život na sjeveru

Žive u jednoj od najsretnijih i najprosperitetnijih zemalja, imaju odličan mirovinski sustav i prosječnu plaću od 4830 eura, pa zašto Finci sve masovnije štrajkaju?

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 08.02.2020 22:17
  • Objavljeno 08.02.2020 u 22:17
tportal

Izvor: EPA / Autor: KIMMO BRANDT/EPA

Na listama najsretnijih i najprosperitetnijih zemalja na svijetu, Finska je uvijek na samom vrhu, sa zdravom ravnotežom između posla i privatnog života. Pa ipak, i tako zadovoljnu, Finsku je zadnjih mjeseci pogodio niz štrajkova koji bi tvrtke mogao stajati pola milijarde eura izgubljenog prihoda. Obustave rada mogle bi utjecati na zdravstvene usluge, hitne službe, grijanje, snabdijevanje hranom. Dva tjedna obustave rada u rafinerijama nafte Porvoo i Naantali usporilo bi javni prijevoz i zračni promet te dovelo do nestašica goriva na benzinskim postajama, pa list 'Helsingin Sanomat' piše kako bi se 'zemlja zaustavila'

Na probleme u gospodarstvu Finci se ne bi se smjeli tužiti, budući da im je BDP od 250 milijardi eura gotovo jednako visok po glavi stanovnika kao u Austriji i Nizozemskoj, četiri je puta viši nego u Hrvatskoj, mada ih ima samo 5,5 milijuna, a nezaposlenost im je 8,5 posto. Njezini se građani voze u 4,15 milijuna automobila (nemaju ih valjda samo djeca), a ni umirovljenicima nije loše budući da imaju treći najbolji mirovinski sustav u svijetu.

Finska svoje građane oporezuje manje nego Hrvatska. Finac u prosjeku zarađuje 4830, a Finkinja 4630 eura. Prosječna plaća u javnim službama od 4860 eura pet posto je viša nego u privatnom sektoru gdje iznosi 4610 eura. Takozvani Pakt o radnom vremenu iz 1996. godine, zaposlenicima je omogućio da svoje radno vrijeme mijenjaju u skladu sa svojim životnim stilom, počinjući i završavajući radni dan ranije ili kasnije od standardnog radnog vremena.

Pa ipak, moglo bi bolje, misle Finci i u zadnje vrijeme često štrajkaju. Posljednjih mjeseci tamo je zabilježen val obustava rada, uglavnom zbog plaća i radnog vremena, a prema najavama moglo bi ih biti mnogo više. Bivši premijer Antti Rinne u prosincu je podnio ostavku nakon što je njegova vlada pala pod pritiskom nacionalnog štrajka poštara. Do sada rijetki u Finskoj, štrajkovi su se potom proširili na nacionalnu zrakoplovnu kompaniju Finn Air. Rinnea je zamijenila 34-godišnja Sanna Marin, dotadašnja ministrica transporta, trenutačno najmlađa premijerka na svijetu, ali nije joj lako jer se suočava s istim problemima.

Prošloga petka, 31. siječnja, konačno je završio kompliciran štrajk djelatnika u elektronskoj industriji, započet 5. prosinca, ali nastavak slijedi u drugim sektorima. Najvažnija izvozna industrija u Finskoj mogla bi biti zatvorena tjednima nakon što je 15.000 zaposlenih u tvornicama papira započelo obustavu rada prije desetak dana, dok štrajkom prijeti 6.000 radnika u pilanama, tvornicama šperploča i drugim drvnim sektorima. Finsko udruženje šumarske industrije (FFIF) prijeti da će od 10. veljače prestati radom u desetak tvornica ako se do tada ne postigne dogovor. Istoga dana namjeravali su početi prosvjedom drvosječe, a na to su se također spremali djelatnici kemijske i tehnoloških industrija (metalne, informatičke...), sve dok ministar rada Tuula Haatainen nije uspio odgoditi akciju na dva tjedna.

  • +4
  • +1

Premijerka Sanna Marin mora se nositi s valom štrajkova zbog kojih je odstupio njezin prethodnik Antti Rinne

Izvor: EPA / Autor: KIMMO BRANDT

Sindikat Pro, koji štiti interese stručnjaka i rukovodioca u privatnom i javnom sektoru, također je priprijetio dvotjednim štrajkom njegovih 14.000 članova, djelatnika industrijskih divova poput Nokije. Povišenje plaća traže i sindikati socijalnih i zdravstvenih radnika.

