istraživanje eiz-a

Za prosječnu godišnju plaću u Zagrebu se može kupiti svega 6,8 kvadrata stana. Pogledajte kako je u ostalim gradovima i koje su bile cijene stanova u Hrvatskoj lani

  • Autor: Luka Filipović
  • Zadnja izmjena 09.07.2021 11:23
  • Objavljeno 09.07.2021 u 10:54
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Michaela Dusikova / Česká ilustrační fotografie / Profimedia

Medijalna cijena kvadrata stana u Hrvatskoj u 2020. godini iznosila je 9698 kuna, što u odnosu na godinu ranije čini rast od 5,7 posto. Najviša cijena od čak 19.671 kunu zabilježena je u Dubrovniku, slijede Split s 15.293 kune i Rovinj s 15.157 kuna. Podaci su to iz publikacije 'Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2020. godini' Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ)

Kad se gleda po županijama, najviša medijalna cijena stana od 13.999 kuna za metar kvadratni zabilježena je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, slijede Splitsko-dalmatinska županija s cijenom od 12.624 kune te Grad Zagreb s 11.052 kune.

Medijalne cijene stanova iznad 10.000 kuna zabilježene su i u Primorsko-goranskoj (10.329 kuna) i Zadarskoj županiji (10.311 kuna). Preostale obalne županije bilježe cijene stanova u rasponu od 9000 do 10.000 kuna, i to redom Istarska od 9731 kunu, Ličko-senjska od 8777 kuna i Šibensko-kninska od 8178 kuna.

Među kontinentalnim županijama prednjače Zagrebačka županija s medijalnom cijenom od 7643 kune, Osječko-baranjska s 6920 kuna te Varaždinska županija s 6697 kuna.

U preostalim se županijama medijalna cijena stanova kretala u rasponu od 3355 kuna u Vukovarsko-srijemskoj županiji do 6367 kuna u Međimurskoj županiji.

Zanimljiv je podatak da je razlika u medijalnoj cijeni stanova između Dubrovačko-neretvanske i Vukovarsko-srijemske županije u 2020. godini iznosila čak 10.644 kune, što znači da se za kvadrat u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Vukovarsko-srijemskoj županiji moglo kupiti 4,2 metra kvadratna stana. Za usporedbu, 2019. se za kvadrat stana u Dubrovačko-neretvanskoj županiji moglo kupiti 3,8 kvadrata stana u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Usporedba medijalnih cijena ostvarenih 2020. u gradovima sjedištima županija s ostatkom županije ukazuje na to da većina županijskih sjedišta bilježi znatno višu cijenu od ostatka svojih županija, navodi se u publikaciji EIZ-a. Ipak, iznimka su gradovi Rijeka, Pazin, Sisak, Čakovec i Vukovar, u kojima je cijena bila niža od cijene zabilježene u ostatku županije.

Medijalna cijena stana po županijama u 2020. godini

Medijalna cijena stana po županijama u 2020. godini

Izvor: Screenshot / Autor: EIZ

Najveći jaz pritom je zabilježen u Vukovaru, u kojem je medijalna cijena stana u 2020. godini iznosila svega 1463 kune, za razliku od ostatka Vukovarsko-srijemske županije koji bilježi gotovo tri puta višu medijalnu cijenu od 4522 kune. Najmanja razlika u korist ostatka županije zabilježena je u slučaju Rijeke, u kojoj su se stanovi prošle godine prodavali po cijeni od 9924 kune naspram ostatka Primorsko-goranske županije, u kojem je zabilježena cijena od 10.102 kune.

Gradovi sjedišta županija u kojima su 2020. godine zabilježene znatno više medijalne cijene stanova u odnosu na ostatak županije su redom: Križevci, Varaždin, Zadar i Dubrovnik. Križevci tako bilježe cijenu od 5444 kune dok je u ostalim dijelovima Koprivničko-križevačke županije medijalna cijena stanova bila četiri puta niža, 1359 kuna.

Slično, u Varaždinu su stanovi prodavani po cijeni od 7494 kune, a u ostatku Varaždinske županije iznosila je 2884 kune. Nadalje, medijalna cijena stanova prodanih u Zadru (11.594 kune) i Dubrovniku (19.671 kuna) prošle godine bila je 2,6 puta veća od cijene ostvarene u ostatku obje županije (4431 kunu u Zadarskoj i 8219 kuna u Dubrovačko-neretvanskoj županiji).

  • +6
  • +3

Stanovi

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Najviše vrijednosti indeksa priuštivosti, koje ujedno upućuju na najmanju priuštivost stana, zabilježene su u priobalnom dijelu zemlje. Primjerice vrijednosti indeksa priuštivosti veće od 30 posto, koje ukazuju na to da je za kvadrat potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, nalaze se u tri jedinice lokalne samouprave, Dubrovniku, Hvaru i Tučepima.

U kategoriju u kojoj je za kvadrat stana bilo potrebno u prosjeku izdvojiti 24 do 30 posto ostvarenog godišnjeg neto dohotka ulazi 17 gradova i općina. To su Opatija, Vrsar, Primošten, Seget, Stari Grad, Omiš, Malinska, Makarska, Okrug, Bol, Funtana, Župa Dubrovačka, Rovinj, Novalja, Baška Voda, Baška i Podgora.

  • +3

Građevinarstvo

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

U dvadeset jedinica lokalne samouprave s najmanjom priuštivosti za prosječan godišnji dohodak građani su mogli kupiti između 3,1 i 4,2 kvadratna metra stambenog prostora. Među prvih 90 najmanje priuštivih lokalnih jedinica (od ukupno 175 jedinica lokalne samouprave za koje je raspoloživa vrijednost indeksa priuštivosti) nema naselja koje se ne nalazi u priobalnoj županiji.

Tek na 91. mjestu nalazi se Zagreb s vrijednošću indeksa 14,6, u kojem su stanovnici za prosječan godišnji dohodak mogli kupiti 6,8 kvadratnih metara. Najpriuštiviji stanovi su u Novom Marofu, u kojem indeks priuštivosti iznosi 1,7, a slijede Gračac, Plitvička Jezera i Strahoninec.

U 20 jedinica lokalne samouprave koje bilježe najpriuštivije stambene nekretnine zaposleni građani za svoj godišnji dohodak mogu kupiti između 13,4 i gotovo 58 kvadratnih metara stambenog prostora, pokazuje analiza EIZ-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!