Zbog koronakrize pomiču se planovi za uvođenje eura

Kako se sam prelazak na euro isključivo vezuje uz početak kalendarske godine, a ne njezinu sredinu, iz toga proizlazi da će, bude li odluka donesena do sredine 2024., euro uvesti Plenkovićev nasljednik u Banskim dvorima, ne potvrdi li on sam svoj treći mandat. Najavljena odgoda, ako se doista bude radilo o 2025., a ne recimo o 2024., vjerojatno i neće proizvesti snažne reakcije u domaćoj javnosti, trenutačno zaokupljenoj pandemijskim problemima. No, financijašima zbog nje nije svejedno, piše Večernji list.

Kao i u većini drugih zemalja, i u Hrvatskoj je došlo do snažnog povećanja javnog duga i deficita, što je suprotno obvezma koje se stavljaju pred države koje se nalaze u postupku ulaska u eurozonu, a sada su to Bugarska i Hrvatska.

'Jedina stvar zbog koje mi je žao jest fiskalna politika, jer smo se odmaknuli od konsolidacije i zdravih javnih financija kako bismo smanjili ekonomsku štetu pandemije', kazao je Plenković u razgovoru za europsko izdanje Politica.

Hrvatska Vlada nadala se da će ove godine uspjeti zaustaviti rast javnog duga i krenuti s njegovim laganim smanjenjem, dok je deficit trebao biti oko tri posto. No, troškovi vezani uz pandemiju zacijelo će biti veći nego što se planiralo, a većina europskih država postojeće oblike pomoći produljuje ili do rujna ili do kraja ove godine. Hrvatska je, po novcu koji je rezerviran za troškove pandemije, računala da će do proljeća manje-više problem biti riješen.

No, Uskrs je pred nama, susjedne zemlje najavljuju četvrti lockdown, cijepljenje ide sporo, tako da se ozbiljniji oporavak oduljio. Premijerova izjava u Bruxellesu indirektna je najava da će Vlada probiti planirani deficit od 2,9 posto u 2021. jer bismo jedino s tom razinom deficita mogli držati korak s pravilima koji jamči brzi prelazak na euro.

– Normativno gledano, Hrvatska ne može ispuniti uvjete vezane uz euro, malo koja zemlja bi to sada mogla. Njih bi također trebalo mijenjati, no to je stvar političke odluke i prosudbe o potrebi daljnjeg širenja eurozone. Politika bi sada trebala reći je li dobro da se zaustavi projekt širenja eurozone zbog COVID-a – komentira analitičar Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević.