UŽI IZBOR

Vladini gospodarski pogoci i promašaji

15.12.2012 u 11:12

Bionic
Reading

Godina se bliži kraju pa se lagano mogu početi zbrajati 'punti' Vlade na ekonomskoj pozornici. Milanovićeva vlada nije napravila mnogo pa je lakše izdvojiti greške i grijehove vladajućih, nego njihovo pozitivno djelovanje na gospodarstvo i makroekonomsku politiku

U četvrtoj smo godini krize pa nije čudno da je vrlo teško pokrenuti iscijeđeno gospodarstvo. Zato, kad bismo mogli izdvojiti najgori potez Vlade na makroekonomskom polju, to bi svakako bilo podizanje stope PDV-a na 25 posto.

1. RAST STOPE PDV-a POGODIO SVE

Rast PDV-a za dva posto pritisnuo je gospodarstvenike, podigao cijene i time smanjio kupovnu moć i zatvorio jedini krug koji je mogao dovesti do izvlačenja gospodarstva iz krize. Manje troše građani, pada industrijska proizvodnja, manji je BDP, ali je veći prihod od PDV-a u proračunu. Zbog stabilizacije proračuna PDV na gospodarstvo ima najgori, ali na državne financije najbolji mogući utjecaj.

Uz rast PDV-a, male tvrtke jako je pogodilo ukidanje mogućnosti pretporeza na troškove osobnih automobila i reprezentacije.

2. RAST CIJENA ENERGENATA

Rast cijena plina i energije drugi je najgori potez Vlade mada je njezin jedini krimen to što je prepustila nezavisnoj agenciji da određuje cijene na tržištu, a Hrvatskoj elektroprivredi da cijenama energije pokriva i dio svojih dugova.

3. POREZNI STUP SRAMA

Porezni stup srama trebao je poslužiti kao opomena poslodavcima koji ne plaćaju poreze, a zapravo je pokazao neučinkovitost i nerad Porezne uprave. Na tom su se popisu našle tvrtke u stečaju i tvrtke s blokadom duljom od pet godina, od kojih se porez nikada naplatiti neće, a zanimljivo, na popisu, osim Hrvatske radiotelevizije, nije bilo mnogih državnih tvrtki koje imaju dugove puno veće nego privatne tvrtke.

4. RAST NEZAPOSLENOSTI

Nezaposlenost je strašno porasla. Vlada nema odgovora na pitanje kako potaknuti otvaranje radnih mjesta. U prosincu 2011. bilo je 315 tisuća nezaposlenih: krajem godine 350.000 i više. U godinu dana izgubljeno je 35 tisuća radnih mjesta, a vladajući najavljuju da će biti i gore.

5. STEČAJEVI

Stečajevi u državnim tvrtkama napravili su lošu propagandu Vladi. U stečajeve su tijekom godine upali Gredelj, Vjesnik, odustalo se od spasa Kraljevice, a radnicima javnih tvrtki s naglaskom na Hrvatske željeznice najavilo se da im prijete otkazi. To je dignulo na noge sindikate koji su štrajkali čitave godine i pozivali Vladu da reagira na njihove probleme.

231492,213059,229791,228867
Dobre poteze teško je izdvojiti
u godini rasta nezaposlenosti, pada BDP-a, rasta nelikvidnosti i problema u državnim financijama. Ipak, postoje i mjere koje imaju pozitivan utjecaj na gospodarstvo i koje valja pohvaliti.

1. SMANJENJE DOPRINOSA

Doprinosi za zdravstvo smanjeni su sa 15 na 13 posto, što je dovelo do kakvog-takvog rasterećenja tvrtki. Iduće godine doprinosi se neće smanjivati unatoč obećanjima, ali bolje ikakvo nego nikakvo oslobođenje od poreznog nameta.

2.SMANJENJE PARAFISKALNIH NAMETA

Poslodavci su oslobođeni nekoliko od 250-ak nameta lokalnih jedinica. Inače, parafiskalni nameti ukupno znače teret od 12 milijardi kuna i treba ih i dalje smanjivati.

3.POTICAJI MALOM I SREDNJEM PODUZETNIŠTVU

Kombinacija mjera za pomoć malim i srednjim tvrtkama dovela je do oporavka vrlo bitnog segmenta gospodarstva. Tvrtka za 10 kuna u kombinaciji s Poduzetničkim impulsom koji je podijelio 380 milijuna kuna bespovratnog novca te državna jamstva malim tvrtkama putem HAMAG-a stvorila su sustav kvalitetne podrške novim poduzetnicima i malim gospodarskim jedinicama. Zato se i broj zaposlenih u tom sektoru povećao za 12 tisuća, a imali su i povećanje prihoda te neto dobiti.

4. SMANJENJE PRORAČUNSKOG DEFICITA

Deficit državnog proračuna je smanjen iako je tek djelomično izvršen plan. Nakon rebalansa deficit iznosi 11 milijardi kuna, a da ne bude na razini lanjskog pomogao je PDV koji je donio dvije milijarde više u državnu kasu.

4.REZOVI U JAVNOM SEKTORU

Vladi je pola godine trebalo da osigura neisplatu božićnice. Nisu uspjeli ispoštovati plan o dvije milijarde kuna ušteda u 2012, ali su stvorili pretpostavku da uštede 1,1 milijardu kuna u 2013. na jednokratnim materijalnim dodacima. Prava reforma u smislu češljanja sektora još nije počela, već se išlo isključivo na linearno smanjenje troškova.