HRVATSKI DRVNI KLASTER:

Zašto su akademici dramatično podcijenili vrijednost hrvatskih šuma

  • Autor: T.O.
  • Zadnja izmjena 19.01.2017 13:12
  • Objavljeno 05.12.2016 u 11:07
Marijan Kavran direktor Drvnoga klastera

Marijan Kavran direktor Drvnoga klastera

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalović

U knjizi "Hrvatska prirodna bogatstva - zaštita i odgovorni razvoj" Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti napravila je inventuru vrijednosti hrvatskih resursa, pa je procijenila šume (2,6 milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta) na 6,9 milijardi dolara. No kako ukazuju iz struke ta je vrijednost mnogo manja od njihovih procjena

Hrvatski drvni klaster (HDK) pozdravlja nastojanje HAZU-a da se popišu sva državna bogatstva, što može biti veliko ohrabrenje gospodarstvu za nastavak racionalnog i odgovornog korištenja hrvatskih resursa. S druge strane, Hrvatski drvni klaster je zabrinut podcjenjivanjem potencijala i vrijednosti hrvatskih šuma za nekoliko puta, poručuju iz te udruge.

Nažalost, javnost nije informirana o metodologiji i opsegu izračuna, a izneseni podaci u dolarima nisu usporedivi s podacima EU institucija, koji se isključivo ističu u eurima, kao i službeni podaci Vlade RH. Stoga je proteklih dana u mnogobrojnim stručnim krugovima na šumi baziranog sektora vođena vrlo intenzivna rasprava, uključujući i Akademiju šumarskih znanosti. Sinteza navedenih stajališta se bazira na prevladavajućem mišljenju da su vrijednosti šuma u ovom slučaju značajno podcijenjene, ukazuju u HDK.

Navedena vrijednost od 6,9 milijardi dolara ne odgovara činjeničnom stanju, jer se statična vrijednost hrvatskih šuma i šumskog zemljišta u stručnim krugovima procjenjuje na preko 21 milijardu eura (8.000 eura/ha x 2,6 milijuna ha ili 0,80 EUR/m2), dok se njihova dinamična vrijednost, koja uključuje puno važnije i vrijednije općekorisne funkcije šuma (bio-raznolikost, proizvodnju kisika, ponor ugljika, zaštitu od erozije, revitalizaciju ruralnih područja, turistički potencijal, itd.) povećava za dodatnih 5-7 puta, odnosno na vrijednost veću od 100 milijardi eura.

Vrijednost hrvatskih šuma i šumskog zemljišta u stručnim se krugovima procjenjuje na više od 21 milijardu eura Kruno Kartus/tportal.hr

Vrijednost hrvatskih šuma i šumskog zemljišta u stručnim se krugovima procjenjuje na više od 21 milijardu eura Kruno Kartus/tportal.hr

Izvor: tportal.hr / Autor: Kruno Kartus


Hrvatska je među prvima u Europi, prije više od dvadeset godina, prepoznala važnost valorizacije općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ), stoga je uveden i zeleni porez, koji je na sve gospodarske subjekte preraspodijelio ulaganje u očuvanje, proširenje i jačanje tih funkcija, a sličnim primjerom služe se i druge članice EU. Znanstvena metodologija izračuna vrijednosti i multiplikativnog utjecaja OKFŠ-a predviđa bodovanje svih važnih faktora koji pridonose utjecaju šuma na kvalitetu života u RH: zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije; zaštita od bujica i poplava; utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav; utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju; utjecaj na klimu, zaštita i unaprjeđenje čovjekova okoliša; stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere; rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija; utjecaj na faunu i lov, te važna uloga zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom. Bodovanje se vrši ocjenama od 0-10 (prema podacima Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu).

