europski parlament

Prašinu su dizali GDPR i autorska prava, no mnoge su važne odluke prošle ispod radara: Povukli smo crtu ispod pet godina

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 16.05.2019 20:24
  • Objavljeno 16.05.2019 u 20:24

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Predizborno vrijeme pravi je trenutak da se sumiraju rezultati i dostignuća zastupnika u upravo završenom petogodišnjem mandatu u Europskom parlamentu

Razdoblje od proljeća 2014. godine, kad su eurozastupnici izabrani da predstavljaju svoje zemlje u Europskom parlamentu, pa do danas bilo je iznimno turbulentno. Europska unija prvi se put suočila s odlukom jedne od članica o napuštanju zajednice, a na kušnji su se našle i temeljne vrijednosti na kojima počiva integracija, poput otvorenosti, suradnje i multikulturalnosti tijekom migrantske krize. Oba procesa nisu dovršena i njihov epilog, odnosno način na koji će biti riješeni, uvelike će imati utjecaja i na budući izgled same Europske unije.

U petogodišnjem mandatu Europskog parlamenta razgovaralo se, dorađivalo i zaključilo gotovo 1000 zakona Europske komisije pod vodstvom Jean-Claudea Junckera, koji su na stol stigli nakon pregovora s Europskim vijećem. Neki od njih podignuli su mnogo prašine dok su drugi usvojeni znatno tiše i mirnije, što ne znači da su manje važni ili značajni.

Odluka koja je izazvala mnogo žuči svakako je bila direktiva o autorskim pravima. Protiv nauma da Europska unija regulira to pitanje povela se snažna kampanja i plašilo se internetske korisnike da će rezultirati cenzurom prema kojoj neće više biti moguće koristiti meme ili gifove. Snažnu kampanju protiv direktive kojoj je konačni cilj zaštititi autore čije se intelektualno vlasništvo neovlašteno koristi na internetu pokrenuli su oni koji od toga imaju najviše koristi – internetski divovi poput Facebooka, Googlea, Youtubea i ostalih, a koji su sada odgovorni za sadržaj što ga prenesu korisnici. Direktivom se nastoji povećati izglede nositelja prava, osobito glazbenika, izvođača, scenarista (kreativne snage), kao i izdavača vijesti, da dogovore bolje nagodbe kada se njihova djela koriste na internetskim platformama, smatraju u Europskom parlamentu. Tehnološki divovi trebali bi dijeliti prihod s novinarima i umjetnicima. Direktivom je propisano to da su internetske platforme odgovorne za sadržaj koji prenesu korisnici i ako krše autorska prava, moraju ih hitno ukloniti, pod prijetnjom velikih novčanih kazni.

Još jedna odluka Europskog parlamenta kojom se nastoji regulirati nered i zaštititi građane podignula je mnogo prašine. Riječ je o reformi politike zaštite podataka u Europskoj uniji, procesu poznatijim pod engleskom kraticom GDPR. Glavni su ciljevi GDPR-a ili, hrvatski, Opće uredbe o zaštiti podataka vratiti građanima nadzor nad njihovim osobnim podacima i pojednostaviti regulatorno okruženje za međunarodne korporacije ujednačavanjem propisa u cijeloj Uniji. Nova pravila uključuju: pravo na brisanje ('pravo na zaborav'), 'jasan i pozitivan pristanak' na obradu osobnih podataka, pravo na prijenos podataka drugom voditelju obrade, obavještavanje ispitanika o povredi osobnih podataka, osiguranje toga da su pravila o privatnosti objašnjena jasnim i razumljivim jezikom te jača provedba i novčane kazne do četiri posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini tvrtkama ako se prekrše pravila. Prilikom uvođenja GDPR-a bilo je mnogo nesnalaženja iako su zemlje članice dobile dvije godine da se pripreme za provedbu uredbe pa su i zbog toga stizale brojne kritike na račun ove odluke, pogotovo kada se doslovno shvaćala i prevodila.

  • +7
  • +4

Prosvjedi protiv direktive o autorskim pravima

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

U vrijeme u kojem klimatske promjene poprimaju obrise moguće globalne katastrofe Europski parlament se u svom osmom sazivu odlučio pozabaviti plastikom. Eurozastupnici svih političkih opcija velikom su većinom u ožujku ove godine podržali zabranu upotrebe jednokratne plastike, čime se nastoji smanjiti njeno gomilanje u okolišu. Tom odlukom izvan zakona se od 2021. godine stavljaju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjuri, pribor za jelo ili slamke za piće.

