Već više od deset godina proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj je u padu. Predsjednik udruge Croatiastočar Branko Bobetić sjeća se da je 2009. godine Hrvatska bilježila najveći otkup od čak 675.000 tona mlijeka godišnje. No prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, količina prikupljenog kravljeg mlijeka u Hrvatskoj pala je prošle godine za 1,3 posto u odnosu na 2020. godinu, a prikupljeno je 428.665 tona. Prikupljeno je i manje ovčjeg i kozjeg mlijeka

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, DZS, prikupljeno je 2756 tona ovčjeg mlijeka, 2,3 posto manje nego lani, a kozjeg mlijeka 3882 tone ili 4,3 posto manje. Pala je i proizvodnja mlijeka za piće, i to za šest posto, na 264.776 tona.

Zabilježen je pad proizvodnje vrhnja od 2,8 posto, na 32.096 tona, ovčjeg sira za 2,4 posto, na 245 tona, te kozjeg sira, za 3,4 posto, na 142 tone. Navode da u Hrvatskoj djeluje 40-ak mljekara za koje Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka, SLKM, analizira otkupljeno mlijeko i od kojih prikuplja podatke o proizvodnji, a obuhvaćene su industrijske i registrirane male mljekare.

Hrvatska je oduvijek više uvozila nego izvozila, a te je 2009. samodostatnost bila na 80 posto, dok je sada na 50 posto. S druge strane, samodostatnost Europe procjenjuje se na 114 posto, a višak potvrđuje titulu tog kontinenta kao najvećeg izvoznika mlijeka i mliječnih proizvoda na globalna tržišta.

Ipak, proizvodnja je u Europi nakon uzastopnih godina rasta za 0,3 posto manja, a potražnja za preradi već sad je velika i cijene im enormno rastu, samim time mlijeko kao sirovina za preradu i kao mliječni proizvod. Tržišni poremećaji i strelovit rast troškova proizvodnje glavni su razlozi.

'Otkupne cijene ne pokrivaju sve troškove'

'U Hrvatskoj pada broj isporučitelja, za više od deset posto smanjuje se njihov broj, dok je u Europi to na tri, četiri posto. Ondje se farme ne zatvaraju, nego se prodaju ili idu u najam, a stada se okrupnjavaju. Kod nas u Hrvatskoj se pak smanjuje broj krava i isporučitelja, a time i proizvodnja mlijeka.

S druge strane, otkupne cijene u Europi i kod nas ne pokrivaju sve troškove. Problem je i restrukturiranje. Covid je uzrokovao poremećaje na tržištu, povećao se rast troškova proizvodnje, a rat u Ukrajini pojačao je to. Tu je i stočna hrana koja ima udio u stočarstvu od 60-ak posto, pa tako i u proizvodnji mlijeka, te povećanje cijena energenata. Sve to utječe na pad proizvodnje mlijeka, pad otkupa i pad broja proizvođača', ističe predsjednik Croatiastočara.

prerađevine

Maslac skuplji 77 posto, gauda čak 45 posto

Prosječna otkupna cijena mlijeka iznosila je je 3,0016 kn/kg, što je povećanje za 20 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Prosječna otkupna cijena u EU bila je 47,36 eura/100 kg, što je povećanje u odnosu na prethodni mjesec za tri posto, a na godišnjoj razini cijena je bila veća za 33 posto. U Hrvatskoj je otkupna cijena iznosila 40,06 eura/100 kg, što je također povećanje u odnosu na prethodni mjesec za tri posto, a na godišnjoj razini cijena je bila veća za otprilike 21 posto.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju prosječna veleprodajna cijena mlijeka je osam posto manja.

Dodatno, na godišnjoj razini tržne cijene maslaca bile su veće za 77 posto, cijene obranog mlijeka u prahu za 56 posto, cijene punomasnog mlijeka u prahu za 64 posto dok je cijena gaude bila veća za 45 posto, a edamera za 53 posto.

To je između ostalog odraz niske kupovne moći u Hrvatskoj, 30-40 posto manjoj od prosjeka EU-a, zbog čega će potrošači kupovati proizvode niže cijene, s nižom dodanom vrijednosti te upitne kvalitete i nutritivnog sastava hrane.

Bobetić gleda na to kao začarani krug u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji.

'Od ulaska Hrvatske u EU više je nego utrostručen uvoz sireva; gotovo više nego cjelokupna proizvodnja sireva u RH. Lani se uvezlo 33.000 tona, gotovo onoliko koliko u Hrvatskoj i proizvedemo. Svih ovih godina cijene tih uvoznih proizvoda, posebice sireva, bile su relativno niske, gotovo na razini dampinga, i to je generalni problem.

Već sada vidimo kako cijene rastu iz mjeseca u mjesec, a prodaja pada. Država i Ministarstvo poljoprivrede doista se trude pomoći stočarima i proizvođačima mlijeka kroz razne potpore. Ali sve to skupa je nedostatno ako se uzme u obzir niža produktivnost u primarnom sektoru, u ovom slučaju stočarstvu, jer su fiksni troškovi veći pa postajemo nekonkurentni. Imamo u Hrvatskoj velikih gospodarstava koja su iznadprosječno produktivna, ali nemamo srednjeg sloja proizvođača, održivih snaga', kaže Bobetić.

Zaključuje da nam prethodi restrukturiranje u kojem će se sačuvati srednje velika i velika gospodarstva, a preostaje još vidjeti kako povećati broj tog održivog srednjeg sloja.