UOČI NATJEČAJA

Više 'za' nego 'protiv' projekta Brijuni rivijera

Kosor Jakovčić na brodu

Kosor Jakovčić na brodu

Izvor: Cropix / Autor: Zeljko Sop / CROPIX

Natječaj za Brijuni rivijeru, najveći hrvatski turistički investicijski projekt vrijedan dvije milijarde kuna, bit će raspisan 15. rujna. S direktorom Brijuni rivijere Ratomirom Ivičićem i stručnjakom s Instituta za turizam Ivom Kunstom razgovarali smo o interesu investitora i o tome je li odabrani model, onaj kroz koji će se zapušteni vojni objekti prepustiti hotelijerima da ih pretvore u luksuzne turističke destinacije, doista i najbolji
Zeljko Sop / CROPIX

Zeljko Sop / CROPIX

Izvor: Cropix / Autor: Zeljko Sop / CROPIX

Na Brijuni rivijeri gradili bi Igor Oppenheim, Danko Končar i Donald Trump

Dan uoči raspisivanja natječaja, direktor Brijuni Rivijere optimističan je kad govori o broju i kvaliteti investitora koji će se javiti. 'Zainteresirani investitori raspituju se još od proljeća, kontaktirao sam s Igorom Oppenheimom iz Ingre i predstavnikom američkog multimilijardera Donalda Trumpa, svoj interes za koncesiju medijima je potvrdio i Danko Končar, a uostalom i na prednatječaj se javilo petnaestak tvrtki', rekao je Ratomir Ivičić za tportal.

No Ivo Kunst iz Instituta za turizam upozorava da je upravo na tom prethodnom natječaju najviše interesa pobudio poluotok Muzil, po njemu najatraktivnija lokacija na budućoj rivijeri, koja ovaj put nije uvrštena u natječaj. U igri su sada ostale tri lokacije: otok Sv. Katarina i Monumenti, Hidrobaza i Pineta. Ivičić pak situaciju doživljava malo drukčije: 'Muzil jest atraktivan zbog jako velike površine, međutim on nije prostorno-planski pripremljen. Mislim da je najveći interes bio iskazan za Katarinu, Muzil je 'velik zalogaj' koji će ponajprije zanimati investitore u golf terene.'

'Vizura je kao da s Omišlja gledate u Dioki, ne bih tamo ljetovao'

Naš sugovornik s Instituta za turizam upozorava i da bi investitorima moglo smetati to što se lokacije Hidrobaza i Katarina Monumenti nalaze nasuprot pulske luke i brodogradilišta Uljanik. 'Vizura je sve samo ne idealna, kao da ste, primjerice, u Omišlju i gledate u Dioki. Osobno ne bih tamo ljetovao, ali ako se nađe investitor koji bio tamo gradio, svakako ga treba podržati jer će osjetno uljepšati izrazito ružan i zapušten obalni pojas', ocjenjuje Kunst i podsjeća na još jednu poslovnu priliku: 'Izmjene zakona o gradnji omogućavaju gradnju apartmana koji će se moći etažirati i koristiti po tzv. 'sell & lease back' principu, što bi moglo dodatno povećati tržišni uspjeh projekta.'

I Ivičić priznaje da se lokacija Katarina Monumenti ne može pohvaliti atraktivnim pogledom, no naglašava da su tamo planirani nautički sadržaji, za koje smatra da vizura nije presudna, i gradnja manjeg hotela.

A je li za državu i lokalnu zajednicu bolji prihvaćeni model koncesije (BOT model - prava građenja i upravljanja na 66 godina, nakon čega nekretnine pripadaju državi) ili onaj alternativni, javno-privatnog partnerstva (joint venture)? Kratkoročno, smatra Kunst, za državu je povoljniji model koncesije, jer će ubirati konstantni prihod bez i jedne uložene kune i bez obaveze da ga reinvestira u poboljšavanje turističke ponude.

'No kako će ti hoteli izgledati za 60 godina, hoće li uopće biti funkcionalni i u skladu s očekivanjima tadašnjih korisnika? Vrlo vjerojatno bit će spremni za rušenje. Jedino što će možda i dalje biti iskoristivo jest dio infrastrukture. No JPP temeljem zajedničkog ulaganja (i sudjelovanja u profitu) implicira da oba partnera trajno ulažu i moderniziraju objekte, pa je dugoročno bolji u kontekstu osiguranja trajne kvalitete turističke ponude', komentirao je Kunst.

Sve je bolje od prodaje državnog zemljišta

Za direktora Brijuni rivijere oba modela imaju svoje 'za' i 'protiv', no i jedan i drugi bolji su od treće opcije – prodaje državnog zemljišta. Osim toga, Ivičić podsjeća da se javnost protivila modelu javno-privatnog partnerstva te da koncesija olakšava posao investitorima jer ih oslobađa početnog troška – kupnje zemljišta.

Dio stručne javnosti sumnja da projekt Brijuni rivijere, zbog niske profitabilnosti hrvatskog hotelijerstva i kratke turističke sezone, teško može biti isplativ. 'Točno je da hoteli u Hrvatskoj nisu visokoprofitabilni zbog raznih parafiskalnih nameta i kratke sezone, no investitori su se već u velikom broju javili na prednatječaj koji je bio osmišljen prema istom modelu, a to znači da pronalaze svoj interes u ovom projektu', rekao je Ivičić.

Problem kratke sezone, upozorava Kunst, zapravo je problem nedostatka sadržaja i neće ga riješiti rast broja hotela. Ovaj stručnjak s Instituta za turizam smatra da će Hrvatska proširiti dvomjesečnu ljetnu sezonu tek onda kad turisti budu imali što raditi u našoj zemlji i u ostala godišnja doba. I tek tada će njihov broj opravdati izgradnju novih smještajnih kapaciteta.

'Za očekivati je da će sami investitori u Brijuni rivijeru ponuditi nove dodatne sadržaje. U ovom trenu, nažalost, ne znamo kakvi će oni biti. Osim toga, u neposrednoj blizini je i Pula koja nudi brojne kulturno-zabavne i druge sadržaje. Ako u blizini doista niknu i golf-tereni, onda sezona na području Brijuni Rivijere zasigurno neće biti kratka', rekao je Kunst.

Stvari najčešće nisu crno-bijele, nego sive

Projekt oštro kritiziraju arhitekti i nevladine udruge, koje upozoravaju da je društveno štetan i netransparentan, no Ivičić to doživljava kao političko podmetanje. 'Sve više ljudi prepoznaje njegovu dobrobit, istraživanja javnog mijenja pokazuju da je u zadnjih šest mjeseci podrška projektu narasla na 70 posto. Projekt neće samo direktno zaposliti određeni broj ljudi u turizmu, od Brijuna će koristi imati i proizvođači namještaja i hrane', kaže Ivičić te podsjeća na polazište projekta: stavljanje u funkciju napuštene vojne nekretnine.

'U Hrvatskoj svatko ima što za reći o projektu Brijuni rivijera, i zeleni, i građani, i država i hotelijeri, ali ničiji argumenti nisu potpuno točni, stvari najčešće nisu crno-bijele nego sive', upozorava Kunst. 'Smatram da je projekt Brijuni rivijera apsolutno poželjan, neće opteretiti pulsku infrastrukturu, revitalizirat će unakaženi krajolik i mrtvi dio obale, a to mi se čini puno važnijim od činjenice da građani Pule neće dobiti šetalište na tom mjestu. Mislim da ovaj projekt donosi mnogo više dobrog nego lošeg, i za Istru i za cijelu Hrvatsku.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi