Securitas Hrvatska između ostalih je napustio donedavni predsjednik Uprave Ivan Funčić, zatim članovi Uprave Ivan Ročić, Damir Dobrina i Hrvoje Novosel, prokurist i voditelj splitske podružnice Damir Bosnić i drugi.

Većina njih u svojim ugovorima imala je stavku o zabrani natjecanja, odnosno bavljenja istim poslom neko vrijeme nakon odlaska iz kompanije, no neki i nisu, pa su navodno osnovali tvrtke koje bi u svom opisu djelatnosti mogle imati i zaštitarske usluge.

U neslužbenim razgovorima s više osoba, vrlo dobro upućenih u stanje na tržištu, tportal je dobio informacije da 'bivši direktori vrbuju velike klijente' želeći preoteti posao bivšem poslodavcu. S nekima od njih smo razgovarali i oni su to demantirali, no zanimljivo je to da nijedan od tih sugovornika nije želio nastupiti pod svojim imenom i prezimenom.

Šveđani na hrvatsko tržište ušli 2011.

'Nedavno smo imali promjene u vodstvu kompanije u Hrvatskoj, a odlasci su bili na temelju sporazumnih dogovora. Ako neki bivši zaposlenici odluče pokrenuti vlastite tvrtke, želimo im sve najbolje pod uvjetom da se pridržavaju svojih ugovornih obveza. Securitas puno ulaže u svoje lidere i ponosni smo što smo najbolji u onome što radimo. Nije iznenađenje to da neki od naših talentiranih lidera odlaze sa znanjem, samopouzdanjem i inspiracijom za pokretanje vlastitih poslova', odgovor je koji je tportal nakon nekoliko dana dobio iz tvrtke Securitas Hrvatska.

Iz švedske centrale Securitasa, koncerna koji posluje u 45 zemalja i zapošljava preko 335 tisuća osoba, nisu odgovorili na pitanja tportala o kadrovskim promjenama u hrvatskoj podružnici te o spekulacijama da odlaze iz naše države.

Na ovo tržište ušli su 2011. godine kupnjom nekoliko tvrtki, kao što su Zvonimir Security, Protekt Rijeka, Buzov sigurnost i druge, a njihovi vlasnici potom su ušli u upravljačku strukturu Securitas Hrvatske. U međuvremenu se ova tvrtka prometnula u jednog od tržišnih lidera sa Sokol Securityjem, Bilić-Erić Securityjem i AKD-om. Prepoznatljiva je po logotipu s tri točkice koji se nalazi na osiguranim objektima.

'Ne napuštamo hrvatsko tržište'

Prihod im je u proteklih pet godina konstantno rastao s 37,5 na 53 milijuna eura, dobit redovito prelazi dva milijuna eura godišnje, a broj zaposlenih smanjio se za dvjestotinjak i trenutno je nešto veći od dvije tisuće. Jedini vlasnik je tvrtka Securitas AB iz Švedske.

'Ne, nije istina da napuštamo hrvatsko tržište, na kojemu smo već 14 godina, dosljedno pokazujući uspjeh i stabilnost. Predani smo ulaganju u naše ljude i razvoju našeg poslovanja u Hrvatskoj. Iako smo primili ponude koje izražavaju interes za kupnju našeg poslovanja ovdje, odbili smo ih. Naš fokus ostaje na nastavku operacija i jačanju naše prisutnosti kao tržišnog lidera. Posvećeni smo pružanju usluga našim klijentima i kontinuiranom poboljšanju sigurnosnih usluga u Hrvatskoj', kompletan je odgovor tvrtke Securitas Hrvatska na pitanje tportala na ovu temu.

Bivši menadžeri postat će konkurenti Šveđanima

Nakon kadrovskog egzodusa ovu tvrtku trenutno vodi Irena Križan.

'Postoje problemi u poslovanju, a hoće li se Šveđani doista povući s hrvatskog tržišta – ne može se znati. Takve odluke obično se ne najavljuju znatno unaprijed', rekao je za tportal jedan od bivših direktora.

On se, tvrdi, nema namjeru u idućem razdoblju baviti ovom vrstom posla, no zna za bivše kolege koji nisu imali tu klauzulu u menadžerskim ugovorima i oni 'okupljaju ekipu da bi pokrenuli vlastiti posao'.

U drugim zaštitarskim tvrtkama koje predstavljaju konkurenciju Securitasu korektno ne žele ulaziti na njihov teren, premda također priznaju da su dobili neslužbene informacije o 'vrbovanju' velikih klijenata da bi navodno počeli koristiti usluge novih tvrtki u osnivanju. No naglašavaju da definitivno postoje problemi na tržištu zaštitarskih usluga u Hrvatskoj.

Tržište neuređeno, nepoznate tvrtke ruše cijene

'Nevezano uz neke bivše direktore, koji se po svemu sudeći nekorektno opraštaju od svog bivšeg poslodavca, činjenica je da je tržište neuređeno prije svega zbog toga što je najniža cijena usluga jedini kriterij za uspješnost na natječajima, stoga se na njima pojavljuju male i nepoznate tvrtke koje spuštaju cijene do neisplativosti. Neshvatljivo je to da za pojedinu uslugu one traže manje novca od minimalne plaće koju su za tu istu uslugu dužne isplatiti svojim radnicima i zašto država to ne regulira i ne nadzire znatno bolje', kaže jedan od čelnika velike zaštitarske tvrtke.

'Na koncu, radi se o dvadeset tisuća ljudi koji su prošli obuku i sposobni su za baratanje oružjem – nije li u državnom interesu da su oni u punoj snazi, umjesto da se radi o kategoriji zaposlenika koji su u prosjeku stariji od pedeset godina, a često i doslovno umirovljenici?' ističe ovaj sugovornik tportala.