Zbog svega navedenog, razvidno je da se vrijednost šuma ne može tek paušalno uspoređivati s vrijednosti drugih zemljišta, poput poljoprivrednog, gdje se uz položaj zemljišta i kvalitetu tla uobičajeno vrednuje i gubitak uroda u narednim razdobljima. Šume su održiv i obnovljiv resurs, a u Hrvatskoj imaju godišnji prirast od 9,5-10 mil. m3, a zbog održivog gospodarenja sječe se samo 70 posto prirasta, čime se stalno povećavaju drvne zalihe, koje trenutno iznose 418 milijuna m3, dok zaliha kvalitetnih prebornih šuma, smještenih u Lici i Gorskom kotaru, iznosi čak 364 m3/ha (prema podacima Ministarstva poljoprivrede - Šumskogospodarska osnova područja RH 2016.-2025.). Tržišna vrijednost drvne mase od cca 7 milijuna m3, koja se godišnje posiječe, iznosi oko 240 milijuna eura, dok ukupni prihod na šumi baziranih industrija prelazi 1,8 milijardi eura (3,6 posto BDP-a), što potvrđuje zrelost ove industrije, stvaranje velike dodatne vrijednosti, snažnu međunarodnu konkurentnost te zapošljavanje 53.000 radnika.

Vrijednost šuma i šumskog zemljišta u RH u knjizi HAZU, a prema navodima medija, iznosi 6,9 milijardi dolara (što odgovora vrijednosti od 6,2 milijarde eura), odnosno predstavlja vrijednost od 2.384 eura po hektaru (0,23 eura/m2). S druge strane, istaknuto stajalište stručnih krugova o vrijednosti šuma od oko 0,80 eura/m2 (8.000 eura/hektar), što je tržišna vrijednost šuma, višestruko postignuta u trgovini šumama i šumskim zemljištem u RH proteklih godina, na razini posjeda od 500 do 7.000 ha, dok se za manje posjede redovito postižu veće cijene, koje umnogome ovise od lokalnih uvjeta i karakteristika šumskih sastojina, poručuju iz HDK.

HAC pri otkupu šumskog zemljišta redoviti plaća mnogo više nego što procjenjuju u HAZU Jure Mišković/Cropix

HAC pri otkupu šumskog zemljišta redoviti plaća mnogo više nego što procjenjuju u HAZU Jure Mišković/Cropix

Izvor: Cropix / Autor: Jure Miskovic


Za šumske posjede, koji se nalaze uz prometnice, urbana i turistička središta, na šumovitim otocima i u priobalju, postižu se deseterostruko veći iznosi vrijednosti šuma. Jedan od važnih tržišnih indikatora su i vrijednosti šuma i šumskog zemljišta postignute tijekom otkupa ili izuzimanja zemljišta za potrebe izgradnje javnih prometnica, golf igrališta i sl., kada se također redovito postižu višestruko veće cijene. U tim slučajevima, državne tvrtke, primjerice Hrvatske autoceste, otkupljuju šume i šumska zemljišta od građana ili od RH. Za ilustraciju može poslužiti podatak da su Hrvatske autoceste redovito na razini cijele RH otkupljivale zemljište po 30-50 kuna/m2 (4-6,5 eura/m2), primjerice u središnjoj Istri po 47 kuna/m2 (6,2 eura/m2), dok su u okolici Velike Gorice za potrebe izgradnje autoceste prema Sisku plaćale od 26 do 150 kuna/m2 (3,4-19,70 eura/m2), plus vrijednost zatečene poljoprivredne ili šumske kulture.

Uzimajući u obzir gore navedeno, može se zaključiti da je pristup HAZU-a pri procjeni vrijednosti šuma nije vodio računa o specifičnim posebnostima šuma u Hrvatskoj, niti je usklađen s kretanjem tržišnih pokazatelja. Postignuta diskrepancija između dvije vrijednosti (razlika od nekoliko puta) je tolika, da se teško može pretpostaviti kako se radi tek o razlikama u interpretaciji statističkih podataka ili o izboru pogrešne metodologije, već je očigledno u početnim pozicijama HAZU istraživanja zauzet preskroman pristup vrednovanju šuma, nisu uzete u obzir njihove općekorisne funkcije i krucijalna važnost šuma kao glavnog ponora CO2 u 21. stoljeću.

