IZBORNA MATEMATIKA

Preko praga do Bruxellesa: Koliko glasova treba za ulazak u Europski parlament?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 08.05.2019 14:40
  • Objavljeno 08.05.2019 u 10:17

Opcija je mnogo, no tek malobrojni imaju stvarne šanse

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Bitka za 11 (ili 12) hrvatskih mjesta u Europskom parlamentu se zahuktava. Kandidati su se rastrčali na sve strane te smo gotovo svakodnevno bombardirani raznim predviđanjima o tome tko će put Bruxellesa. Kako se čini, najbolje stoji vladajući HDZ, a solidan rezultat mogao bi polučiti unutarstranačkim borbama razdiran SDP. Na svoje mjesto u Bruxellesu može računati i po jedan kandidat Živog zida, Amsterdamske koalicije i Mosta. No mnogo je novih opcija koje oduzimaju dio kolača etabliranim igračima, a nalaze se nešto ispod izbornog praga od pet posto, poput Starta Dalije Orešković, platforme Možemo!, Nezavisnih za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića ili opcije suca Mislava Kolakušića

Tu su i neka starija lica koja solidno kotiraju, poput Ruže Tomašić, koja izlazi na izbore na platformi Suverenista, ili Marijane Petir, koja se ovog puta sama upustila u bitku nakon što nije željela ući u HDZ. Svi oni kreću se u rasponu od dva do četiri posto potpore birača i nalaze se ispod izbornog praga.

Vremena je još dosta i situacija se može promijeniti za neke od novih aspiranata, no sama činjenica da će netko od njih eventualno prijeći izborni prag ne znači da automatski može računati s mandatom.

'Administrativni prag ne garantira vam mjesto, već vas kvalificira da sudjelujete u raspodjeli mjesta. Prag je uvjet koji morate zadovoljiti da biste dobili mjesto', kazuje nam Dragan Bagić, sociolog s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, s velikim iskustvom na području ispitivanja javnog mnijenja, istraživanja tržišta te ostalih primijenjenih istraživanja.

Na izborima za Europski parlament 2015. godine danas zaboravljeni Orah osvojio je tek jedan mandat dobivši 86.806 glasova, no nije koalicija Savez za Hrvatsku, koju je predvodio tada snažni HDSSB, a u kojoj su između ostalih bili Hrast i HSP, iako je dobila čak 63.437 glasova. Savez za Hrvatsku tada je prešao takozvani prag od pet posto osvojivši 6,88 posto glasova.

Bagić objašnjava da trebamo razlikovati administrativni i prirodni prag. 'Administrativni prag je onaj koji definira zakon (od pet posto, op.a.), a prirodni je onaj koji je matematički realan s obzirom na broj kandidata i lista koje se biraju. Tu čak postoji formula iz koje se može izračunati koji je taj prirodni prag', navodi sociolog.

Često se događa da je prirodni prag veći od administrativnog. Prelazak onog administrativnog nije garancija za mandat, ističe, pogotovo kad se bira mali broj mjesta. 'Gotovo na svakim parlamentarnim izborima imamo neku listu koja prijeđe izborni prag, a ne ostvari mandat, kao što je to bio slučaj s Ladonjom na izborima krajem 2011. godine', kaže.

Prema anketama, Most ima potporu oko šest posto birača, sličnu onoj s kojom Savez za Hrvatsku nije stigao do mandata na izborima prije pet godina, što znači da ga čeka neizvjesna bitka za mjesto u Europskom parlamentu.

HDZ je na izborima 2015. godine osvojio 381.844 glasa ili 41,42 posto od ukupnog broja birača koji su izišli na izbore, što je bilo dovoljno za šest mandata. Ako se broj glasova podijeli na šest mandata, ispada da im je za jedan mandat bilo potrebno 63.640 glasova. Taj šesti mandat pripao im je za 200 glasova više od Saveza za Hrvatsku koje su ostvarili jer je D'Hondtova metoda preračunavanja glasova naklonjenija velikim strankama.

  • +15
  • +12

Nekadašnji Savez za Hrvatsku

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

SDP je u koaliciji s HNS-om i IDS-om na prošlim izborima osvojio 275.904 glasa, što mu je donijelo četiri mandata. Svaki njihov zastupnik u parlamentu 'težio' je 68.976 glasova. Ovog puta su im očekivanja nešto niža. Tonino Picula, koji se bori za novi mandat u Europskom parlamentu, u intervjuu za tportal kazao je da je cilj SDP-a osvajanje 200 tisuća glasova, što bi preračunato bilo tri mandata.

I Picula je u pravu kad s 200 tisuća glasova očekuje tri mandata ako izlaznost bude niska, kao što je to bio slučaj prije pet godina, kada je na europske izbore izišlo svega 25 posto birača. Na prošlim euroizborima mandat je vrijedio gotovo 64 tisuće glasova, ali ako sada, recimo, izlaznost bude 40 posto, s izbornim pragom oko sedam do osam posto, onda bi za osvajanje mandata moglo biti potrebno 90 ili čak 100 tisuća glasova.

