Europske bi tvrtke mogle podijeliti još otkaza ili pretrpjeti gubitke u poslovanju u narednom razdoblju. Razlog tomu je činjenica da Kina i dalje ograničava izvoz rijetkih zemnih minerala, unatoč tome što je u srpnju potpisala sporazum s EU-om o ubrzanju isporuka.

'Bez obzira na sporazume i obveze postignute na samitu EU-a i Kine 24. srpnja, i dalje vidimo značajna uska grla za naše članove', rekao je za Reuters Jens Eskelund, predsjednik Trgovinske komore EU-a u Kini.

Europska autoindustrija zbog toga već trpi kašnjenja u proizvodnji, ali i zatvaranja pogona. Tako, primjerice, Ford planira svesti proizvodnju na jednu smjenu u svojoj tvornici električnih vozila u Kölnu, što znači i ukidanje 1000 radnih mjesta. Do kraja 2027. godine Ford bi samo u Njemačkoj trebao otpustiti 2900 ljudi, piše Fenix-magazin.de.

Problemi u poslovanju

Proizvođači čipova također su u problemu s proizvodnjom, zbog čega su Pekingu podnijeli peticiju za olakšavanje kvota za izvoz rijetkih zemnih minerala.

Službeni Peking, naime, brani svoje kvote kao 'nediskriminirajuće' i neusmjerene na bilo koju zemlju, ali zapravo je riječ o reakciji na najavljene carine Donalda Trumpa.

Kako se rijetki minerali koriste za proizvodnju čipova, ali i automobilskih komponenti, problema u poslovanju imaju i proizvođači automobilskih dijelova, poput Boscha, koji već neko vrijeme planira val otkaza.

Konkurentski i cjenovni pritisak

Boschevi menadžeri Markus Heyn i Stefan Grosch u intervjuu za njemačke medije kazali su da do 2030. godine moraju uštedjeti 2,5 milijardi eura u poslovanju da bi ostvarili ciljanu profitnu maržu od sedam posto, piše Fenix-magazin.de.

U Boschu su tako ugrožena radna mjesta u odjelima za proizvodnju upravljačkih jedinica, pogonskih sustava, dijelova za električne automobile i softvera za vozila, a na udaru su i inženjerske usluge za proizvođače automobila.

Već ranije su najavili val otkaza, uzrokovan ponajprije usporenom proizvodnjom vozila, odgođenim projektima u autoindustriji, ali i konkurentskim i cjenovnim pritiskom upravo iz Kine, koja nema problema s transferom tehnologije, ali niti s nabavkom većine sirovina, za razliku od EU-a.

Kratkotrajni dogovor

Naime Kina rafinira i prerađuje veliku količinu rijetkih minerala, potrebnih u automobilskoj, obrambenoj i IT industriji te je praktički njihov najveći izvoznik.

Nakon ljetošnjeg sastanka kineskog predsjednika Xi Jinpinga i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, Kinezi su obećali da će ubrzati izdavanje dozvola za izvoz ključnih sirovina europskim tvrtkama, ali samo kratkoročno, pa je broj onih odobrenih pao nakon samo dva mjeseca.

Zbog toga u Trgovinsku komoru EU-a u Kini stiže mnoštvo pritužbi, a njeno vodstvo smatra da bi velik broj tvrtki mogao i prestati s radom.

No podaci kineske carine pokazuju da je izvoz rijetkih minerala naglo porastao od lipnja, odnosno od sporazuma sa SAD-om i EU-om. Ipak, Eskelund tvrdi da su kineske vlasti odobrile tek nešto manje od četvrtine ukupnog broja zahtjeva za izvozne dozvole. Neke tvrtke stoga unaprijed podnose zahtjeve, očekujući kašnjenje u isporuci ključnih sirovina.