Kina i EU

Zašto je Europa do sada bila neočekivano popustljiva prema kineskoj politici u Hong Kongu? Razlog je sporazum vrijedan milijarde što se dogovara od 2012.

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 06.06.2020 17:18
  • Objavljeno 06.06.2020 u 17:05
Kineski predsjednik Xi Jinping i njemačka kancelarka Angela Merkel

Kineski predsjednik Xi Jinping i njemačka kancelarka Angela Merkel

Izvor: Profimedia / Autor: N. N. / Pool/action p / Shutterstock Editorial / Profimedia

SAD je oštro reagirao na najavu novog zakona iz Pekinga, kojim se smanjuje autonomija Hong Konga, dok iz EU-a dolaze puno suzdržaniji komentari jer se Unija, na čelu s Njemačkom, kojoj je Kina jedno od najvažnijih tržišta, nada da će ove godine konačno završiti sedam godina duge pregovore o investicijskom sporazumu

Napetost između dviju ekonomskih velesila, Sjedinjenih Američkih Država i Kine, usred i dalje aktualnih američkih optužbi da je Svjetska zdravstvena organizacija zbog kineskog utjecaja propustila na vrijeme reagirati kako bi se spriječila pandemija koronavirusa ovih dana još je porasla. Razlog leži u zakonu čiju je izradu odobrio parlament u Pekingu, a za koji se očekuje da će ojačati nadzor i pritisak matične Kine u Hong Kongu te time smanjiti autonomiju bivše britanske kolonije.

Konačna verzija zakona očekuje se nakon ljeta, no prema najavama, on bi pekinškim vlastima trebao omogućiti procesiranje građana Hong Konga koje se optuži da rade na odcjepljenju, terorizmu, potkopavanju vlasti ili da su strani agenti. Također, tumači se da bi zakon omogućio Pekingu raspoređivanje tajne policije u Hong Kongu. Nakon što je kineski parlament odobrio izradu zakona iz SAD-a je stigla oštra kritika nove regulative.

Američki državni tajnik Mike Pompeo kazao je da je ugrožen poseban status Hong Konga u američkoj legislativi, zahvaljujući kojem taj grad ima povlašteni položaj i zbog kojeg se na njega, primjerice, nisu primjenjivale odredbe o uvođenju carine na proizvode iz Kine. No iz Europske unije nije bilo sličnih reakcija na novo smanjivanje autonomije Hong Konga. Razlozi se mogu tražiti u namjeri EU-a da ove godine dovrši pregovore o investicijskom sporazumu s Kinom.

Na sporazumu se radi još od 2012. godine. Početak pregovora objavljen je 2013., a mnogi su se nadali da će proces konačno biti dovršen ove godine. Dosad je održano tridesetak krugova pregovora, a prema informacijama iz EU-a, sporazum bi europskim kompanijama trebao omogućiti lakši pristup kineskom tržištu nego što je to sada slučaj prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Ključni cilj je 'značajno poboljšati pristup kineskom tržištu za investitore iz EU-a eliminacijom kvantitativnih ograničenja ili uvjeta za zajedničke projekte'. EU traži da se na europske tvrtke primjenjuju jednaka pravila kao i za kineske kompanije, traži ukidanje diskriminatornog pristupa, mjera koje od ulagača traže da se ponašaju na određeni način ili da ispunjavaju određene ciljeve, što uključuje i one mjere koje dovode do prisilnog transfera znanja i tehnologije.

  • +14
  • +11

Prosvjed u šoping centru u Hong Kongu

Izvor: EPA / Autor: JEROME FAVRE

U želji da se pregovori dovrše što prije prednjači Njemačka, kojoj je Kina jedno od najvažnijih izvoznih tržišta. Portal Politico piše da se njemačka kancelarka Angela Merkel nada da bi do potpisivanja sporazuma moglo doći na europsko-kineskom sastanku u Leipzigu u rujnu. Merkel je prije desetak dana dala naslutiti da će EU zauzeti drukčiji stav od otvorenog sukoba s Pekingom, kakvom se prepustio Washington. Njemačka kancelarka priznala je da između EU-a i Kine postoje ključne razlike po pitanju vladavine prava, ljudskih sloboda i demokracije, ali da želi primijeniti drugačiji pristup od onoga između SAD-a i Kine. 'Činjenica da postoje fundamentalne razlike između nas ne bi trebale biti razlog protiv razmjene, dijaloga i suradnje, posebno ne u trenutku u kojem se konflikt između SAD-a i Kine naglo zaoštrava', kazala je Merkel.