Uzimajući u obzir sva moguća ograničenja tržišnog pristupa u izračunu (udio, vrstu i položaj šuma na kršu, sve veći utjecaj elementarnih nepogoda i požara, zdravstveno stanje šuma u pojedinim dijelovima RH, itd.), koja bi eventualno mogla djelomično utjecati na korekciju navedene tržišne vrijednosti, treba još dodati, da uz navedene općekorisne funkcije šuma u izračun obavezno treba uključiti i važan geopolitički i strateški položaj RH i sredozemnu orijentaciju. Europi trebaju njezine šume, stoji na početku EU strategije o šumama, a ista spoznaja je poslužila kao osnova za novi europski koncept nisko-ugljičnog gospodarstva, što proizlazi iz protokola iz Kyota, konvencije iz Rija te iz COP21 i COP22 dokumenata. Sve navedeno snažno potkrjepljuje tezu da su šume jedan od najvrjednijih resursa u RH, budući da je 48% teritorija pokriveno šumama i šumskim zemljištem, a da s druge strane šume nisu do sada označene kao jedan od glavnih državnih identiteta, niti su na šumi bazirane industrije do sada zauzimale ključnu ulogu u strateškim državnim dokumentima.

Na kraju, treba spomenuti da je autor HAZU-ove knjige akademik Mirko Zelić, ugledni stručnjak za područje fosilnih goriva i izvora energije, a upravo se ovih dana na razini EU vode rasprave o paketu energetskih zakona i budućem položaju obnovljivih izvora energije (OIE). Snažni fosilni lobiji otvoreno propituju održivost biomase i šumskih resursa. Poznato je da su proteklih desetljeća u različitim strateškim dokumentima RH upravo industrije bazirane na fosilnim i vinilnim resursima i dalje označavane kao osnovica za budući razvoj RH, a što je sada u suprotnosti s novim EU politikama. EU snažno favorizira zelenu i kružnu ekonomiju, koje se baziraju upravo na održivim europskim sirovinama, recikliranju i ponovnoj uporabi. Bilo bi vrlo korisno, ako bi vodeće akademske institucije mogle iskoristiti sve svoje raspoložive kapacitete, kadrovski potencijal i akumulirana znanja te nastaviti s pripremom i objavom ključnih razvojnih dokumenata, prije svega s izradom gospodarske i izvozne strategije RH, što je bez sumnje potrebno za daljnji gospodarski razvoj RH.

Akademik Mirko Zelić, stručnjak za fosilna goriva, autor je HAZU-ove knjige Igor Kralj/Pixsell

Akademik Mirko Zelić, stručnjak za fosilna goriva, autor je HAZU-ove knjige Igor Kralj/Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj


Hrvatski drvni klaster smatra da se u navedenom slučaju radi o pogrešnom izračunu vrijednosti šuma i šumskog zemljišta, posebice jer isto dolazi od strane krovne državne institucije, neupitnog autoriteta i znanstvenog kredibiliteta, koja je u svome dosadašnjem radu predvodila i trasirala razvoj cijelog društva. Hrvatski drvni klaster je član Europske konfederacije drvne industrije CEI BOIS, sa sjedištem u Bruxellesu, i aktivno je uključen u rasprave o sektorskim politikama, kao i o budućnosti na šumi baziranog sektora te aktivno sudjeluje u radu ekspertnih skupina u radnim tijelima Europske komisije te u radu intergrupa Europskog parlamenta. O navedenoj temi i stajalištima već su obaviješteni pojedini hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, koji su prethodno iznosili stavove o podcijenjenosti i slaboj poziciji šuma i ruralnih područja u RH i koji također dijele stajališta da je položaj šuma u Hrvatskoj općenito zanemaren.

Sektorski stručnjaci i predstavnici gospodarstva u djelatnostima šumarstva, prerade drva, proizvodnje namještaja i proizvodnje energije iz drva mišljenja su da navedeno stajalište HAZU o vrijednosti šuma nije usklađeno s tržišnim prilikama u Hrvatskoj i EU te da može imati posljedično štetni utjecaj na daljnje politike Vlade RH, interes ulagača i da može dugoročno derogirati i umanjiti značaj i položaj na šumi bazirane industrije, koja uz druge navedene pozitivne karakteristike ostvaruje čak 10,5 posto hrvatskog izvoza.

Stoga Hrvatski drvni klaster predlaže da se provede opsežno istraživanje, koje će uzeti u obzir znanstvene činjenice, ali i stavove zainteresirane javnosti i koje će sukladno europskim standardima odgovarajuće valorizirati vrijednost šuma i šumskog zemljišta, a rezultati istraživanja mogu poslužiti kao dobra osnova za još bolje pozicioniranje na šumi baziranih industrija u hrvatskom gospodarstvu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!