Već ranije, u proljeće 2015. godine, donesena je odluka kojom se nastojalo smanjiti opticaj plastičnih vrećica u okolišu. Od zemalja EU-a zahtijeva se da drastično smanje upotrebu plastičnih vrećica, najvećih zagađivača prirode. Milijarde plastičnih vrećica završe u prirodi kao neobrađen otpad te štete okolišu, ribama i pticama. Države članice Europske unije imaju mogućnost odabira: ili da osiguraju to da prosječna potrošnja laganih vrećica ne prelazi 90 po stanovniku do 2019. i 40 do kraja 2025. godine ili da do kraja 2018. godine nalože to da prodavači ovakve vrećice ne dijele besplatno.

Jedna od važnijih odluka koju je donio Europski parlament, a koja ide u prilog potrošačima, zabrana je geoblokiranja, odnosno omogućen je online šoping bez granica. Problem nastaje kada npr. netko želi kupiti nešto s švedske web trgovine, ali odabirom željenog predmeta bez pitanja biva preusmjeren na lokalnu verziju stranice, na kojoj ta roba nije dostupna. Riječ je o preusmjeravanju na temelju lokacije (tzv. country redirect) i jednoj od težih prepreka razvoju internetske trgovine. U skladu s novim pravilima, potrošači mogu odabrati s koje internetske stranice žele kupovati robu ili usluge, a da ih se pritom ne blokira ili automatski preusmjeri na drugu internetsku stranicu na temelju države iz koje dolaze, boravišta ili trenutne lokacije.

Važna oduka bila je i inauguracija direktive koja regulira uporabu podataka o putnicima u svrhu prevencije, otkrivanja, istraživanja i procesuiranja terorističkih i teških kaznenih djela. Direktiva obvezuje zrakoplovne tvrtke da predaju podatke o svojim putnicima nacionalnim tijelima za sve letove iz trećih zemalja u EU i obratno.

Globalna akcija 'Planet ili plastika'

Izvor: Promo fotografije / Autor: Danita Delimont

>>> U EU je ukinuto geoblokiranje. Što to konkretno znači za sve koji kupuju online?

Tijekom mandata osmog saziva Europskog parlamenta zaživio je i projekt besplatnog interneta na javnim mjestima pod nazivom WiFi4EU. Financijska sredstva EU-a za ovaj projekt trebala bi biti raspoređena na 'geografski uravnotežen način' u više od 6000 lokalnih zajednica diljem zemalja članica po redoslijedu prijava, a kako bi se financirale bežične internetske veze na javnim mjestima (bolnice, knjižnice itd.). No ovaj je projekt 'zaštekao' zbog prevelikog interesa.

Također, tijekom mandata netom raspuštenog Europskog parlamenta ukinut je roaming na području Europske unije. Ukidanje maloprodajnih dodatnih naknada 15. lipnja 2017. omogućilo je potrošačima telefoniranje, slanje poruka i korištenje podatkovnog prometa po jednakim cijenama kao kod kuće dok putuju po Europi.

Važne odluke koje imaju izravan utjecaj na život ljudi dopuna su pravila o uslugama online plaćanja i trgovcima te odluka kojom je bankama ograničena samovolja pri kartičnom plaćanju. Dopunom pravila o uslugama online plaćanja smanjeni su troškovi. Omogućeno je novim igračima na tržištu da koriste mobilne i internetske alate i aplikacije kako bi izvršili uplate u ime klijenta. Ovim se pravilima nastojalo učiniti online plaćanje sigurnijim. Također, ograničene su naknade za platne transakcije koje banke zaračunavaju prodavačima kada kupci plaćaju karticama. Sve platne transakcije koje se temelje na debitnim i kreditnim karticama trebale bi podlijegati maksimalnoj stopi međubankovnih naknada. Maksimalna stopa međubankovnih naknada važila bi za plaćanja unutar države i izvan granica te bi trebala smanjiti troškove za korisnike kartica.