Na tom tragu je i izjava potpredsjednika Europske komisije zaduženog za vanjsku politiku Josepa Borrella Fontellesa, a koji je ranije izjavljivao da Bruxelles daje 'veliko značenje očuvanju visokog stupnja autonomije Hong Konga', no ovih dana kazao je kako ne misli da će 'sankcije Kini biti rješenje za probleme'. Merkel je također izjavila da EU mora zadržati 'kritičan i konstruktivan' dijalog s Kinom.

Angela Merkel i Xi Jinping

Angela Merkel i Xi Jinping

Izvor: EPA / Autor: Michael Kappeler / POOL

Novi zakon dolazi u osjetljivom trenutku i čini se kao dodatni korak u sve problematičnijim odnosima između Hong Konga i Pekinga. Još lani su hongkonške vlasti, koje mnogi tamošnji građani optužuju da su pod kontrolom matične Kine, pokušale uvesti novi zakon kojim bi se omogućilo izručivanje optuženika matičnoj Kini. Pokušaj je protumačen kao napad na autonomiju Hong Konga, na čije se očuvanje Kina obavezala 1997. prilikom predaje vlasti, i rezultirao je masovnim prosvjedima koji i dalje traju, čak i u otežanim uvjetima prijetnje epidemije.

Uz to, ovih dana godišnjica je krvoprolića tijekom studentskih prosvjeda na pekinškom trgu Tiananmenu. Kineske vlasti su 4. lipnja 1989. krvavo ugušile studentske prosvjede kojima se, između ostalog, pozivalo na uvođenje demokracije. Nema pouzdanih podataka o broju stradalih, ali se procjenjuje da je tada stradalo između nekoliko stotina do nekoliko tisuća prosvjednika. Kineske vlasti poznate su po zataškavanju svakog spomena događaja na Tiananmenu.

  • +9
  • +6

Prosvjedi u Hong Kongu ne jenjavaju

Izvor: EPA / Autor: JEROME FAVRE

Pitanje odnosa prema ljudskim pravima nije jedini potencijalni kamen na koji bi se mogli spotaknuti pregovori. Prema nekim informacijama, njihov ovogodišnji završetak bio je upitan i prije najnovijih događaja vezanih uz Hong Kong. Njemački ambasador u EU Michael Clauß u svibnju je izjavio da je do zastoja razgovora došlo zbog prava pristupa europskih kompanija kineskom tržištu. Posljednji krug pregovora bio je najavljen za sam kraj svibnja, no EU do ovog trenutka još nije objavio sažetak o tome kako su prošli razgovori.

Za europsko odustajanje od sporazuma bio bi ipak potreban puno jači udarac na hongkonšku autonomiju. Prema izjavama europskih diplomata, na koje se poziva Politico, dužnosnici zaduženi za pregovore o sporazumu nisu dobili dozvolu da u proces uključe i pitanje ljudskih prava u Hong Kongu. Promjenu bi eventualno mogao donijeti Europski parlament. Kad bi zastupnici zatražili da se tijekom pregovora pažnja posveti i tom pitanju, Europsko vijeće to bi moralo razmotriti, ali u procesu bi inicijativu trebala preuzeti Europska komisija.

  • +10
  • +7

Za promjenu europskog stajališta prema kineskoj politici u Hong Kongu trebalo bi doći do puno jačeg udarca na hongkonšku autonomiju

Izvor: EPA / Autor: JEROME FAVRE

Pravi problem pregovora i sporazuma je to što bi on trebao jamčiti pravedniji tretman europskih kompanija u Kini, a pritisak na autonomiju Hong Konga djeluje u suprotnom smjeru. Hong Kong je proteklih desetljeća izrastao u globalni financijski centar upravo zahvaljujući otvorenosti i postojanosti neovisnog pravnog sustava. Prije tri godine Hong Kong je bio na trećoj poziciji najpoželjnijih investicijskih destinacija za izravne investicije iz EU-a, a u njemu urede ili regionalno sjedište ima više od 2000 europskih tvrtki. Nakon matične Kine, EU je drugi po važnosti gospodarski partner Hong Konga.

Najava novog zakona iz Pekinga glasno je odjeknula i u bivšoj članici EU-a, Velikoj Britaniji, koja je na situaciju u Hong Kongu ipak osjetljivija od ostatka Europe. Prilikom predaje vlasti 1997. Kina je obećala da će autonomiju Hong Konga održavati pod sintagmom 'jedna zemlja, dva sustava', no posljednji događaji stavljaju pod upitnik takve namjere. Kompleksnost političko-gospodarske situacije ilustrira reakcija dviju velikih britanskih banaka, HSBC-a i Standard Chartereda.

  • +37
  • +34

Britanski premijer Boris Johnson

Izvor: EPA / Autor: FACUNDO ARRIZABALAGA / POOL

Dok je s jedne strane britanski premijer Boris Johnson najavio da će građani Hong Konga moći dobiti dozvole za legalan rad i život u Velikoj Britaniji, HSBC i Standard Chartered su u neuobičajenom potezu dale podršku novom kineskom zakonu. U izjavama iz tih banaka stoji da predloženi zakon može pomoći očuvanju dugoročne stabilnosti u Hong Kongu. HSBC je najveća europska banka, a osnovana je još 1865. upravo u Hong Kongu (HSBC je skraćenica od Hongkong and Shanghai Banking Corporation). Sjedište joj je 1993. iz Hong Konga preseljeno u Britaniju, no i danas ogroman dio posla obavlja u Aziji. Standard Chartered također ima razvijeno poslovanje u Aziji, no rijetkost je da banke na ovaj način reagiraju na političke poteze. S druge strane, iz japanske Nomure, također utjecajne banke, stigle su izjave da 'ozbiljno' razmatraju svoju prisutnost u Hong Kongu.

U želji da se očuvaju ekonomski odnosi, EU i Velika Britanija ipak će morati gaziti puno pažljivije od SAD-a i, čini se, biti suzdržani u komentarima na neke poteze partijske vrhuške u Pekingu. Takva europska 'mrkva' svoju će suprotnost imati u 'batini' daljnjeg zaoštravanja napetosti između SAD-a i Kine kroz želju američkih vlasti da sukobom ponovo pokažu svoju gospodarsku dominaciju. No ako je suditi po dosadašnjem iskustvu, na Kinu ne djeluju ni mrkve ni batine i rješenje između tri svjetske ekonomske velesile o tretmanu Hong Konga morat će se tražiti na neki drugi način.

zanimljivo rješenje

Britanski premijer nudi državljanstvo građanima Hong Konga

Kao odgovor na očekivano jačanje utjecaja matične Kine u Hong Kongu, britanski premijer Boris Johnson ovih dana najavio je da će dobar dio stanovnika Hong Konga imati pravo legalno raditi i živjeti u Britaniji ako to požele. Tu mogućnost imalo bi oko tri milijuna građana Hong Konga, a koji i sada imaju pravo tražiti poseban status britanskih državljana. Britanija bi im prvo odobrila obnovljive vize, a one bi onda bile put prema trajnom državljanstvu. Johnsonova najava interesantna je u kontekstu britanskog izlaska iz EU-a. Među glavnim razlozima zbog kojih su Britanci izašli iz EU-a upravo je politika imigracije, odnosno želja i namjera Ujedinjene Kraljevine da znatno postroži mogućnost doseljavanja u zemlju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!