Ranije ovog tjedna HUP je upozorio da je cijena električne energije postala ključno pitanje konkurentnosti hrvatske industrije kao i da su cijene energije u Hrvatskoj više nego u nekim drugim državama članicama EU-a, zbog čega je tamošnjim tvrtkama lakše plasirati isti proizvod po nižoj cijeni.

''Vlada je nastavila štititi kućanstva i malo i srednje poduzetništvo, ali ne i velike potrošače koji plaćaju tržišnu cijenu'', upozorila je glavna direktorica HUP-a.

''Cijena električne energije za hrvatska poduzeća kontinuirano bitno su viša od prosjeka cijene električne energije za gospodarstva Europske unije. Ta cijena električne energije je i bila iznad 15 odnosno 18 posto više od prosjeka električne energije za naše konkurente u Europskoj uniji'', kazala je Weber u intervjuu za Media Servis.

HUP je zbog toga pozivao Vladu da iskoristi model CISAF koji je razvila Europska komisija, kao što su to učinile Njemačka, Bugarska ili, primjerice, Slovenija. Pojasnila je o kakvom se modelu radi.

''Omogućava državama članicama da u okviru tog mehanizma razrade modele kojima će velikim potrošačima, dakle industrijskim potrošačima, omogućiti stabilnu i nižu cijenu električne energije uz uvjet da 50 posto tog iznosa ulože u povećanje produktivnosti, u povećanje konkurentnosti, u obnovljive izvore energije, u dekarbonizaciju, u baterijske sustave... Dakle sve ono što će omogućiti u budućnosti da budu otporniji na šokove'', objašnjava.

Ako se sad krene u razradu, Weber ističe da bi do implementacije moglo proći više mjeseci, a kako se model se može koristiti do tri godine, a zadnji rok je 2030. godina, naglašava da nam vrijeme ozbiljno curi. Na pitanje vjeruje li da će Vlada prihvatiti njihov prijedlog, odgovorila je:

''Vjerujem da hoće zato što je to model koji je spušten na članice Europske unije od strane Europske komisije i sigurno je u interesu hrvatskog gospodarstva da našim industrijskim potrošačima omogući stabilnu i nižu cijenu električne energije. A s druge strane i da ih se potakne na snažnije investiranje upravo u obnovljive izvore energije, u dekarbonizaciju. To je ono što je u principu cilj i na razini našeg gospodarstva''.

Problem obrazovnog sustava i AI

Osvrnula se Weber i na kontinuirani problem nedovoljno čvrste umreženosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Napominje da u eri digitalizacije i umjetne inteligencije obrazovni sustav mora puno brže odgovarati na potrebe tržišta, ali i da se nailazi na otpor oko bilo kakve promjene u obrazovanju.

''Odgovor je naravno što čvršće povezivanje i praksa. Primanje studenata na praktične angažmane u sektorima i privatnom i javnom. Studenti moraju vrlo rano biti uključeni u samo tržište rada da odmah akceptiraju i da odmah upijaju i stvaraju nove kompetencije, da budu sigurni, da budu usmjereni na jedno kritičko razmišljanje, da razmišljaju otvorenog uma'', kazala je.

Ističe da umjetnu inteligenciju ne možemo zaustaviti, već je trebamo prihvatimo na dobar i kvalitetan način.

''Umjetna inteligencija sigurno značajno povećava produktivnost, sigurno olakšava i ubrzava rezultat rada i mislim da u budućnosti neće biti borba između čovjeka i umjetne inteligencije, nego će biti borba između čovjeka koji koristi umjetnu inteligenciju i čovjeka koji ne koristi umjetnu inteligenciju. Svaka tehnologija je dobra ako se koristi na pravi način''.

'Generator inflacije je i rast plaća u javnom sektoru'

Osvrnula se i na inflaciju u zemlji i u tom kontekstu odgovorila na pitanje je li realno očekivati da ćemo iduće godine doći na zacrtanu razinu iz Vlade na dva posto.

'Mi smo nešto manje optimistični. Sigurno očekujemo da će se inflacija smirivati i posljednjih nekoliko mjeseci pokazuju da se inflatorni pritisci hlade i da stopa inflacije pada. Međutim mi smo više nekako u rasponu između 2,5 i 3 posto da bi bila nekakva prosječna stopa inflacije''.

Iz HUP-a tvrde da inflacija u Hrvatskoj nije u cijelosti uvezena, a da je generator inflacije i rast plaća u javnom sektoru koje su u prosjeku više za 600 eura nego u privatnom. Dok privatni poduzetnici tvrde da nema prostora za rast plaća, demantira ih rast profitne marže. Postoji li mogućnost da se u doglednoj budućnosti te plaće približe, ako ne i izjednače?

''Sigurno da postoji i mi radimo na tome da se taj raskorak smanji. Međutim ono što je posebno problematično u hrvatskom gospodarstvu je baš ta veličina, odnosno glomazni javni i državni sektor. Od milijun i 800 tisuća ukupno zaposlenih, on zapošljava preko 30 posto na našem tržištu rada. To je dugoročno neodrživo i nijedna ekonomija ne može dugoročno održati takav glomazan javni sektor'', smatra.

'Strahujemo da će porez na ekstraprofit pogoditi najbolje među nama'

Što se tiče posljednjeg Vladina paketa antiinflacijskih mjera, još jednom je problematizirala porez na prekomjernu dobit, jer, kako kaže, što je to prekomjerna dobit?

''Naša bojazan je da će on pogoditi upravo one najbolje među nama, a to su oni koji su ulagali u istraživanje, u razvoj, koji su poboljšavali svoje poslovne procese, koji su se digitalizirali, koji su se automatizirali, koji su ulagali upravo u istraživanje i razvoj novih proizvoda, koji su otvarali nova tržišta, koji su praktički povećavali svoju profitabilnost, ali djelujući na povećanje svoje interne efikasnosti''.

Uvjerena je da će ministar financija Tomislav Ćorić voditi računa o tome i za kraj je uputila poruku - da bilo kakvo dodatno porezno opterećenje na proizvodnju i poslodavački sektor koji investira i ulaže, sigurno ne šalje dobru poruku.