Politolog Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu smatra da je za izbornu jedinicu od 11 mandata stvarni izborni prag oko sedam posto glasova. 'Može se dogoditi da uđe neka stranka koja ima manje od toga, ovisno o tome koliko su dobile druge stranke, ali može se dogoditi i da ne uđe neka stranka koja ima sedam posto. To nije ništa neobično', navodi Zakošek, dodajući da će čak i u najpovoljnijem slučaju stranka morati osvojiti malo više od pet posto da uđe u Europski parlament, ali to ovisi o rasporedu drugih. Podsjeća također da je D'Hondtova metoda za dijeljenje mandata povoljnija za veće stranke.

  • +25
  • +22

Karlo Ressler predstavljen kao kandidat HDZ-a za EU izbore

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Ako se dijeli 12 mandata - a to hoće li Hrvatska imati 11 ili 12 mandata ovisi o tome hoće li Ujedinjeno Kraljevstvo izići iz Europske unije - prag bi bio malo iznad pet posto, dodaje.

>>> Više o zavrzlami o 11 ili 12 mandata pročitajte u tekstu: Posljednji europarlamentarac: Hoće li 12. zastupnik iz Hrvatske igrati od 1. minute ili će do kraja ostati na klupi?

'Međutim, što najjača stranka dobije više glasova, veće su šanse da manji izvise. Kada bi HDZ dobio 35 posto glasova, onda bi on imao šanse da pobere više mandata jer naprosto D'Hondtova metoda tako djeluje', objašnjava Zakošek. HDZ računa s pet sigurnih mandata, a u tom slučaju vjerojatno bi dobio i šesti ostavivši praznih ruku na početku teksta spomenuti niz manjih opcija koje tavore oko praga.

>>> Je li Victor D'Hondt kriv za sve?

Bude li puno stranaka koje su iznad pet posto ili koliko to već bude u glasovima, onda bi se moglo dogoditi da mali broj glasova odluči o tome tko će dobiti mandat, smatra Zakošek.

Kakav će to imati utjecaj na šanse stranaka, posebno ako se, što je očekivano, dosta glasova rasprši na raznorazne nove opcije koje egzistiraju nadomak praga?

Politički psiholog Ivan Rimac s Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže da je osnovni problem odaziv, koji može biti vrlo malen, a ankete, nažalost, zahvaćaju samo one koji su jako motivirani participirati na izborima.

'Broj mandata je malen, tako da je potrebno imati dosta glasova da bi se došlo do njih. Naravno, velikim strankama ne odgovara kampanja jer u tom će slučaju disciplina biračkog tijela koje je vezano uz pojedinu stranku odlučiti o ishodu izbora. Manjim ili novim akterima odgovara što je moguće burnija kampanja kako bi se mogli pozicionirati', kaže Rimac.

  • +7
  • +4

Marijana Petir predala kandidacijsku listu za Europski parlament

Izvor: Cropix / Autor: Tomislav Krišto

Na prošlim izborima Marijana Petir imala je 43 tisuće preferencijalnih glasova, Ruža Tomašić 107 tisuća - mogu li ponoviti takav uspjeh? 'One su ulazile u tu kampanju kao vrlo aktivne političarke na domaćoj sceni. Sada, sa svojim mandatom u Bruxellesu, pasivizirane su, odnosno nisu se pojavljivale na domaćoj sceni i nisu bile toliko vidljive glasačima', mišljenja je Rimac.

Obje su tada bile na listi HDZ-a, a danas, unatoč prepoznatljivosti njihovih imena, je li teško očekivati da prebace izborni prag? 'Nažalost, ankete to ne provjeravaju, ali teško da biste mogli pronaći građanina koji bi mogao nabrojati sve zastupnike koji su bili u Europskom parlamentu u prošlom sazivu', vjeruje Rimac. Navodi da je Marijana Petir prije pet godina bila zvijezda talk showova na televiziji dok je Ruža Tomašić nekim temama uporno zasićivala medijski prostor i time postala popularna kao borac protiv narkomafije, ali sve to za njihova djelovanja u Europskom parlamentu nije više bilo eksponirano u medijima.

Rimac je mišljenja da bi se moglo dogoditi da ekipa koja je vezana uz Esih i Hasanbegovića pobere glasove zbog svoje konstantne prisutnosti u medijima. 'Očekivanja od novih snaga reflektiraju se na političke opcije kao što su Start, Kolakušić, pa i Živi zid, koji je bio konstantno prisutan, a da ostalo poberu veliki igrači koji imaju disciplinirano članstvo. Dakle nove domaće zvijezde imat će veću šansu od starih', zaključio je Rimac razmišljanje o tome tko bi sve mogao preko praga do Bruxellesa.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!