ZNANOST U NAMA

Male tajne ljudskog tijela

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 04.10.2011 11:30
  • Objavljeno 04.10.2011 u 11:30
dječak lubanja

dječak lubanja

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Jupiterimages

Ljudsko tijelo je nevjerojatno kompleksan organizam. Podsjeća na stroj koji se sastoji od bezbroj sitnih dijelova koje konstantno treba podmazivati i kontrolirati. Srećom, naša tijela se većinu vremena sama nadziru i popravljaju. LiveScience.com donosi neke dobro poznate i neke manje poznate činjenice vezane uz tjelesne procese i bizarnu evoluciju ljudskog organizma

Razvoj raznih boja kože
Koža ima četiri boje

Koža bez ikakve boje izgleda kremasto bijela. Krvne žile blizu površine dodaju joj crvenkasti ton, a žuti pigment pojačava obojanost.

Melanin koji nas čuva od ultraljubičastog zračenja je crn u velikim količinama. Miješanje četiri boje u različitoj mjeri daje svaku moguću boju kože na svijetu, piše Live Science.

Svijet se smije s vama

Kad netko zijevne, često se dogodi da svi prisutni dobiju isti poriv. Ono što je nedavno otkriveno je da smijeh ima isti učinak.

Kad čujete nečiji smijeh, to vam podražava moždane centre za pokrete lica. Imitacija igra važnu ulogu u socijalnoj interakciji, a kihanje, plakanje, smijeh i zijevanje možda su čak i načini na koje se društvene veze jačaju.

Veliki mozak smanjuje nam prostor u ustima

Evolucija nije savršen proces pa zato ponekad neke beskorisne fizičke karakteristike ne nestaju jer ne stvaraju previše problema. Dobar primjer su umnjaci.

Nekad su nam stražnji zubi dobro služili u mrvljenju mesa, no kako su nam mozgovi rasli tako nam se i struktura vilice mijenjala. Ono što nam je ostalo jest - gužva u ustima.

Stanične dlake pomažu pri čišćenju nosa
Stanične dlake čiste nos

Većina stanica u našim tijelima ima sićušne organe koji sliče na dlake. U pitanju su cilije koje pomažu pri mnoštvu različitih tjelesnih funkcija – od probave do sluha.

Cilije u nosu pomažu u ispiranju nečistoća iz nosne šupljine u grlo. Hladnoća usporava taj proces, zbog čega nastaju šmrklji.

Natečene nosne membrane ili kondenzacija u nosnoj šupljini također mogu izazvati curenje nosa.

Pubertet nam mijenja mozak

Nije tajna to da nam hormoni u tinejdžerskim godinama rade nered po tijelu, no to nije bez razloga. Bez tih neugodnih kemijskih potresa ne bismo rasli ni sazrijevali.

No zašto tijekom adolescencije doživljavamo sve toliko emotivno?

Hormon testosteron utječe na stvaranje neurona u mozgu i tako nastale promjene imaju mnoge posljedice – od apatije i donošenja loših odluka do bujice neočekivanih osjećaja.

Većina hrane je zapravo hrana za um

Iako mozak čini samo dva posto težine naših tijela, taj nevjerojatno kompleksan aparat zahtijeva čak 20 posto kisika i kalorija koje unosimo u tijelo. S obzirom da nam je mozak takva izjelica, sve te neophodne sirovine u njega iz ostatka tijela donose tri velike arterije.

U slučaju kvara bilo kojeg od ta tri transportna sredstva moždane stanice ostat će bez neophodne energije za rad, iza čega će uslijediti gubitak moždanih funkcija u okolini 'gladnih' stanica. Ti gadni kvarovi svima su poznatiji kao moždani udari.

Kosti nam se mrve kad nam nedostaje minerala

Ljudski kostur prvenstveno služi kao čvrst dio tijela koji podupire mišiće i organe, no jedna od manje poznatih funkcija mu je da nam pruža kalcij ako nam je potreban. Ljudske kosti sadrže fosfor te kalcij koji je potreban mišićima i živcima.

U slučaju da nam kalcij u tijelu padne, određeni hormoni će natjerati kosti da se počnu mrviti da bi mišići i živci dobili svoju neophodnu dozu.

Položaj tijela utječe na prisjećanje

Zaboravili ste godišnjicu braka? Možda biste trebali kleknuti s vremena na vrijeme. Ne zbog kazne, nego zbog pamćenja.

Sjećanja su nam najviše vezana uz čula. Određeni miris ili zvuk može iznenada pokrenuti neku davno zaboravljenu scenu iz djetinjstva.

Neke veze između mirisa, zvuka ili slike i sjećanja prilično su logične, no neke nas mogu i uhvatiti potpuno nespremne i zbuniti nas. Kakva god veza bila u pitanju, istraživanje objavljeno 2007. u časopisu Cognition kaže da nam položaj tijela kakav smo imali za vrijeme događaja kojeg se želimo prisjetiti može pomoći da ga se brže i lakše sjetimo.

Želudac stvara 'korozivnu' kiselinu

Upravo je nevjerojatno kakve tvari naše tijelo proizvodi i koliko bi one opasne bile kad bi se izvadile iz konteksta anatomije.

Primjerice, naši želuci luče klorovodičnu kiselinu koja inače služi za obradu metala u industrijskom svijetu. Srećom, stijenke naših želuca drže na sigurnom tu opasnu tekućinu – u našem probavnom traktu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi