Bizantski brod potonuo uz južnu hrvatsku obalu u 7. ili 8. stoljeću vjerojatno je prevozio visokog carskog dužnosnika i njegovu pratnju. Na to upućuju zlatnici, dragocjene kopče i pečatni prsten s likom cara pronađeni u olupini kraj Mljeta
Bizantski brod otkriven prije više od deset godina na morskom dnu u blizini Mljeta najvjerojatnije nije bio običan trgovački brod, nego plovilo kojim je putovala osoba visokog položaja sa svojom pratnjom, zaključili su hrvatski arheolozi.
Rezultati dugogodišnjeg podvodnog istraživanja prvi su put predstavljeni u četvrtak. Prema procjenama stručnjaka, brod je potonuo tijekom 7. ili 8. stoljeća, a pronađeni predmeti upućuju na povezanost putnika s najvišim slojevima Bizantskog Carstva, navodi Reuters.
vezane vijesti
Među najvrjednijim nalazima su zlatnici iz razdoblja Heraklijeve dinastije, kojoj su pripadala četvorica careva, kopče ukrašene rubinima, smaragdima i biserima te zlatni pečatni prsten s prikazom cara.
'Takav prsten sigurno nije mogao nositi bilo tko', rekao je voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda Pavle Dugonjić.
Njegov tim već desetak godina, uz pomoć ronilačke opreme, postupno istražuje olupinu i rekonstruira povijest broda.
Više od 600 grama zlata
Voditelj istraživanja u Hrvatskom restauratorskom zavodu Igor Miholjek istaknuo je da količina pronađenog zlata nema presedana među dosad istraženim brodolomima u Sredozemlju.
'Riječ je o impresivnoj količini zlata, najvećoj ikad pronađenoj na nekoj olupini u cijelom Sredozemlju. Nakon čišćenja i restauracije zlato teži više od 600 grama', rekao je Miholjek.
Arheolozi smatraju da vrijedni osobni predmeti, ukrasi i novac potvrđuju da se na brodu nalazila osoba vrlo visokog društvenog ili političkog položaja, moguće carski dužnosnik, diplomat ili član elite.
Ključni lokalitet za razumijevanje kraja antike
Bizantsko Carstvo, nasljednik Rimskog Carstva sa središtem u Konstantinopolu, nekoć je dominiralo istočnim Sredozemljem. Početkom 8. stoljeća našlo se u razdoblju unutarnjih sukoba i gubitka teritorija.
Profesor arheologije na Sveučilištu Stanford Justin Leidwanger smatra da je riječ o jednom od najvažnijih brodoloma iz tog razdoblja.
'Za mene je to najvažnija olupina svoga vremena. Želimo li proučavati kraj kasnog Rimskog Carstva i prijelaz u srednjovjekovni svijet, ovo je ključan lokalitet. Pomaže nam razumjeti kako su pomorski putovi povezivali Sredozemlje, kako se ono postupno rascjepkalo i kako se carstvo raspadalo', rekao je Leidwanger.
Istraživanje olupine kraj Mljeta tako bi moglo pružiti rijedak uvid u pomorski promet, život bizantske elite i političke promjene koje su oblikovale Sredozemlje na prijelazu iz kasne antike u srednji vijek.