Budući da drvna industrija čini petinu izvoza Finske, a Finska je za Njemačku najvažniji trgovinski partner za papirnate proizvode i kartone, posljedice mogu osjetiti obje zemlje. Prosvjedi bi mogli utjecati na zdravstvene usluge, hitne službe, grijanje, snabdijevanje hranom. Dva tjedna obustave rada u rafinerijama nafte Porvoo i Naantali utjecalo bi na javni prijevoz, na zračni promet i dovelo bi do nestašica goriva na benzinskim postajama, pa list Helsingin Sanomat piše kako bi se 'zemlja zaustavila'. Sve u svemu, Konfederacija finske industrije, najveće udruge poslodavaca, procjenjuje da će obustave rada stajati tvrtke pola milijarde eura izgubljenog prihoda i da se već bilježe gubici od 200 milijuna eura.

Masovni prosvjedi u Finskoj 2015. godine protiv mjera štednje koje je pokušao nametnuti premijer Juha Sipilä

Izvor: tportal.hr / Autor: Al Jazeera English

Iza prošlih i najavljivanih štrajkova leži nezadovoljstvo takozvanim Paktom o konkurenciji kojeg je 2017. donio tadašnji premijer Juha Sipilä u suglasnosti sa sindikatima, kojim se od Finaca traži da godišnje rade 24 sata bez naknade, da se socijalne naknade preraspodjele na teret radnika, a u javnom sektoru smanje naknade za godišnji, sve zato da zemlja na svjetskom tržištu bude 15 posto konkurentnija. Nova studija sindikata sada tvrdi da je mjera donijela korist poslodavcima u iznosu od gotovo šest milijardi eura, te je onih šest finskih milijardera vjerojatno postalo još bogatije, među njima trojica iz obiteljskog klana Herlin, većinskih vlasnika korporacije Kone za proizvodnju dizala, pokretnih stepenica i okretnih vrata sa 5.500 zaposlenih.

Finska se osim toga protivi planovima EU za uvođenje minimalnog dohotka, čime Ursula von der Leyen namjerava pomoći radnicima bez potpore sindikata. Za razliku od nekih drugih država Finci nemaju zakon o nacionalnom minimalcu, nego od sedamdesetih godina njihove plaće na nacionalnoj i industrijskoj razini ovise o pregovorima poslodavaca i sindikata. Prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), 90 posto djelatnika pokriveno je kolektivnim pregovaranjem, a sporazumi u bilo kojem sektoru odnose se na sve radnike u tom sektoru bez obzira jesu li oni članovi sindikata ili nisu.

  • +12
  • +9

Finska se protivi planovima EU za uvođenje minimalnog dohotka, čime Ursula von der Leyen namjerava pomoći radnicima bez potpore sindikata

Izvor: Pixsell / Autor: Axel Heimken/DPA/PIXSELL

Propao je također nacionalni pokus s isplatom minimalnog temeljnog dohotka koji se provodio dvije godine do kraja 2018. i u njega je upucano 20 milijuna eura, a razlozi neuspjeha uglavnom se svode na zaključak da se time može povisiti zaposlenost.

U javnim istupima bivša ministrica transporta Sanna Marin je pak uzburkala javnost prijedlogom da cijela zemlja pređe na radnu formulu 4 radna dana u tjednu, 6 sati rada dnevno nazivajući to 'sljedećim korakom za nas u radnom životu' i poručujući da 'ljudi zaslužuju provoditi više vremena s obiteljima, voljenima, hobijima i drugim aspektima života kao što je kultura'.

No kada je Sanna Marin postala premijerka Finske, dočekali su je štrajkovi. Konkretni detalji njezina prijedloga do danas se ne znaju, a glasnogovornik finske vlade objasnio je da ta tema trenutačno nije na dnevnom redu.

Finska premijerka Sanna Marin najmlađa je premijerka na svijetu

Izvor: tportal.hr / Autor: Guardian News

Finski naj, naj, naj

U sto godina do vrha u skoro svemu što je bitno

Finska je mala država velikih postignuća. Svojih stotinu godina dobro su iskoristili na putu do vrha u mnogim područjima. Najstabilnija je, najslobodnija i najsigurnija zemlja na svijetu, prva u zaštiti osnovnih ljudskih prava. Policija i službe unutarnje sigurnosti druge su najbolje na svijetu, imaju najmanje organiziranog kriminala, sudstvo je najnezavisnije, treća je najmanje korumpirana zemlja. Najbolja je u zaštiti imovinskih prava, prva u EU u dostupnosti službenih informacija. Od svih članica najzadovoljnija je svojim položajem u EU. Treća je najbolja zemlja za poslovanje u Europi i ima treće najbolje gospodarsko okruženje za rast poslovanja. Korporativna etika im je druga na svijetu. Druga je najbolja zemlja na području čiste tehnologije, treća u svijetu koja zadovoljava buduće potreba za obrazovanim kadrovima.

Finska ima najjači kapital digitalnog znanja u Europi. Druga je najbolja zemlja po korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija za povećanje konkurentnosti i dobrobiti građana. Između ostaloga, ima i najbolje digitalizirane javne usluge u EU, druga je među zemljama OECD-a po raširenosti širokopojasne mreže, koristi najviše mobilnih podataka.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!