Nedavno usklađivanje mirovina, prvo po novoj formuli i treće najviše otkako je ovaj model uveden u domaći mirovinski sustav, donijelo je rast mirovina od 6,48 posto.

I prije nego što su isplaćeni usklađeni iznosi za kolovoz, uz zaostatke za srpanj, izračunali smo koliko bi u prosjeku trebale iznositi pojedine kategorije mirovina, ali na temelju prosječnih isplata za lipanj. To je pojednostavljen način izračuna usklađivanja.

No on nije uvijek točan. Oni umirovljenici koji su se slijepo držali navedenih brojki ili su jednostavno pribrojili 6,48 posto iznosu svoje mirovine vjerojatno su ostali iznenađeni kad su na računu vidjeli razliku od nekoliko desetaka centi.

Naime, pri izračunu povišice koju će donijeti usklađivanje ispravno je osobne bodove iz rješenja pomnožiti s novom aktualnom vrijednošću mirovine, a ona sad iznosi 14,45 eura, jer ih HZMO usklađuje na taj način.

Penalizacije i kombinacije

Naravno, u tom izračunu treba uzeti u obzir i dodatak od 27 posto, koji dobiva većina umirovljenika, ali i penalizaciju, a ona ovisno o zakonskim izmjenama i vremenu odlaska u mirovinu može varirati od šest do 20,4 posto za pet godina ranijeg umirovljenja. Trenutno penalizacija za to razdoblje iznosi 12 posto, ali je dobra vijest to što se novim zakonskim izmjenama ukida s navršenih 70 godina za većinu umirovljenika.

Znatno veće razlike u mirovinama vjerojatno su primijetili korisnici kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa. Naime usklađivanje od 6,48 posto ne odnosi se na ukupni iznos, već samo na dio iz prvog stupa, odnosno osnovnu mirovinu. Ona iz drugog stupa usklađuje se samo po inflaciji, pa su mirovinska osiguravajuća društva temeljem toga ranije odredila stopu usklađivanja od samo 1,8 posto.

Ovrhe i porezi

Još jedan vrlo bitan razlog zbog kojeg bi iznos mirovine nakon usklađivanja mogao biti drugačiji od pukog zbroja postotka usklađivanja i ranijeg iznosa su ovrhe. Trenutno je u Hrvatskoj nešto više od 20.000 umirovljenika pod ovrhom, a najčešće duguju za režije, makar ima i onih koji duguju i bankama.

Ovisno o iznosu ovrhe i temeljem zakonskih regulativa koje kazuju da ne može biti ovršeno više od dvije trećine, odnosno tri četvrtine mirovine (ovisno o iznosu), dio umirovljenika neće moći vidjeti povećanje zbog usklađivanja u punom iznosu.

Spomenut ćemo još jednu stvar koja utječe izravno na svote što svakog mjeseca pristižu na račune. Riječ je o porezu na dohodak, a on se odnosi i na sve mirovine veće od iznosa osobnog odbitka, što je trenutno 600 eura. Obračunava se po 50 posto iznosa niže stope te nju propisuje svaka jedinica lokalne samouprave, odnosno grad ili općina.

U slučaju da umirovljenik u svojoj poreznoj kartici ima prijavljene uzdržavane članove kućanstva, iznos osobnog odbitka se povećava, a time i iznos mirovine koji ne ulazi u porezne škare. Inače, HZMO svakog mjeseca prilikom uplate mirovine obračuna i porez na dohodak, a njega nakon usklađivanja plaća više od 474.000 umirovljenika.