BIROKRACIJA, RASPRODANO NAJBOLJE…

Zašto strani investitori izbjegavaju Hrvatsku

investicije

investicije

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Prema mišljenjima ekonomista, glavni razlozi za pad izravnih investicija su kriza i činjenica da su hrvatske vlade uglavnom završile privatizaciju vrijedne državne imovine, pa se strancima više nema što prodati. S druge strane, mnoge zainteresirane strane investitore od Hrvatske odbijaju neučinkovito i sporo pravosuđe, neusklađeni zakoni te korupcija

Rekorder među investitorima u Hrvatskoj - po uloženom trudu i vremenu - jest švedski proizvođač namještaja Ikea. Njima je ovo dvadeseta jubilarna godina otkako su krenuli u izgradnju šoping centra. Ako zanemarimo rat, njihov pokušaj realizacije investicije traje 16 godina. 'Imali su problem sa zemljištem, lokacijskim dozvolama, nerazumnim zakonima, ali Šveđane je najviše začudilo to što su na samo jedan potpis od Hrvatskih autocesta morali čekati više od četiri mjeseca!'

Izravna strana ulaganja u Hrvatsku srozala su se na najniže grane u posljednjih 16 godina. U prvih šest mjeseci iznosila su samo 154 milijuna eura, prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke. To je beznačajan iznos u usporedbi s rekordnih 4,2 milijarde eura inozemnih investicija u Hrvatsku, zabilježenih u cijeloj 2008. godini, kad još nije bilo ekonomske krize.

U raljama hrvatske birokracije

'Prvi problem za strane investitore, to što vam treba dugo dok saznate koje su vam uopće sve dozvole potrebne, zatim to što je podijeljena nadležnost među državom, županijom, gradom ili općinom u izdavanju različitih odobrenja pa se stranka često šeće od ureda do ureda. O istoj činjenici morate kao investitor ponekad i više puta prilagati dokaz o vlasništvu. To opterećuje jer u svakom novom koraku morate dokazivati osnovni korak. Investitore u startu odbijaju i nedorečenost i česta promjena propisa, zbog čega nema pravne sigurnosti. Zbog neusklađenih propisa dolazi i do problema kad sama administracija ne zna što da radi. Osim toga, veliki su problemi s prostornim planovima, neriješenim imovinsko-pravnim odnosima... Osobe se teško odlučuju uložiti 10 milijuna eura u nešto, a pritom velik dio vremena utrošiti u pribavljanje potrebne dokumentacije', otkrio je Jutarnjem Mladen Štahan, direktor tvrtke za poslovno savjetovanje TEB, koja svakodnevno komunicira s domaćim i stranim investitorima.

Tako mršava ulaganja Hrvatska je nakon 1996. zabilježila i 2010. godine, kad su se strmoglavila na 297 milijuna eura na godišnjoj razini.

Prema mišljenjima ekonomista, glavni razlozi za pad izravnih investicija su kriza i činjenica da su hrvatske vlade uglavnom završile privatizaciju vrijedne državne imovine, pa se strancima više nema što prodati.

'U Hrvatskoj nema pravih uvjeta za strana ulaganja, osim ako hrvatska Vlada ne nastavi prodavati narodnu imovinu poput Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke', kazao je za Novi list Ljubo Jurčić. Iz njegovih riječi proizlazi da će se iznos stranih ulaganja popraviti iduće godine, kad Vlada dovrši privatizaciju tih dviju tvrtki, koja se nalazi u početnoj fazi.

Ako stranci kupuju postojeća poduzeća, ne može se govoriti o ulaganjima, nego o preuzimanjima, upozorava Jurčić. Ulaganja u nove pogone i nova radna mjesta u Hrvatskoj je bilo zanemarivo malo. Prema podacima HNB-a, dvije trećine od 25,9 milijarda eura – koliko su stranci uložili u Hrvatsku u 20 godina – završilo je u bankama, telekomunikacijama, trgovini i posredovanju nekretninama. Dio je završio u preuzimanju Ine i Plive, kompanija sagrađenih u bivšoj državi.

