dugotrajno sjedimo?

  • Autor: D.V.
  • Zadnja izmjena 13.06.2022 17:10
  • Objavljeno 13.06.2022 u 17:10
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: - / Wavebreak / Profimedia

Nedavna meta-analiza desetak studija o vremenu provedenom sjedeći pokazala je da osobama koje sjede više od osam sati dnevno, bez fizičkih aktivnosti, prijeti rizik od umiranja sličan riziku od umiranja kakav predstavljaju pretilost i pušenje. Zašto je dakle sjedenje loše za naše zdravlje?

Dakako, nema ništa loše u tome da povremeno sjednemo. Sjedenje nam omogućuje da se odmorimo i opustimo. No, suvremeni način života prikovao je za stolicu milijarde ljudi, a naša tijela jednostavno nisu građena za sjedilački način života. Upravo suprotno, svi naši evolucijski preci neprestano su se kretali, a naša su tijela odraz te vrlo aktivne drevne egzistencije. Dokaze tome možemo vidjeti posvuda u tjelesnoj građi.

Ljudsko tijelo ima više od 300 zglobova i više od 700 mišića koji nam omogućuju najraznovrsnije načine kretanja. Zahvaljujući specifičnoj tjelesnoj strukturi, ljudi su jedini primati koji su sposobni uspravno hodati i stajati, no ta činjenica uvjetuje i ispravno funkcioniranje drugih tjelesnih sustava, poput živčanog i krvožilnog.

Ako je naše tijelo evoluiralo da bi se kretalo, što se događa ako dugotrajno sjedimo? Počnimo s kralježnicom koja nam omogućuje uspravno držanje. Ona je sastavljena od kostiju kralježaka i hrskavičnih diskova koji se nalaze između njih, a čitavu strukturu podupiru mišići i ligamenti. Budući da obično sjedimo pogurenih leđa i ramena, kralježnica je pod nejednakim pritiskom što s vremenom uzrokuje oštećenje diskova, preveliko opterećenje na nekim ligamentima i zglobovima, te istegnuća mišića. Rezultat su kronični bolovi u leđima, ali i u drugim dijelovima tijela.

Taj položaj sjedenja također smanjuje volumen naše prsne šupljine: pluća nam imaju manje prostora za disanje što privremeno limitira količinu kisika koju uzimamo iz zraka. Sjedenje također uzrokuje stalni pritisak na slojeve mekog tkiva koji se nalaze oko kostiju - splet mišića, živaca i krvnih žila - a posljedice su povremena paraliziranost i naticanje udova: sjedenje usporava i zaustavlja protok krvi što uzrokuje naticanje, a paraliziranost, odnosno 'trnci' koje povremeno osjećamo, posljedica su pritiska na živčana vlakna. Dugotrajno sjedenje također privremeno deaktivira lipoprotein lipazu, poseban enzim koji se nalazi na stjenkama kapilara, a koji pomaže u sagorijevanju masti u krvi. Stoga, kad sjedite, spaljujete masti puno sporije nego kad se krećete.

Kakvog sve to utjecaja ima na mozak? Većinu vremena sjedimo baš zato da bismo koristili svoj mozak, ali - ironično - dugotrajno sjedenje zapravo ima suprotan učinak. Sjedenje smanjuje količinu kisika koju pluća uzimaju iz zraka i usporava kolanje krvi, a mozgu je potrebno puno kisika kako bi bio usredotočen i dobro funkcionirao. Stoga će zbog dugotrajnog sjedenja naša koncentracija s vremenom najvjerojatnije padati. Na nesreću, čini se da loše posljedice sjedenja nisu samo privremene. Već spomenute studije pokazale su da je dugotrajno sjedenje povezano s nekim oblicima raka i srčanih bolesti, te da može pridonijeti dijabetesu i problemima s jetrom i bubrezima.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da tjelesna neaktivnost uzrokuje oko devet posto preuranjenih smrti godišnje, što je oko pet milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta. Čini se da nam sjedenje - naizgled bezopasna navika - zapravo može skratiti živote. Srećom, rješenje ovog problema je jednostavno. Ustanite sa stolca i krećite se. Uvijek imajte na umu da su naša tijela građena za kretanje, a ne za mirovanje. Natjerajte svoje tijelo da se kreće, ono će vam kasnije biti zahvalno.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!