Inauguracija hrvatskih zastupnika u Europski parlament

Izvor: Reuters / Autor: reuters

Zastupnici su glasovali za provedbu više porezne transparentnosti pri korporativnom upravljanju. Velike kompanije i društva koji kotiraju na burzi morat će za svaku pojedinu zemlju objaviti koji su profit ostvarili u njoj, koliko su platili poreza na profit i koliko su primili subvencija. Pravila omogućuju dioničarima glasovanje, najmanje jednom u tri godine, o politici plaća direktorima u poduzećima. Državama članicama dopušteno je da odluče hoće li glasovanje o politici plaća skupštine dioničara biti obvezujuće ili savjetodavno.

Odobrena su i nova pravila koja se odnose na audiovizualne medijske usluge. Cilj donesenih pravila je bolja zaštita djece, stroža pravila oglašavanja i 30 posto europskog sadržaja u ponudi pružatelja usluga na zahtjev. Zakon se odnosi na televizijske kuće, ali i na pružatelje medijskih usluga na zahtjev i za dijeljenje videozapisa, kao što su Netflix, YouTube ili Facebook, kao i streaming uživo na platformama za razmjenu videosadržaja. Ažurirana pravila osiguravat će poboljšanu zaštitu maloljetnika od nasilja, mržnje, terorizma i štetnog oglašavanja. Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga trebaju poduzimati odgovarajuće mjere u borbi protiv sadržaja koji potiču nasilje, mržnju i terorizam, dok će bezrazložno nasilje i pornografija biti podvrgnuti najstrožim pravilima. Redefinirane su i granice oglašavanja.

Usvojena su nova pravila o očinskom dopustu i neprenosivom roditeljskom dopustu. Zakonom se postavljaju minimalni zahtjevi za sve države članice s ciljem postizanja većeg broja zaposlenih žena i jačanja uloge oca ili drugog roditelja u obitelji. U Europskom parlamentu smatraju da su pravila korisna za djecu i obiteljski život, a istovremeno se na odgovarajući način promiče ravnopravnost spolova. Konkretno odluka znači najmanje deset radnih dana očinskog dopusta plaćenog jednako kao bolovanje, dva mjeseca neprenosivog plaćenog roditeljskog dopusta, pet dana godišnjeg dopusta za njegovatelje, fleksibilne uvjete rada, uključujući rad na daljinu.

  • +11
  • +8

Europski parlament u mandatu 2014.-2019.

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Prihvaćeni su planovi za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz automobila i kombija do 2030. godine. Postignut je dogovor o većoj ciljnoj vrijednosti (37,5 posto) od one koju je predložila Komisija (30 posto) kako bi se do 2030. u EU smanjile emisije što ih proizvode novi automobili. Zakonodavstvom se također utvrđuje cilj smanjenja emisija CO2 do 2030. i za nove kombije (31 posto). Europski parlament traži obvezujuće ciljeve do 2030. godine za obnovljive izvore (32 posto posto) i energetsku učinkovitost (32,5 posto), što bi trebalo imati ključnu ulogu u ispunjavanju klimatskih ciljeva EU-a.

U parlamentu je potvrđen privremeni dogovor postignut s Vijećem EU-a u lipnju o energetskoj učinkovitosti te o obnovljivim izvorima energije. Prihvaćen je i dogovor o upravljanju Energetskom unijom (475 glasova za, 100 protiv, 33 suzdržana). Riječ je tri važna zakona koji su dio paketa Čiste energije za sve Europljane.

Europski parlament dogovorio se o ratifikaciji Pariškog klimatskog sporazuma u ime Europske unije u povijesnom glasovanju. Prvi univerzalni i pravno obvezujući globalni klimatski sporazum stupio je na snagu nakon što su ispunjeni potrebni uvjeti ranije nego što se predviđalo. EU će se pridružiti SAD-u, Kini, Indiji te drugim globalnim igračima odgovornima za ispuštanje stakleničkih plinova na sastanku u studenom u Marakešu.

Tijekom recentnog saziva Europski parlament prihvatio je ugovor između EU-a i Japana - što je najveći bilateralni trgovinski sporazum dogovoren s EU-om - te je ratificirana CETA, veliki trgovinski ugovor o slobodnoj trgovini s Kanadom. Sporazum s Japanom ukida većinu carina na proizvode koje EU izvozi u Japan. Najveći dobitnici u EU trebali bi biti proizvođači vina, žestokih pića, mliječnih proizvoda, tekstila, kožna industrija, javna nabava za željeznice, male i srednje tvrtke.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!