Mnogi ekonomisti vjeruju da će se inozemna ulaganja u nove pogone povećati kad Hrvatska uđe u EU, kad smanji administrativne prepreke, troškove proizvodnje i cijenu rada, kako bi domaći proizvodi bili konkurentniji.
Jurčić, međutim, smatra da u Hrvatskoj nema pravih uvjeta za ulaganja s visokom razinom tehnologije, niti s niskom razinom.

'Smanjivanjem cijene rada ne možemo se natjecati sa Srbijom, Rumunjskom ili Bugarskom, jer tamo su plaće znatno niže nego kod nas, a s nižim plaćama od današnjih hrvatski građani ne mogu živjeti', smatra Jurčić.

Pad inozemnih ulaganja ove godine, zbog recesije u zapadnoj Europi, zabilježit će i većina država (jugo)istočne Europe, predviđa Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča. U cijeloj toj regiji 'pada udio investicija u prerađivačku industriju, a rastu ulaganja u financije i poslovne servise', primjećuje Institut.

Branko Vukmir, specijalni savjetnik UNCTAD-a koji je godinama prezentirao Svjetsko izvješće o ulaganjima te institucije, kaže da nije iznenađen niti niskom razinom ulaganja, a ni nepovoljnom strukturom tih ulaganja.

Znaju zašto kupuju banke

I u ostalim bivšim komunističkim zemljama kapital iz zapadne Europe u posljednja dva desetljeća najčešće je kupovao banke, telekomunikacije tvrtke i odlazio u trgovinu, jer se tu najbolje zarađuje. 'Kako su zemlje (jugo)istočne Europe primale više kapitala iz zapadnih banaka, tako se povećavao i njihov uvoz iz zapadne Europe', objavio je MMF u izvješću o ekonomskim izgledima Europe, iz listopada prošle godine. 'Procjenjuje se da je 57 centa od svakog eura, koji su uložile zapadne banke, završilo u uvozu iz zemalja zapadne Europe', kaže MMF.

'Današnje je stanje posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja i nebrige oko stvaranja povoljnog ozračja za strana ulaganja. Stvorena se klima teško mijenja, a i uklanjanje administrativnih barijera putem izmjena zakona i podzakonskih akata, dugo traje', rekao je Vukmir za Jutarnji list.

On smatra da je Vlada učinila barem dva korisna koraka u pravcu otvaranja mogućnosti za strana ulaganja. S jedne strane, osnovala je novu agenciju za strana ulaganja pod vodstvom iskusnog stručnjaka, što će sigurno biti od pomoći stranim ulagačima.

S druge strane, izmijenila je Zakon o javno-privatnom partnerstvu budući da su raniji propisi bili dobar primjer kako administrativne barijere mogu onemogućiti svako ulaganje. Prema njegovom mišljenju, stranim ulaganjima treba posebno otvoriti malo poduzetništvo i poljoprivredu te naći modalitete kako to postići.

'Vlada treba i nadalje energično raditi na pojednostavljenju propisa kako bi se olakšalo obavljanje privrednih djelatnosti i svoje napore u tom pravcu popularizirati', kaže Vukmir. Većina prepreka koje je naslijedila ova Vlada i dalje je tu: birokracija je i dalje spora, a parafiskalni nameti još su i veći, kaže jedan ekonomist koji je želio ostati anoniman. Ono što je posebno velik problem je pristup problemima.

Većina zemalja koje su postale šampioni u privlačenju investitora do sada je izgradila zavidnu infrastrukturu. Imaju stotine profesionalaca koji prate i obrađuju pojedina tržišta i ulagače. Hrvatska je sve ove godine osnivala i ukidala agencije u koje su uvijek pristizali neki ‘početnici’, a posao često počinje i završava s ministrima. Stephen Leeds, američki konzultant koji je prije nekoliko godina radio za Vladu, upravo je to izdvojio kao glavni problem: ministar može reći da je sve u najboljem redu, ali ako posao ne preuzmu profesionalci, on se negdje izgubi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi