DOGOVARALI CIJENE

Zaštitari, među njima Klemm i Marić, kažnjeni s 5,3 milijuna kuna

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 08.04.2015 11:05
  • Objavljeno 08.04.2015 u 10:51
marić, klemm

marić, klemm

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) kaznila je zaštitarske tvrtke Sokol Marić, AKD-Zaštita, Securitas Hrvatska, Klemm Sigurnost, Bilić-Erić, V GRUPA i Arsenal-Ivezić s ukupno 5,3 milijuna kuna zbog kartelskog udruživanja

U svom priopćenju Agencija navodi kako je utvrdila da su ti poduzetnici 23. listopada 2013. sudjelovali na sastanku na kojem su dogovorili minimalnu cijenu usluga privatne tjelesne zaštite od 32,52 kune.

'Utvrđeno je da dogovor postignut na tom sastanku ima sve elemente kartelnog sporazuma. Konkretno, sastanku su prisustvovali poduzetnici koji su izravni tržišni takmaci. Iako je riječ o poduzetnicima različite tržišne snage, dogovorili su minimalni trošak sata rada zaštitara od 32,50 kuna kao donju granicu rentabilnosti poslovanja za sve sudionike sastanka. Agencija je utvrdila da su postizanjem toga dogovora sudionici kartela narušili tržišno natjecanje na tržištu usluga privatne tjelesne zaštite u razdoblju od 23. listopada 2013. do 17. siječnja 2014.', ističe AZTN.

Takav dogovor o minimalnoj cijeni usluge, smatra se teškom povredom propisa o tržišnom natjecanju. Dogovorom o cijenama poduzetnici, svjesno i namjerno, međusobnu konkurenciju pretvaraju u suradnju, čime izravno štete interesima potrošača.

Agencija nije prihvatila obranu sudionika sporazuma kako je u konkretnom slučaju bila riječ samo o 'usuglašavanju' troška rada, a ne cijene usluge koja će se nuditi trećima.

'Trošak rada čini najveći dio ukupnog troška usluge tjelesne zaštite, a troškovi poslovanja svakog poduzetnika sasvim su individualni te je u praksi nemoguće da budu potpuno isti za više poduzetnika', objašnjava AZTN.

Uz to, Agencija je utvrdila da je većina sudionika sastanka upravo taj dogovoreni iznos cijene usluge ponudila na natječajima na kojima su sudjelovali nakon održanog sastanka, iz čega se može zaključiti da je sporazum i primjenjivan u praksi.

'Iako neki sudionici sastanka nisu postupali u skladu s dogovorom odnosno u svojim su ponudama naznačavali i druge iznose (manje od dogovorenih na sastanku), to ne može značiti da u tom slučaju ne postoji odgovornost poduzetnika za povredu propisa o tržišnom natjecanju, a pogotovo se ne može smatrati dokazom o nepostojanju sporazuma, budući da svaki poduzetnik mora samostalno donositi poslovne odluke i odrediti svoje ponašanje na tržištu, dok svaka koordinacija i sudjelovanje u dogovoru među konkurentima predstavlja kršenje propisa o tržišnom natjecanju', piše u priopćenju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!