Od približno 313 tona nizozemskog zlata koje se nalazilo u SAD-u i Kanadi, oko 86 tona premješteno je u London zbog, kako je objavila središnja banka, sve veće geopolitičke nestabilnosti. Cilj je da zlatne rezerve budu lako dostupne ako ih u kriznim okolnostima bude potrebno koristiti.

Potez Nizozemske otvara pitanje znači li to da središnje banke očekuju neki veliki gospodarski ili financijski potres. No zasad nema naznaka da Nizozemci predviđaju konkretnu krizu. Čini se da je riječ o oprezu u vremenu povećane globalne neizvjesnosti. Trgovinske napetosti i vojni sukobi potaknuli su pojedine zemlje na preispitivanje strategije upravljanja rezervama i približavanje dijela zlata vlastitom teritoriju, piše BBC.

Francuska je ranije ove godine objavila da je svoje zlatne rezerve iz SAD-a vratila u zemlju. Njemačka središnja banka Bundesbank također je tijekom nekoliko godina, zaključno s 2016., premjestila više od 216 tona zlata iz inozemnih skladišta – 111 tona iz New Yorka i 105 tona iz Pariza.

'Nemam dojam da nam prijeti neka propast'

Ovakva strategija nije nova. Središnje banke i ranije su u razdobljima globalne nestabilnosti mijenjale lokacije na kojima drže zlatne rezerve.

'Neke europske središnje banke premjestile su dio svojih zlatnih rezervi u New York tijekom Hladnog rata', naveli su analitičari Goldman Sachsa Lina Thomas i Daan Struyven.

Joseph Cavatoni, viši tržišni strateg Svjetskog vijeća za zlato, za BBC je rekao da ratovi i trgovinske napetosti 'utječu na neke od tih odluka', ali da nisu 'na vrhu popisa' čimbenika koji utječu na odluke središnjih banaka.

U obzir se uzimaju i inflacija, kamatne stope, ali i praktičan razlog – zlato se želi držati na lokaciji s koje se njime može brzo trgovati.

'Nemam dojam da nam prijeti neka nadolazeća propast, ali mislim da su ljudi sve bolje educirani o tome kako upravljati rezervnom imovinom, kako povećavati svoje rezerve i kako učinkovitije razmišljati o tome kako iz te imovine izvući maksimum', naveo je Cavatoni.

Banka Engleske postaje sve važnije skladište zlata

Nizozemska središnja banka De Nederlandsche Bank objavila je da se zlato iz SAD-a i Kanade, premješteno između ožujka i kolovoza ove godine, sada nalazi u trezorima Banke Engleske.

'Očekujemo da ih nikada nećemo morati koristiti, ali moramo ojačati svoju otpornost i spremnost', rekao je guverner nizozemske središnje banke Olaf Sleijpen.

London je odabran zbog svoje uloge jednog od najvećih svjetskih trgovačkih središta. U slučaju da središnja banka u kriznoj situaciji želi brzo kupiti ili prodati zlato, London joj omogućuje jednostavan pristup tržištu.

Banka Engleske ujedno je jedan od najvećih svjetskih čuvara zlata. Ispod te više od 300 godina stare institucije u središtu Londona nalazi se oko 400.000 zlatnih poluga, ukupne vrijednosti veće od 200 milijardi funti.

Istraživanja Svjetskog vijeća za zlato pokazuju da je Banka Engleske i dalje najpopularnija lokacija za pohranu zlata, no središnje banke sve češće nastoje diverzificirati mjesta na kojima drže svoje rezerve.

Pitanje lokacije zlata 'sve je više u fokusu upravitelja rezervama', navode Thomas i Struyven iz Goldman Sachsa.

Zlato se može premjestiti i bez fizičkog transporta

Postoji nekoliko načina na koje središnje banke mogu premještati svoje zlatne rezerve. Nizozemska je, primjerice, u New Yorku prodala oko 59 tona zlata, a potom kupila dodatne količine u Londonu. U tom slučaju nije bilo potrebe za fizičkim transportom preko Atlantika.

Više od 27 tona zlata ipak je 'fizički prebačeno' iz SAD-a i Kanade u nizozemski grad Zeist. Odatle je slična količina potom poslana u London.

Tvrtke koje sudjeluju u takvim operacijama uglavnom ne otkrivaju detalje, no jasno je da su potrebni opsežno planiranje i visoke sigurnosne mjere kako bi se izbjegli rizici.

Cavatoni iz Svjetskog vijeća za zlato objasnio je da je jedan od uobičajenih modela prodaja zlata na jednoj lokaciji i kupnja na drugoj.

'Recimo da želim imati svoje zlato u New Yorku, a ono se nalazi u Londonu. Mogu ga prodati u Londonu i kupiti u New Yorku, istog dana i u isto vrijeme, te praktički izvršiti knjižni prijenos, bez potrebe da ga fizički premještam', objasnio je.

Držanje zlata kod kuće skupo je i zahtjevno

Prekograničnim transportom zlata bavi se tek nekoliko specijaliziranih kompanija. Jedna od njih je Brink's Global Services, iz koje su za BBC rekli da posljednjih godina bilježe 'povećanu potražnju' klijenata poput središnjih banaka.

'Povećana geopolitička i gospodarska neizvjesnost, zajedno sa sve većom ulogom zlata kao strateške pričuvne imovine, čini se da pridonose tom trendu', rekao je Nader Antar, izvršni potpredsjednik tvrtke Brink's.

Jedan od razloga zbog kojih pitanje skladištenja zlata postaje sve važnije jest i činjenica da ga središnje banke posljednjih godina sve više kupuju.

No čuvanje zlata u vlastitoj zemlji ima visoku cijenu, upozoravaju Thomas i Struyven.

'Pohrana u zemlji zahtijeva ulaganja u fizičku sigurnost, infrastrukturu za reviziju i osiguranje, a ti troškovi mogu biti nerazmjerni za manje središnje banke', naveli su.

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, središnje banke posljednje četiri godine u prosjeku su godišnje kupovale oko 1000 tona zlata. To je dvostruko više od prosjeka od oko 500 tona godišnje tijekom prethodnog desetljeća.

Zlato posljednjih godina doživljava pravi procvat

Trend snažne potražnje za zlatom traje još od globalne financijske krize, a očekuje se da će se nastaviti i tijekom iduće godine.

Cijena zlata posljednjih je godina snažno rasla i dosegnula niz rekordnih vrijednosti. U siječnju je prvi put premašila 5000 dolara po trojskoj unci.

Jedan od ključnih razloga njegova rasta jest percepcija zlata kao sigurne imovine, odnosno ulaganja kojemu se investitori okreću u razdobljima financijskih i geopolitičkih potresa. Na potražnju utječu i inflacija te kamatne stope.

Zbog ograničene količine zlata i vrijednosti koju mu tržište pridaje već tisućama godina, taj se metal smatra relativno otpornim na inflaciju i poželjnim oblikom ulaganja.

'U proteklih pola stoljeća cijena zlata rasla je znatno brže od indeksa potrošačkih cijena (CPI), najpraćenije mjere inflacije', navodi investicijska banka Charles Schwab.

Iako je cijena zlata pala s rekordne razine dosegnute početkom ove godine, i dalje se nalazi na povijesno vrlo visokoj razini.

Istraživači Goldman Sachsa očekuju da će cijena zlata do kraja 2026. dosegnuti 4900 dolara po trojskoj unci, što je 300 dolara više nego u kolovozu.

Potražnja središnjih banaka za zlatom pritom ostaje jedan od ključnih čimbenika koji podupiru visoke cijene tog plemenitog metala.